Kijev i Odesa su izloženi najrazornijim ruskim napadima od početka invazije na Ukrajinu prije tri godine. Moskva napada stotinama dronova i raketa. Što Vladimir Putin time želi postići i što bi ga moglo zaustaviti? Donosimo analizu Deutsche Wellea.
U petak ujutro (11.7.) Rusija je ponovno izvela napad dronovima na Odesu. Prema lokalnim medijima, pogođena je zgrada Regrutnog centra ukrajinske vojske, ali i stambene zgrade. Dan ranije su najmanje dvije osobe poginule u masivnom noćnom napadu na Kijev. Došlo je do udara na nekoliko gradskih četvrti. Gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio je da je uništena jedna ambulanta.
U posljednje vrijeme bilježi se čitav niz masovnih kombiniranih ruskih napada. Ono što se dogodilo u noći 4. srpnja u Kijevu ukrajinski mediji nazivaju "noć pakla". Ruska vojska je upotrijebila više od 500 dronova i rakete Kinzhal i Iskander.
Nakon toga je čak i predsjednik SAD-a Donald Trump, koji se ranije predstavljao kao posrednik u sukobu između Rusije i Ukrajine, izjavio da je razočaran Rusijom. Pooštrio je i svoju retoriku prema Kremlju. "Putin nam podvaljuje gomilu gluposti", rekao je Trump i dodao da je ruski predsjednik "uvijek vrlo ljubazan", ali se to na kraju "pokaže beznačajnim".
Nedugo nakon tih izjava Sjedinjene Američke Države su, prema navodima agencije Reuters, obnovile isporuke određenih vrsta oružja Ukrajini. Radi se, kako navodi agencija, o artiljerijskim granatama i samohodnim haubicama.
Masovna proizvodnja dronova
Zahvaljujući proširenju vlastite proizvodnje dronova, Rusija je danas u stanju izvoditi ovakve masivne napade. Više ne ovisi o Iranu, kao što je to bio slučaj 2022. godine.
"Rusija koristi dronove od 2022. godine, ali se razmjer promijenio", kaže stručnjak za vojnu tehnologiju David Hambling za DW. "Sada se proizvode tisuće, možda čak i desetci tisuća dronova mjesečno. To je dovoljno da se preoptereti većina obrambenih sustava za presretanje raketa."
Pukovnik Markus Reisner iz austrijske vojske naglašava u razgovoru za DW da Rusija ne bi mogla izvoditi ovako masovne napade bez pomoći drugih zemalja. Kina, kaže, isporučuje Rusiji dijelove koji se koriste za proizvodnju dronova, dok Sjeverna Koreja opskrbljuje Moskvu balističkim raketama. "Jasno je da se Rusija ovdje oslanja na podršku drugih zemalja", zaključuje Reisner.
Teroriziranje ukrajinskog stanovništva
Nakon najnovijeg napada na Kijev ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je svoje mišljenje o tome zašto Rusija pojačava granatiranje glavnog grada. Vladimir Putin želi, kako kaže, "da ljudi pate i bježe iz Ukrajine, da se kuće, škole – njihov život – unište posvuda, ne samo na frontu", prenosi ukrajinski portal NV.
"New York Times" piše, pozivajući se na izvore bliske Kremlju, da Rusija na ovaj način želi slomiti ukrajinsku obranu u narednim mjesecima.
Pukovnik Reisner smatra da Putin s posljednjim kombiniranim napadima pokušava ostvariti dva strateška cilja – prvo, uništiti vojno-industrijski kompleks Ukrajine i drugo, napadima na civile utjecati na javnost. "Ciljanim napadima na stanovništvo, koje se terorom dodatno slabi, indirektno se pokušava izazvati pritisak na ukrajinsku vladu", objašnjava on.
Početak ruske ljetne ofenzive?
Mnogi vojni analitičari očekuju da će Rusija ovog ljeta započeti novu ofenzivu. Njemački politolog Andreas Heinemann-Grüder vidi u pojačanim kombiniranim napadima, kojima je Ukrajina nedavno izložena, dio te kampanje.
Cilj Rusije je, smatra on, oslabiti ukrajinsku protuzračnu obranu do te mjere da se gubici ne mogu nadoknaditi zapadnim isporukama oružja i obrambenih sustava. To bi također mogao biti znak da se Rusija priprema za "odlučujuću bitku", pretpostavlja Heinemann-Grüder. Ne isključuje mogućnost da Rusija do kraja ove ili početka naredne godine uspije stjerati Ukrajinu u kut i natjerati je da prihvati zahtjeve Kremlja.
Što Zapad može učiniti?
U razgovoru za DW stručnjaci izražavaju uvjerenje da Zapad mora djelovati odlučnije, kako bi Rusiji oduzeo inicijativu na bojištu. Na Konferenciji o obnovi Ukrajine, koja je prošli tjedan održana u Rimu, predsjednik Zelenski izjavio je da je Ukrajina pronašla rješenje za odbijanje ruskih napada: presretačke dronove. Istovremeno je naglasio da su obrambenom sektoru njegove zemlje hitno potrebna velika ulaganja.
Pukovnik Reisner potvrđuje da Ukrajina već ostvaruje dobre rezultate u proizvodnji vlastitih dronova. Ipak, ne može se odreći zapadne podrške. "Potrebna je pomoć Zapada, posebno kada je riječ o specijaliziranim sustavima naoružanja, poput konkretno raketnih sustava Patriot za protuzračnu obranu."
Njemački kancelar Friedrich Merz je ranije izjavio da je Njemačka spremna kupiti te sustave od SAD-a za Ukrajinu. Donald Trump je u nedjelju pred novinarima izjavio da će poslati Ukrajini "vrlo sofisticirano oružje" i da će to oružje "100 posto biti plaćeno". Pojasnio je da se radi o raketnim sustavima koje će platiti NATO.
Kako bi se zaista pružila učinkovita pomoć, Zapad mora prevladati strahove da bi isporučeno oružje moglo pasti u ruske ruke, smatra Andreas Heinemann-Grüder. Neke zapadne tvrtke iz vojne industrije boje se, kaže, da bi u tom slučaju mogle izgubiti tehnološku prednost. Osim toga, zabrinuti su da bi osnivanje zajedničkih poduzeća s Ukrajinom moglo sniziti cijene njihovih proizvoda. "Takav način razmišljanja, po mom mišljenju, mora se prevladati", poručuje ovaj stručnjak.
U petak ujutro (11.7.) Rusija je ponovno izvela napad dronovima na Odesu. Prema lokalnim medijima, pogođena je zgrada Regrutnog centra ukrajinske vojske, ali i stambene zgrade. Dan ranije su najmanje dvije osobe poginule u masivnom noćnom napadu na Kijev. Došlo je do udara na nekoliko gradskih četvrti. Gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio je da je uništena jedna ambulanta.
U posljednje vrijeme bilježi se čitav niz masovnih kombiniranih ruskih napada. Ono što se dogodilo u noći 4. srpnja u Kijevu ukrajinski mediji nazivaju "noć pakla". Ruska vojska je upotrijebila više od 500 dronova i rakete Kinzhal i Iskander.
Nakon toga je čak i predsjednik SAD-a Donald Trump, koji se ranije predstavljao kao posrednik u sukobu između Rusije i Ukrajine, izjavio da je razočaran Rusijom. Pooštrio je i svoju retoriku prema Kremlju. "Putin nam podvaljuje gomilu gluposti", rekao je Trump i dodao da je ruski predsjednik "uvijek vrlo ljubazan", ali se to na kraju "pokaže beznačajnim".
Nedugo nakon tih izjava Sjedinjene Američke Države su, prema navodima agencije Reuters, obnovile isporuke određenih vrsta oružja Ukrajini. Radi se, kako navodi agencija, o artiljerijskim granatama i samohodnim haubicama.
Masovna proizvodnja dronova
Zahvaljujući proširenju vlastite proizvodnje dronova, Rusija je danas u stanju izvoditi ovakve masivne napade. Više ne ovisi o Iranu, kao što je to bio slučaj 2022. godine.
"Rusija koristi dronove od 2022. godine, ali se razmjer promijenio", kaže stručnjak za vojnu tehnologiju David Hambling za DW. "Sada se proizvode tisuće, možda čak i desetci tisuća dronova mjesečno. To je dovoljno da se preoptereti većina obrambenih sustava za presretanje raketa."
Pukovnik Markus Reisner iz austrijske vojske naglašava u razgovoru za DW da Rusija ne bi mogla izvoditi ovako masovne napade bez pomoći drugih zemalja. Kina, kaže, isporučuje Rusiji dijelove koji se koriste za proizvodnju dronova, dok Sjeverna Koreja opskrbljuje Moskvu balističkim raketama. "Jasno je da se Rusija ovdje oslanja na podršku drugih zemalja", zaključuje Reisner.
Teroriziranje ukrajinskog stanovništva
Nakon najnovijeg napada na Kijev ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je svoje mišljenje o tome zašto Rusija pojačava granatiranje glavnog grada. Vladimir Putin želi, kako kaže, "da ljudi pate i bježe iz Ukrajine, da se kuće, škole – njihov život – unište posvuda, ne samo na frontu", prenosi ukrajinski portal NV.
"New York Times" piše, pozivajući se na izvore bliske Kremlju, da Rusija na ovaj način želi slomiti ukrajinsku obranu u narednim mjesecima.
Pukovnik Reisner smatra da Putin s posljednjim kombiniranim napadima pokušava ostvariti dva strateška cilja – prvo, uništiti vojno-industrijski kompleks Ukrajine i drugo, napadima na civile utjecati na javnost. "Ciljanim napadima na stanovništvo, koje se terorom dodatno slabi, indirektno se pokušava izazvati pritisak na ukrajinsku vladu", objašnjava on.
Početak ruske ljetne ofenzive?
Mnogi vojni analitičari očekuju da će Rusija ovog ljeta započeti novu ofenzivu. Njemački politolog Andreas Heinemann-Grüder vidi u pojačanim kombiniranim napadima, kojima je Ukrajina nedavno izložena, dio te kampanje.
Cilj Rusije je, smatra on, oslabiti ukrajinsku protuzračnu obranu do te mjere da se gubici ne mogu nadoknaditi zapadnim isporukama oružja i obrambenih sustava. To bi također mogao biti znak da se Rusija priprema za "odlučujuću bitku", pretpostavlja Heinemann-Grüder. Ne isključuje mogućnost da Rusija do kraja ove ili početka naredne godine uspije stjerati Ukrajinu u kut i natjerati je da prihvati zahtjeve Kremlja.
Što Zapad može učiniti?
U razgovoru za DW stručnjaci izražavaju uvjerenje da Zapad mora djelovati odlučnije, kako bi Rusiji oduzeo inicijativu na bojištu. Na Konferenciji o obnovi Ukrajine, koja je prošli tjedan održana u Rimu, predsjednik Zelenski izjavio je da je Ukrajina pronašla rješenje za odbijanje ruskih napada: presretačke dronove. Istovremeno je naglasio da su obrambenom sektoru njegove zemlje hitno potrebna velika ulaganja.
Pukovnik Reisner potvrđuje da Ukrajina već ostvaruje dobre rezultate u proizvodnji vlastitih dronova. Ipak, ne može se odreći zapadne podrške. "Potrebna je pomoć Zapada, posebno kada je riječ o specijaliziranim sustavima naoružanja, poput konkretno raketnih sustava Patriot za protuzračnu obranu."
Njemački kancelar Friedrich Merz je ranije izjavio da je Njemačka spremna kupiti te sustave od SAD-a za Ukrajinu. Donald Trump je u nedjelju pred novinarima izjavio da će poslati Ukrajini "vrlo sofisticirano oružje" i da će to oružje "100 posto biti plaćeno". Pojasnio je da se radi o raketnim sustavima koje će platiti NATO.
Kako bi se zaista pružila učinkovita pomoć, Zapad mora prevladati strahove da bi isporučeno oružje moglo pasti u ruske ruke, smatra Andreas Heinemann-Grüder. Neke zapadne tvrtke iz vojne industrije boje se, kaže, da bi u tom slučaju mogle izgubiti tehnološku prednost. Osim toga, zabrinuti su da bi osnivanje zajedničkih poduzeća s Ukrajinom moglo sniziti cijene njihovih proizvoda. "Takav način razmišljanja, po mom mišljenju, mora se prevladati", poručuje ovaj stručnjak.
