Solarne elektrane u Bosni i Hercegovini sve češće se prave za vlastite potrebe na krovovima kuća, posebno nakon najava o poskupljenju električne energije.
Cijene solarnih panela u stalnom su padu u posljednjih deset godina, ali troškovi mogu varirati ovise od mnogo faktora, poput veličine sustava, tipa krova i vrste solarnih panela.
Više od 97 posto građana Federacije Bosne i Hercegovine zainteresirano je za izgradnju solarnih elektrana za vlastitu potrošnju – prosumeri, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja koje je proveo Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK). Istraživanje je pokrenuto 4. rujna 2023. godine.
Kako je moguće da toliko građana želi proizvoditi struju za svoje potrebe, a ni ulaganja u instalaciju solarnih krovnih panela nisu mala, novinari Faktora.ba pitali su Damira Miljevića iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju.
– Ovo je bila anketa pasivnog tipa, što znači da morate pristupiti web stranici da popunite anketu. Zato i jesu rezultati spomenute ankete ovakvi, obzirom da nikada nije vršeno terensko istraživanje prema nekom reprezentativnom uzorku. Moj je osjećaj pošto sam stalno na terenu po cijeloj BiH jer radim na energetskoj tranziciji da najmanje 50 posto ljudi je zainteresirano za postavlaje solarnih panela na vlastiti krov – pojašnjava Miljević.
Postavljanje solarnih panela na krovove kuća nije jeftino, ali se isplati.
– Tko god je od građana u prilici treba proizvoditi struju za svoje potrebe. Utvrđeno je da na krov kuće po jednom kućanstvu je potrebno da se instaliraju solarni paneli snage oko četiri kilovata. To maksimalno može koštati po sadašnjim cijenama i sustavu ključ u ruke oko osam tisuća maraka! To je kupovina potrebnog materijala i ugradnja. Normalno je da cijene variraju, ali otprilike treba oko dvije tisuće maraka po jednom kilovatu instalirane snage – kaže Miljević.
U entitetu Republika Srpska i Distriktu Brčko BiH usvojen je zakon koji omogućava građanima da stavljaju solarne panele na svoje krovove, ali…
– Iako je zakon usvojen 2022. godine u ožujku istekli su svi rokovi za izradu podzakonskih akata, bez kojih se zakon ne može provoditi. U Distriktu Brčko nije urađen ni jedan podzakonski akt, a u RS-u od 12 podzakonskih akata usvojena su samo tri! To govori da oni koji kreiraju politike i zakone nisu svjesni o kakvoj koristi se radi za sve građane da proizvode struju za svoje potrebe. Poticaji građanima za ugradnju solarnih panela u kućanstvima, koliko znam, ulaze u sufinanciranje UNDP-a u nekoliko općina. Drugi izvor sufinanciranja trebao bi biti preko fondova za zaštitu okoline – rekao je Miljević.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju, energiju i upravljanje projektima, kaže da su građani i malo gospodarstvo zainteresirani za postavljanje solarnih panela na krovove svojih kuća i proizvodne pogone jer energija je sve skuplja.
– U Federaciji BiH konačno je u rujnu usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije. Da bi počela primjena ovog zakona trebali bi se usvojiti podzakonski akti. Na podzakonske akte će se morati čekati najmanje šest mjeseci da se usvoje i tek onda će se točno znati zakonska procedura postavljanja solarnih panela na krovove kuća – kazao je Žiško.
Rok trajanja solarnih panela je 25 godina. Mogu proizvoditi struju i poslije 25 godina s tim što im je efikasnost smanjena.
faktor.ba
Cijene solarnih panela u stalnom su padu u posljednjih deset godina, ali troškovi mogu varirati ovise od mnogo faktora, poput veličine sustava, tipa krova i vrste solarnih panela.
Više od 97 posto građana Federacije Bosne i Hercegovine zainteresirano je za izgradnju solarnih elektrana za vlastitu potrošnju – prosumeri, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja koje je proveo Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK). Istraživanje je pokrenuto 4. rujna 2023. godine.
Kako je moguće da toliko građana želi proizvoditi struju za svoje potrebe, a ni ulaganja u instalaciju solarnih krovnih panela nisu mala, novinari Faktora.ba pitali su Damira Miljevića iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju.
– Ovo je bila anketa pasivnog tipa, što znači da morate pristupiti web stranici da popunite anketu. Zato i jesu rezultati spomenute ankete ovakvi, obzirom da nikada nije vršeno terensko istraživanje prema nekom reprezentativnom uzorku. Moj je osjećaj pošto sam stalno na terenu po cijeloj BiH jer radim na energetskoj tranziciji da najmanje 50 posto ljudi je zainteresirano za postavlaje solarnih panela na vlastiti krov – pojašnjava Miljević.
Postavljanje solarnih panela na krovove kuća nije jeftino, ali se isplati.
– Tko god je od građana u prilici treba proizvoditi struju za svoje potrebe. Utvrđeno je da na krov kuće po jednom kućanstvu je potrebno da se instaliraju solarni paneli snage oko četiri kilovata. To maksimalno može koštati po sadašnjim cijenama i sustavu ključ u ruke oko osam tisuća maraka! To je kupovina potrebnog materijala i ugradnja. Normalno je da cijene variraju, ali otprilike treba oko dvije tisuće maraka po jednom kilovatu instalirane snage – kaže Miljević.
U entitetu Republika Srpska i Distriktu Brčko BiH usvojen je zakon koji omogućava građanima da stavljaju solarne panele na svoje krovove, ali…
– Iako je zakon usvojen 2022. godine u ožujku istekli su svi rokovi za izradu podzakonskih akata, bez kojih se zakon ne može provoditi. U Distriktu Brčko nije urađen ni jedan podzakonski akt, a u RS-u od 12 podzakonskih akata usvojena su samo tri! To govori da oni koji kreiraju politike i zakone nisu svjesni o kakvoj koristi se radi za sve građane da proizvode struju za svoje potrebe. Poticaji građanima za ugradnju solarnih panela u kućanstvima, koliko znam, ulaze u sufinanciranje UNDP-a u nekoliko općina. Drugi izvor sufinanciranja trebao bi biti preko fondova za zaštitu okoline – rekao je Miljević.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju, energiju i upravljanje projektima, kaže da su građani i malo gospodarstvo zainteresirani za postavljanje solarnih panela na krovove svojih kuća i proizvodne pogone jer energija je sve skuplja.
– U Federaciji BiH konačno je u rujnu usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije. Da bi počela primjena ovog zakona trebali bi se usvojiti podzakonski akti. Na podzakonske akte će se morati čekati najmanje šest mjeseci da se usvoje i tek onda će se točno znati zakonska procedura postavljanja solarnih panela na krovove kuća – kazao je Žiško.
Rok trajanja solarnih panela je 25 godina. Mogu proizvoditi struju i poslije 25 godina s tim što im je efikasnost smanjena.
faktor.ba
