Znanstvenici su obznanili da su identificirali mehanizam preko kog zagađenje zraka izaziva rak pluća kod nepušača, otkriće koje je jedan stručnjak pozdravio kao "važan korak za znanost - i za društvo".
Istraživanje je ilustriralo zdravstveni rizik koji predstavljaju sićušne čestice proizvedene sagorijevanjem fosilnih goriva, što je izazvalo nove pozive za hitniju akciju u borbi protiv klimatskih promjena.
To bi također moglo otvoriti put za novo polje prevencije karcinoma, smatra Charles Swanton s britanskog Instituta Francis Crick, prenosi N1.
Nezgodna istina
Swanton je predstavio istraživanje, koje još nije objavljeno u recenziranom časopisu, na godišnjoj konferenciji Europskog društva za medicinsku onkologiju u Parizu.
Dugo se smatralo da je zagađenje zraka povezano s većim rizikom od raka pluća kod ljudi koji nikada nisu pušili.
''Ali nismo zapravo znali prouzrokuje li zagađenje direktno kancer pluća – ili kako'', rekao je Swanton za AFP, prenosi Science Alert.
Tradicionalno se smatralo da izlaganje kancerogenima, kao što su oni u dimu cigareta ili zagađenju, prouzrokuje mutacije DNK koje zatim postaju kancer.
Ali postojala je „nezgodna istina“ a ovim modelom, rekao je Swanton: Prethodna istraživanja su pokazala da mutacije DNK mogu biti prisutne bez izazivanja kancera, i da većina kancerogena iz okoline ne prouzrokuje mutacije.
Njegova studija predlaže drugačiji model.
PM2.5
Istraživački tim je zdravstvene podatke više od 460.000 ljudi u Engleskoj, Južnoj Koreji i Tajvanu.
Otkrili su da je izloženost sitnim česticama zagađenja PM2.5, koje su manje od 2,5 mikrona u promjeru, dovela do povećanog rizika od mutacija u EGFR genu.
U laboratorijskim studijama na miševima, tim je pokazao da su čestice izazvale promjene u EGFR genu kao i u KRAS genu, a oba su povezana s rakom pluća.
Konačno, analizirali su skoro 250 uzoraka ljudskog plućnog tkiva koje nikada nije bilo izloženo kancerogenima od pušenja ili jakog zagađenja.
Iako su pluća bila zdrava, pronašli su mutacije DNK u 18 posto EGFR gena i 33 posto KRAS gena.
„Oni samo sjede tamo“, rekao je Swanton, dodajući da se čini da se mutacije povećavaju sa godinama i da one same po sebi vjerojatno nisu dovoljne da izazovu rak.
Ali kada je stanica izložena zagađenju, ona može da izazove „reakciju zacjeljivanja rana“ koja izaziva upalu, rekao je Swanton.
A ako ta stanica „sadrži mutaciju, onda će formirati kancer“, dodao je.
„Pružili smo biološki mehanizam iza onoga što je ranije bila enigma“, rekao je Swanton.
Važan korak za znanost
U drugom eksperimentu na miševima, istraživači su pokazali da antitijelo može blokirati medijator, nazvan interleukin 1 beta, koji izaziva upalu, sprečavajući pojavu raka.
Swanton je rekao da se nada da će ovo otkriće „pružiti plodnu osnovu za budućnost onoga što bi moglo biti molekularna prevencija kancera, gdje možemo ponuditi ljudima pilulu, možda svaki dan, da smanjimo rizik od kancera“.
Suzette Delaloge, koja vodi program za prevenciju kancera na francuskom institutu Gustave Roussy, i koja nije bila uključena u studiju, rekla je da je istraživanje prilično revolucionarno i dodala da „praktično nismo imali prethodnu demonstraciju ovog alternativnog načina nastanka kancera“.
„Studija je prilično važan korak za znanost, a nadam se i za društvo“, rekla je ona za AFP.
Ona je dodala da ovo otvara ogromna vrata, kako za znanje, tako i za nove načine za sprečavanje kancera.
„Ovaj nivo demonstracija mora natjerati vlasti da djeluju na međunarodnom nivou“, dodala je Delaloge.
Skeniranje pluća
Tony Mok, onkolog sa kineskog univerziteta u Hong Kongu, nazvao je istraživanje „uzbudljivim“.
„To znači da možemo da se zapitamo da li će u budućnosti biti moguće koristiti skeniranje pluća da bismo potražili prekancerozne lezije u plućima i pokušali da ih preokrenemo lijekovima kao što su inhibitori interleukina 1 beta“, rekao je Mok.
Swanton je nazvao zagađenje zraka „skrivenim ubojicom“, ukazujući na istraživanje koje procjenjuje da je povezano sa smrću više od osam milijuna ljudi godišnje, otprilike isti broj je povezan i s duhanom.
Druga istraživanja povezuju PM2,5 sa 250.000 smrtnih slučajeva godišnje samo od kancera pluća.
„Vi i ja imamo izbor da li ćemo da pušimo ili ne, ali nemamo izbora u pogledu zraka koji udišemo“, rekao je Swanton, koji je i glavni kliničar u „Cancer Research UK“, koji je bio glavni financijer istraživanja.
On je također dodao da je vjerojatno pet puta više ljudi izloženo nezdravom nivou zagađenja od duhana, i da je ovo globalni problem.
„Možemo da se pozabavimo time samo ako prepoznamo zaista jake veze između klime i zdravlja ljudi“, zaključio je Swanton.
Istraživanje je ilustriralo zdravstveni rizik koji predstavljaju sićušne čestice proizvedene sagorijevanjem fosilnih goriva, što je izazvalo nove pozive za hitniju akciju u borbi protiv klimatskih promjena.
To bi također moglo otvoriti put za novo polje prevencije karcinoma, smatra Charles Swanton s britanskog Instituta Francis Crick, prenosi N1.
Nezgodna istina
Swanton je predstavio istraživanje, koje još nije objavljeno u recenziranom časopisu, na godišnjoj konferenciji Europskog društva za medicinsku onkologiju u Parizu.
Dugo se smatralo da je zagađenje zraka povezano s većim rizikom od raka pluća kod ljudi koji nikada nisu pušili.
''Ali nismo zapravo znali prouzrokuje li zagađenje direktno kancer pluća – ili kako'', rekao je Swanton za AFP, prenosi Science Alert.
Tradicionalno se smatralo da izlaganje kancerogenima, kao što su oni u dimu cigareta ili zagađenju, prouzrokuje mutacije DNK koje zatim postaju kancer.
Ali postojala je „nezgodna istina“ a ovim modelom, rekao je Swanton: Prethodna istraživanja su pokazala da mutacije DNK mogu biti prisutne bez izazivanja kancera, i da većina kancerogena iz okoline ne prouzrokuje mutacije.
Njegova studija predlaže drugačiji model.
PM2.5
Istraživački tim je zdravstvene podatke više od 460.000 ljudi u Engleskoj, Južnoj Koreji i Tajvanu.
Otkrili su da je izloženost sitnim česticama zagađenja PM2.5, koje su manje od 2,5 mikrona u promjeru, dovela do povećanog rizika od mutacija u EGFR genu.
U laboratorijskim studijama na miševima, tim je pokazao da su čestice izazvale promjene u EGFR genu kao i u KRAS genu, a oba su povezana s rakom pluća.
Konačno, analizirali su skoro 250 uzoraka ljudskog plućnog tkiva koje nikada nije bilo izloženo kancerogenima od pušenja ili jakog zagađenja.
Iako su pluća bila zdrava, pronašli su mutacije DNK u 18 posto EGFR gena i 33 posto KRAS gena.
„Oni samo sjede tamo“, rekao je Swanton, dodajući da se čini da se mutacije povećavaju sa godinama i da one same po sebi vjerojatno nisu dovoljne da izazovu rak.
Ali kada je stanica izložena zagađenju, ona može da izazove „reakciju zacjeljivanja rana“ koja izaziva upalu, rekao je Swanton.
A ako ta stanica „sadrži mutaciju, onda će formirati kancer“, dodao je.
„Pružili smo biološki mehanizam iza onoga što je ranije bila enigma“, rekao je Swanton.
Važan korak za znanost
U drugom eksperimentu na miševima, istraživači su pokazali da antitijelo može blokirati medijator, nazvan interleukin 1 beta, koji izaziva upalu, sprečavajući pojavu raka.
Swanton je rekao da se nada da će ovo otkriće „pružiti plodnu osnovu za budućnost onoga što bi moglo biti molekularna prevencija kancera, gdje možemo ponuditi ljudima pilulu, možda svaki dan, da smanjimo rizik od kancera“.
Suzette Delaloge, koja vodi program za prevenciju kancera na francuskom institutu Gustave Roussy, i koja nije bila uključena u studiju, rekla je da je istraživanje prilično revolucionarno i dodala da „praktično nismo imali prethodnu demonstraciju ovog alternativnog načina nastanka kancera“.
„Studija je prilično važan korak za znanost, a nadam se i za društvo“, rekla je ona za AFP.
Ona je dodala da ovo otvara ogromna vrata, kako za znanje, tako i za nove načine za sprečavanje kancera.
„Ovaj nivo demonstracija mora natjerati vlasti da djeluju na međunarodnom nivou“, dodala je Delaloge.
Skeniranje pluća
Tony Mok, onkolog sa kineskog univerziteta u Hong Kongu, nazvao je istraživanje „uzbudljivim“.
„To znači da možemo da se zapitamo da li će u budućnosti biti moguće koristiti skeniranje pluća da bismo potražili prekancerozne lezije u plućima i pokušali da ih preokrenemo lijekovima kao što su inhibitori interleukina 1 beta“, rekao je Mok.
Swanton je nazvao zagađenje zraka „skrivenim ubojicom“, ukazujući na istraživanje koje procjenjuje da je povezano sa smrću više od osam milijuna ljudi godišnje, otprilike isti broj je povezan i s duhanom.
Druga istraživanja povezuju PM2,5 sa 250.000 smrtnih slučajeva godišnje samo od kancera pluća.
„Vi i ja imamo izbor da li ćemo da pušimo ili ne, ali nemamo izbora u pogledu zraka koji udišemo“, rekao je Swanton, koji je i glavni kliničar u „Cancer Research UK“, koji je bio glavni financijer istraživanja.
On je također dodao da je vjerojatno pet puta više ljudi izloženo nezdravom nivou zagađenja od duhana, i da je ovo globalni problem.
„Možemo da se pozabavimo time samo ako prepoznamo zaista jake veze između klime i zdravlja ljudi“, zaključio je Swanton.
