Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove EU-a danas će raspravljati i o europskoj evidenciji podataka o putnicima u zračnom prometu. Na sastanku, koji je inicirala Francuska nakon krvavih napada, govorit će se i strožoj provjeri putnih isprava i za građane Europske unije.
Europska komisija ne želi komentirati ideju o "mini-Schengenu" prema kojoj bi se uvele kontrole putovnica na granicama nekoliko zapadnoeuropskih zemalja niti je o toj ideji primila bilo kakav prijedlog, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu glasnogovornica Europske komisije Natasha Bertaud.
"Ne želimo komentirati glasine. Nismo primili nikakav prijedlog u vezi s tim", rekla je Bertaud, odgovarajući na upit hoće li ministri unutarnjih poslova koji će se okupiti u petak na izvanrednom sastanku razgovarati o ideji koja se pojavila u Nizozemskoj da se stvori mini-Schengen unutar sadašnjeg schengenskog prostora.
Dodala je da će današnji sastanak biti prigoda za razgovor o kontrolama na vanjskim granicama te o mjerama za suočavanje s terorističkim prijetnjama.
Francuska, koja je inicirala sastanka, navodno traži da se na granicama uvde provjera putnih isprava i državljana EU-a, a ne samo državljana tzv. trećih zemalja, kakva je sada praksa.
Nizozemski list Telegraaf objavio je u srijedu da vlada u Den Haagu razmatra mogućnost uvođenja manjeg prostora bez kontrola na unutarnjim granicama u koji bi ušle Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Njemačka i Austrija kako bi se lakše kontrolirao priljev migranata. List navodi da bi zemlje mini-Schengena provodile strože kontrole na svojim vanjskim granicama.
Zamisao je da se u buduću mini-schengensku zonu ne bi puštali tražitelji azila, koji bi čekali na odobrenje azila u tranzitnim izbjegličkim kampovima.
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak u Berlinu da mu je njegov nizozemski kolega iznio tu ideju, ali da Njemačka nije time oduševljena.
"Naš politički cilj mora biti da Schengenski prostor funkcionira kao cjelina", rekao je. "Sve drugo bilo bi samo pomoćno razmatranje"
Schengenska zona obuhvaća 22 članice Europske unije i četiri nečlanice, prenosi Hina.
Slovenija strahuje da bi mogla ostati izvan "mini-Schengena". U slovenskoj politici zadnjih su mjeseci zbog izbjegličke krize prisutni strahovi da bi zemlja koja je sada rubna članica schengenskog prostora prema jugoistočnoj Europi mogla zbog slabosti koje su se pokazale u kontroli izbjegličkog vala biti "izbačena" iz Schengena, a predsjednik države Borut Pahor nedavno je u parlamentu postavljanje žičane ograde na granici s Hrvatskom argumentirao i potrebnom da Slovenija pod svaku cijenu ostane u "čvrstoj jezgri" država koje čine europsku integraciju.
Ne navodeći imena, Dnevnik navodi da njegovi sugovornici iz redova koalicijske vlade koju predvodi premijer Miro Cerar drže da Slovenija neće biti isključena iz Schengena i da neće doći do formiranja male schengenske zone sa samo nekoliko članica "stare" Europe.
Pri tome, oni se pozivaju na mjere koje je vlada za kontrolu izbjegličkog vala na granici s Hrvatskom već poduzela, uključujući i postavljanje žičane ograde za usmjeravanje migranata i njihovu bolju kontrolu.
Europska komisija ne želi komentirati ideju o "mini-Schengenu" prema kojoj bi se uvele kontrole putovnica na granicama nekoliko zapadnoeuropskih zemalja niti je o toj ideji primila bilo kakav prijedlog, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu glasnogovornica Europske komisije Natasha Bertaud.
"Ne želimo komentirati glasine. Nismo primili nikakav prijedlog u vezi s tim", rekla je Bertaud, odgovarajući na upit hoće li ministri unutarnjih poslova koji će se okupiti u petak na izvanrednom sastanku razgovarati o ideji koja se pojavila u Nizozemskoj da se stvori mini-Schengen unutar sadašnjeg schengenskog prostora.
Dodala je da će današnji sastanak biti prigoda za razgovor o kontrolama na vanjskim granicama te o mjerama za suočavanje s terorističkim prijetnjama.
Francuska, koja je inicirala sastanka, navodno traži da se na granicama uvde provjera putnih isprava i državljana EU-a, a ne samo državljana tzv. trećih zemalja, kakva je sada praksa.
Nizozemski list Telegraaf objavio je u srijedu da vlada u Den Haagu razmatra mogućnost uvođenja manjeg prostora bez kontrola na unutarnjim granicama u koji bi ušle Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Njemačka i Austrija kako bi se lakše kontrolirao priljev migranata. List navodi da bi zemlje mini-Schengena provodile strože kontrole na svojim vanjskim granicama.
Zamisao je da se u buduću mini-schengensku zonu ne bi puštali tražitelji azila, koji bi čekali na odobrenje azila u tranzitnim izbjegličkim kampovima.
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak u Berlinu da mu je njegov nizozemski kolega iznio tu ideju, ali da Njemačka nije time oduševljena.
"Naš politički cilj mora biti da Schengenski prostor funkcionira kao cjelina", rekao je. "Sve drugo bilo bi samo pomoćno razmatranje"
Schengenska zona obuhvaća 22 članice Europske unije i četiri nečlanice, prenosi Hina.
Slovenija strahuje da bi mogla ostati izvan "mini-Schengena". U slovenskoj politici zadnjih su mjeseci zbog izbjegličke krize prisutni strahovi da bi zemlja koja je sada rubna članica schengenskog prostora prema jugoistočnoj Europi mogla zbog slabosti koje su se pokazale u kontroli izbjegličkog vala biti "izbačena" iz Schengena, a predsjednik države Borut Pahor nedavno je u parlamentu postavljanje žičane ograde na granici s Hrvatskom argumentirao i potrebnom da Slovenija pod svaku cijenu ostane u "čvrstoj jezgri" država koje čine europsku integraciju.
Ne navodeći imena, Dnevnik navodi da njegovi sugovornici iz redova koalicijske vlade koju predvodi premijer Miro Cerar drže da Slovenija neće biti isključena iz Schengena i da neće doći do formiranja male schengenske zone sa samo nekoliko članica "stare" Europe.
Pri tome, oni se pozivaju na mjere koje je vlada za kontrolu izbjegličkog vala na granici s Hrvatskom već poduzela, uključujući i postavljanje žičane ograde za usmjeravanje migranata i njihovu bolju kontrolu.
