Odluka Europske središnje banke (ECB) da do kraja 2018. obustavi tiskanje novčanica u vrijednosti od 500 eura, izazvala je ozbiljnu zabrinutost kriminalaca i terorista, ali je, što je zateklo mnoge financijske stručnjake, zabrinula i mnoge građane Europske unije. Pokazalo se, naime, da su mnogi ljudi koji čuvaju ušteđevinu kod kuće, najradije držali kod sebe novčanice od 500 eura, prenosi Telegram.
Razlog: zauzimaju najmanje prostora. Primjerice, milijuna eura u novčanicama od 500 eura stane u maleni kovčeg kojeg nije teško skriti od lopova. Premda je u priopćenju Europske središnje banke jasno stajalo da novčanica od 500 eura nema rok trajanja te da će ih se uvijek, za 15 ili 20 godina, moći zamijeniti u domaćim središnjim bankama, to nimalo nije umirilo dio štediša. Nakon objave o prekidu tiskanja novčanica od 500 eura, mnogi od onih koji drže novac u čarapi, pohrlili su u banke zamijeniti ih novčanicama u manjim apoenima.
Terorizam, narkobiznis i pranje novca
Sva istraživanja pokazuju da se novčanicom od 500 eura, koja se rijetko upotrebljava u svakodnevnom životu i financijskim transakcijama, ponajviše koriste kriminalci, oni koji peru novac, krijumčari droge, utajivači poreza, ali i razne terorističke skupine. Zbog toga se ta novčanica već dvije godine ne koristi u Velikoj Britaniji: tamošnja policija utvrdila je, naime, da se 90 posto tih novčanica koristilo za kriminalne aktivnosti.
Na tržištu se trenutačno nalazi 1,1 trilijun eura u novčanicama ili kovanicama raznih vrijednosti. Europska središnja banka objavila je kako je 2003. u opticaju bilo 40 milijardi eura u novčanicama od 500 eura. Danas ih ima više od 300 milijardi eura. U apoenima od 100 eura, 2003. bilo je 50 milijardi eura, dok ih je sada u vrijednosti od 220 milijardi eura. Novčanica od 50 eura bilo je 2003. u vrijednosti od 75 milijardi eura, a danas ih ima 410 milijardi eura. Inače, cijela operacija zamjene novčanica od 500 eura stajat će ECB oko 500 milijuna eura.
Tom odlukom ECB-a želi se, među ostalim, stimulirati korištenje novčanica od 20, 50 ili 100 eura, a krajnji je cilj da se na kraju novčanice potpuno povuku iz upotrebe. Jednostavno, nastoji se što prije smanjiti plaćanje u gotovini te stimulirati bezgotovinsko plaćanje na kreditne kartice.
Time bi se istodobno omogućilo bolje kontroliranje generalnih tokova novca, ali i potrošnja svakog građanina. Lakše bi se utvrdilo koliko koji pojedinac troši, ali i još važnije, ima li za ta sredstva pokriće. Istodobno, time bi se maksimalno onemogućavale transakcije za financiranje kriminalnih aktivnosti i terorizma. Doduše, The Wall Street Journal kaže da bi prestanak tiskanja zapravo mogao povećati potražnju za novčanicom, koja ostaje u potrebi.
Napuštanje gotovine
U Skandinaviji se gotovina sve manje upotrebljava, pa je svojedobno britanski Guardian objavio kako se u Stockholmu kreditnom karticom već može plaćati kod uličnog prodavača, u Kopenhagenu se crna kava može platiti pametnim telefonom, a u Helsinkiju ni prodavači na tržnici više ne traže gotovinu.
Danska neko vrijeme najavljuje da će sasvim napustiti gotovinsko plaćanje te da će uskoro trgovci moći odbiti primiti gotov novac. Obrazloženje: rukovanje s novcem je komplicirano i skupo, ali i, sa sigurnosne točke gledanja, vrlo opasno.
Razlog: zauzimaju najmanje prostora. Primjerice, milijuna eura u novčanicama od 500 eura stane u maleni kovčeg kojeg nije teško skriti od lopova. Premda je u priopćenju Europske središnje banke jasno stajalo da novčanica od 500 eura nema rok trajanja te da će ih se uvijek, za 15 ili 20 godina, moći zamijeniti u domaćim središnjim bankama, to nimalo nije umirilo dio štediša. Nakon objave o prekidu tiskanja novčanica od 500 eura, mnogi od onih koji drže novac u čarapi, pohrlili su u banke zamijeniti ih novčanicama u manjim apoenima.
Terorizam, narkobiznis i pranje novca
Sva istraživanja pokazuju da se novčanicom od 500 eura, koja se rijetko upotrebljava u svakodnevnom životu i financijskim transakcijama, ponajviše koriste kriminalci, oni koji peru novac, krijumčari droge, utajivači poreza, ali i razne terorističke skupine. Zbog toga se ta novčanica već dvije godine ne koristi u Velikoj Britaniji: tamošnja policija utvrdila je, naime, da se 90 posto tih novčanica koristilo za kriminalne aktivnosti.
Na tržištu se trenutačno nalazi 1,1 trilijun eura u novčanicama ili kovanicama raznih vrijednosti. Europska središnja banka objavila je kako je 2003. u opticaju bilo 40 milijardi eura u novčanicama od 500 eura. Danas ih ima više od 300 milijardi eura. U apoenima od 100 eura, 2003. bilo je 50 milijardi eura, dok ih je sada u vrijednosti od 220 milijardi eura. Novčanica od 50 eura bilo je 2003. u vrijednosti od 75 milijardi eura, a danas ih ima 410 milijardi eura. Inače, cijela operacija zamjene novčanica od 500 eura stajat će ECB oko 500 milijuna eura.
Tom odlukom ECB-a želi se, među ostalim, stimulirati korištenje novčanica od 20, 50 ili 100 eura, a krajnji je cilj da se na kraju novčanice potpuno povuku iz upotrebe. Jednostavno, nastoji se što prije smanjiti plaćanje u gotovini te stimulirati bezgotovinsko plaćanje na kreditne kartice.
Time bi se istodobno omogućilo bolje kontroliranje generalnih tokova novca, ali i potrošnja svakog građanina. Lakše bi se utvrdilo koliko koji pojedinac troši, ali i još važnije, ima li za ta sredstva pokriće. Istodobno, time bi se maksimalno onemogućavale transakcije za financiranje kriminalnih aktivnosti i terorizma. Doduše, The Wall Street Journal kaže da bi prestanak tiskanja zapravo mogao povećati potražnju za novčanicom, koja ostaje u potrebi.
Napuštanje gotovine
U Skandinaviji se gotovina sve manje upotrebljava, pa je svojedobno britanski Guardian objavio kako se u Stockholmu kreditnom karticom već može plaćati kod uličnog prodavača, u Kopenhagenu se crna kava može platiti pametnim telefonom, a u Helsinkiju ni prodavači na tržnici više ne traže gotovinu.
Danska neko vrijeme najavljuje da će sasvim napustiti gotovinsko plaćanje te da će uskoro trgovci moći odbiti primiti gotov novac. Obrazloženje: rukovanje s novcem je komplicirano i skupo, ali i, sa sigurnosne točke gledanja, vrlo opasno.
