Američki ekonomist Patrik Kowanek kao glavni razlog neravnoteže u eurozoni vidi porast njemačke trgovine, prenosi 'Deutsche wirtschafts nachrichten'
U 2014. godini Njemačka je zabilježila trgovinski suficit od 217 milijardi eura i bila, poslije Kine, druga najveća svjetska ekonomija.
Suficit nastaje kada vlada troši manje nego što zarađuje od izvoza robe. Viškovi koji tako nastaju troše se za pozajmice drugim zemljama.
Na takav način, Njemačka je financirala zemlje koje troše više nego što proizvode i na taj način stvaraju trgovinski deficit, prenose Nezavisne novine.
Ipak, umjesto da doprinese globalnom ekonomskom razvoju, trgovinski suficit Njemačke imao je suprotan efekt, napisao je američki ekonomist Kowanek.
''Kriza eurozone često se naziva krizom duga. Ali Europa u cjelini nije imala problem vanjskog duga, već unutrašnjeg'', piše Kovanek.
Prema njegovom mišljenju, njemački suficit i rastući dug u perifernim europskim zemljama su dvije strane istog novčića. Umjesto da novac investira u domaću ekonomiju, Njemačka je novac davala svojim trgovinskim partnerima u eurozoni, koje su zauzvrat, taj novac koristile za kupovinu njemačkih proizvoda.
Kowanek smatra da Nijemci žive u iluziji da prosperiraju. Umjesto da 'rade prave stvari', pokušavaju se 'izvući' s novcem koji im vjerojatno nikada neće biti vraćen.
Prema riječima ovog ekonomskog eksperta, najbolje rješenje bilo bi da se Njemačka povuče iz eurozone i ponovo uvede njemačku marku. On smatra da će im trgovinski suficit svakako biti na raspolaganju, ali da je pitanje gdje će biti utrošen.
Domaće investicije bile bi poželjnija opcija, koje bi doprinijele stvarnom ekonomskom oporavku, rekao je Kowanek, a prenosi 'Deutsche wirtschafts nachrichten'.
U 2014. godini Njemačka je zabilježila trgovinski suficit od 217 milijardi eura i bila, poslije Kine, druga najveća svjetska ekonomija.
Suficit nastaje kada vlada troši manje nego što zarađuje od izvoza robe. Viškovi koji tako nastaju troše se za pozajmice drugim zemljama.
Na takav način, Njemačka je financirala zemlje koje troše više nego što proizvode i na taj način stvaraju trgovinski deficit, prenose Nezavisne novine.
Ipak, umjesto da doprinese globalnom ekonomskom razvoju, trgovinski suficit Njemačke imao je suprotan efekt, napisao je američki ekonomist Kowanek.
''Kriza eurozone često se naziva krizom duga. Ali Europa u cjelini nije imala problem vanjskog duga, već unutrašnjeg'', piše Kovanek.
Prema njegovom mišljenju, njemački suficit i rastući dug u perifernim europskim zemljama su dvije strane istog novčića. Umjesto da novac investira u domaću ekonomiju, Njemačka je novac davala svojim trgovinskim partnerima u eurozoni, koje su zauzvrat, taj novac koristile za kupovinu njemačkih proizvoda.
Kowanek smatra da Nijemci žive u iluziji da prosperiraju. Umjesto da 'rade prave stvari', pokušavaju se 'izvući' s novcem koji im vjerojatno nikada neće biti vraćen.
Prema riječima ovog ekonomskog eksperta, najbolje rješenje bilo bi da se Njemačka povuče iz eurozone i ponovo uvede njemačku marku. On smatra da će im trgovinski suficit svakako biti na raspolaganju, ali da je pitanje gdje će biti utrošen.
Domaće investicije bile bi poželjnija opcija, koje bi doprinijele stvarnom ekonomskom oporavku, rekao je Kowanek, a prenosi 'Deutsche wirtschafts nachrichten'.
