Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su oko dva posto iznad europskog prosjeka i po tim smo cijenama rekorderi među tranzicijskim državama, objavio je Eurostat na temelju kretanja lanjskih cijena kruha i žitarica, piše u srijedu Večernji list.
Slovenija je odmah do nas. U Češkoj su kruh i žitarice na 80 posto prosjeka EU, odnosno za petinu jeftinije nego kod nas, u Mađarskoj su kruh i žitarice jeftiniji za četvrtinu, u Slovačkoj 10 posto, u Bugarskoj za trećinu, a u Rumunjskoj za polovinu.
Norveška je najskuplja članica EU, te su njihove cijene – 60 posto iznad prosjeka, no iznad prosjeka su im i zarade dok Njemačka ima oko jedan posto jeftiniji kruh i žitarice od Hrvatske.
Pekarska industrija, odnosno djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, godišnje vrti između 4,5 i 5 milijardi kuna prihoda i zapošljava oko 16 tisuća radnika. No na cijene ne utječu samo pekari, nego i trgovci, pa tako svaki sedmi kruh ili pecivo stižu smrznuti iz uvoza, a trgovci ih samo ispeku.
Na pitanje zašto su pekarski proizvodi skupi i trgovci i pekari odmah će se pozvati na visoke troškove, skupu državu dok bi iskreniji odgovor mogao biti – zato što im se može.
Hrvati u prosjeku godišnje pojedu samo 4,5 kilograma ribe, ali zato svaki član kućanstva u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva.
Usporedbe radi, cijena mesa u Hrvatskoj je 17 posto niža od prosječnih cijena u EU, voća i povrća oko 11 posto, mlijeko, sir i jaja svega su 5 posto jeftiniji od prosječnih cijena u EU. Cijene hrane općenito niže su 6,5 posto dok su ulja i masnoće skuplji oko 7 posto, donosi Večernji list.
Fenix-magazin/MD/Hina
Slovenija je odmah do nas. U Češkoj su kruh i žitarice na 80 posto prosjeka EU, odnosno za petinu jeftinije nego kod nas, u Mađarskoj su kruh i žitarice jeftiniji za četvrtinu, u Slovačkoj 10 posto, u Bugarskoj za trećinu, a u Rumunjskoj za polovinu.
Norveška je najskuplja članica EU, te su njihove cijene – 60 posto iznad prosjeka, no iznad prosjeka su im i zarade dok Njemačka ima oko jedan posto jeftiniji kruh i žitarice od Hrvatske.
Pekarska industrija, odnosno djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, godišnje vrti između 4,5 i 5 milijardi kuna prihoda i zapošljava oko 16 tisuća radnika. No na cijene ne utječu samo pekari, nego i trgovci, pa tako svaki sedmi kruh ili pecivo stižu smrznuti iz uvoza, a trgovci ih samo ispeku.
Na pitanje zašto su pekarski proizvodi skupi i trgovci i pekari odmah će se pozvati na visoke troškove, skupu državu dok bi iskreniji odgovor mogao biti – zato što im se može.
Hrvati u prosjeku godišnje pojedu samo 4,5 kilograma ribe, ali zato svaki član kućanstva u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva.
Usporedbe radi, cijena mesa u Hrvatskoj je 17 posto niža od prosječnih cijena u EU, voća i povrća oko 11 posto, mlijeko, sir i jaja svega su 5 posto jeftiniji od prosječnih cijena u EU. Cijene hrane općenito niže su 6,5 posto dok su ulja i masnoće skuplji oko 7 posto, donosi Večernji list.
Fenix-magazin/MD/Hina
