Znanstvenici su otkrili kako se neke bakterije ne samo opiru antibioticima, lijekovima koji bi ih trebali ubiti, nego se njima i hrane..
Otkriće objavljeno u časopisu Nature Chemical Biology moglo bi znanstvenicima pomoći da genetski manipuliraju bakterijama kako bi ‘pojele’ tone antibiotika iz industrijskog otpada i sa stočarskih farmi koji zagađuju tlo i vodene puteve.
"Prije deset godina naletjeli smo na bakterije koje se mogu hraniti antibioticima i bili smo šokirani", kaže glavni autor studije Gautam Dantas, profesor imunologije na medicinskom fakultetu u Missouriju. "Sada znamo kako im to uspijeva i možemo početi razmišljati o tome da iskoristimo tu njihovu sposobnost kako bismo se riješili antibiotika ondje gdje rade štetu".
Zašto su bakterije sve otpornije?
Antibiotici su otkriveni dvadesetih godina prošlog stoljeća i od tada su spasili desetke milijuna života pobjedama nad bakterijskim bolestima poput upale pluća, tuberkuloze i meningitisa. Ali su s vremenom bakterije naučile kako uzvratiti udarac i izgradile otpornost na iste lijekove koji su ih nekoć pouzdano uništavali. Penicilin, izvorni antibiotik i svojedobno najupotrebljavaniji, danas se zbog toga propisuje sve manje.
Svjetska zdravstvena organizacija često upozorava da svijet ostaje bez učinkovitih antibiotika i prošle je godine pozvala vlade i velike farmaceutske kompanije da se angažiraju na stvaraju nove generacije lijekova za borbu protiv superotpornih bakterija. Bakterije mogu steći otpornost kada pacijent ne završi liječenje do kraja i tako ‘polumrtvoj’ bakteriji da šansu da se oporavi i izgradi imunitet. Moderne industrija i poljoprivreda ubrzale su rast otpornosti na antibiotike zasićujući okoliš aktivnim lijekovima.
Za dobar tek
Bakterije lako dijele genetski materijal. Kada otporna bakterija dopre u tlo ili u vodu, lako širi svoje otporne gene drugim vrstama bakterija koje su već ondje. Da bi ustanovili na koji način neke bakterije ne samo stječu otpornost nego se antibioticima i hrane, Dantas i kolege proučavali su četiri vrste bakterija za koje se znalo da bujaju kada se goste penicilinom.
Otkrili su tri seta bakterijskih gena koji su za to zaslužni, ali i jednostanične organizme koji su naučili kako neutralizirati i odstraniti toksične molekule antibiotika, baš kao što kuhar zna odstraniti otrov iz japanske poslastice, ribe fugu, jedne od najsmrtonosnijih životinja svijeta. Nakon toga procesa, bakterijama su antibiotici bili za dobar tek.
Znaju kako to rade
Znanstvenici smatraju kako bi ta njihova sposobnost mogla biti jako korisna. "S pametnim genetskim inženjeringom, možda bismo mogli modificirati bakterije da razgrađuju antibiotike u okolišu", kaže američki znanstvenik Terence Crofts.
Problem je u tome što bi trebalo pronaći metodu da se cijeli proces ubrza jer bakterije, iako su u tome vrlo učinkovite, antibiotike uništavaju jako sporo. "Ali sada znamo kako to rade, a uvijek je mnogo lakše nešto unaprijediti nego otkriti", rekao je Dantas, prenosi HMS.
Otkriće objavljeno u časopisu Nature Chemical Biology moglo bi znanstvenicima pomoći da genetski manipuliraju bakterijama kako bi ‘pojele’ tone antibiotika iz industrijskog otpada i sa stočarskih farmi koji zagađuju tlo i vodene puteve.
"Prije deset godina naletjeli smo na bakterije koje se mogu hraniti antibioticima i bili smo šokirani", kaže glavni autor studije Gautam Dantas, profesor imunologije na medicinskom fakultetu u Missouriju. "Sada znamo kako im to uspijeva i možemo početi razmišljati o tome da iskoristimo tu njihovu sposobnost kako bismo se riješili antibiotika ondje gdje rade štetu".
Zašto su bakterije sve otpornije?
Antibiotici su otkriveni dvadesetih godina prošlog stoljeća i od tada su spasili desetke milijuna života pobjedama nad bakterijskim bolestima poput upale pluća, tuberkuloze i meningitisa. Ali su s vremenom bakterije naučile kako uzvratiti udarac i izgradile otpornost na iste lijekove koji su ih nekoć pouzdano uništavali. Penicilin, izvorni antibiotik i svojedobno najupotrebljavaniji, danas se zbog toga propisuje sve manje.
Svjetska zdravstvena organizacija često upozorava da svijet ostaje bez učinkovitih antibiotika i prošle je godine pozvala vlade i velike farmaceutske kompanije da se angažiraju na stvaraju nove generacije lijekova za borbu protiv superotpornih bakterija. Bakterije mogu steći otpornost kada pacijent ne završi liječenje do kraja i tako ‘polumrtvoj’ bakteriji da šansu da se oporavi i izgradi imunitet. Moderne industrija i poljoprivreda ubrzale su rast otpornosti na antibiotike zasićujući okoliš aktivnim lijekovima.
Za dobar tek
Bakterije lako dijele genetski materijal. Kada otporna bakterija dopre u tlo ili u vodu, lako širi svoje otporne gene drugim vrstama bakterija koje su već ondje. Da bi ustanovili na koji način neke bakterije ne samo stječu otpornost nego se antibioticima i hrane, Dantas i kolege proučavali su četiri vrste bakterija za koje se znalo da bujaju kada se goste penicilinom.
Otkrili su tri seta bakterijskih gena koji su za to zaslužni, ali i jednostanične organizme koji su naučili kako neutralizirati i odstraniti toksične molekule antibiotika, baš kao što kuhar zna odstraniti otrov iz japanske poslastice, ribe fugu, jedne od najsmrtonosnijih životinja svijeta. Nakon toga procesa, bakterijama su antibiotici bili za dobar tek.
Znaju kako to rade
Znanstvenici smatraju kako bi ta njihova sposobnost mogla biti jako korisna. "S pametnim genetskim inženjeringom, možda bismo mogli modificirati bakterije da razgrađuju antibiotike u okolišu", kaže američki znanstvenik Terence Crofts.
Problem je u tome što bi trebalo pronaći metodu da se cijeli proces ubrza jer bakterije, iako su u tome vrlo učinkovite, antibiotike uništavaju jako sporo. "Ali sada znamo kako to rade, a uvijek je mnogo lakše nešto unaprijediti nego otkriti", rekao je Dantas, prenosi HMS.
