Dok susjedne zemlje sve više novca izdvajaju za vojsku i njezino naoružanje, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje, objavila je BHRT navodeći kako Srbija ima 28 tisuća vojnika, Hrvatska 15 tisuća, Crna Gora 17 tisuća vojnika dok Rumunjska primjerice ima 73 tisuće i godišnji proračun za vojsku od milijardu eura.
Bosna i Hercegovina, navodi BHRT, broji tek deset tisuća vojnika, a vojna oprema je stara i do 40 godina.
Prof.dr Duško Vejnović, predsjednik Europskog defendologija centra BiH kaže kako BiH zaostaje za u odnosu na regiju.
''Zaostajemo i prema Srbiji i drugim zemljama zbog nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države. Vi znate da je ona proizvod Daytonskog sporazuma. Ona je na određen način provizorij, ona je dogovorna tvorevina. Ima je samo onoliko koliko ima dogovora po tom Daytonskom sporazumu. A vidite da u dobroj mjeri dogovora nema'', rekao je.
Iako za sada vojno najbolje opremljena, Srbija se izjasnila da je vojno neutralna zemlja. Pitanje je to koje će utjecati na euroatlantske integracije BiH, kaže glavni tajnik Centra za sigurnosne studije Benjamin Plevljak.
''Moramo biti svjesni da BiH nema alternativu. Mi se moramo kretati ka NATO članstvu, jer je NATO članstvo veoma bitno za sve građane. U BiH se o tome uvijek govori s nekog političkog aspekta, s vojnog aspekta. Veoma malo se govori o ekonomskim aspektima NATO članstva'', rekao je Plevljak.
Aktualnije ulaganje milijuna maraka u vojnu opremljenost zemalja u regiji sve više postaje dnevno političko pitanje. Dok Srbija, Hrvatska i Crna Gora ovo vide kao svoj strateški cilj, Slovenija, članica NATO-a u takvim ulaganjima ne vidi svrhu.
Anton Tunja, bivši časnik vojske Slovenije kaže kako je ta zemlja prošle godine izdala bijelu knjigu u kojoj se opredijelila za svoju obranu.
''Slovenija ne ide u tom smjeru, u smjeru naoružavanja. Ne vidi da će bilo kakvo naoružavanje donijeti rješenje u regiji. Samo suradnja – društvena, vojna i ekonomska, može pomoći regiji'', rekao je.
Bosna i Hercegovina još nema jasnu strategiju obnavljanja vojne opreme, a jedan od razloga je, kako su naglasili sugovornici BHRT-a, što je još uvijek pod patronatom Međunarodne zajednice.
Bosna i Hercegovina, navodi BHRT, broji tek deset tisuća vojnika, a vojna oprema je stara i do 40 godina.
Prof.dr Duško Vejnović, predsjednik Europskog defendologija centra BiH kaže kako BiH zaostaje za u odnosu na regiju.
''Zaostajemo i prema Srbiji i drugim zemljama zbog nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države. Vi znate da je ona proizvod Daytonskog sporazuma. Ona je na određen način provizorij, ona je dogovorna tvorevina. Ima je samo onoliko koliko ima dogovora po tom Daytonskom sporazumu. A vidite da u dobroj mjeri dogovora nema'', rekao je.
Iako za sada vojno najbolje opremljena, Srbija se izjasnila da je vojno neutralna zemlja. Pitanje je to koje će utjecati na euroatlantske integracije BiH, kaže glavni tajnik Centra za sigurnosne studije Benjamin Plevljak.
''Moramo biti svjesni da BiH nema alternativu. Mi se moramo kretati ka NATO članstvu, jer je NATO članstvo veoma bitno za sve građane. U BiH se o tome uvijek govori s nekog političkog aspekta, s vojnog aspekta. Veoma malo se govori o ekonomskim aspektima NATO članstva'', rekao je Plevljak.
Aktualnije ulaganje milijuna maraka u vojnu opremljenost zemalja u regiji sve više postaje dnevno političko pitanje. Dok Srbija, Hrvatska i Crna Gora ovo vide kao svoj strateški cilj, Slovenija, članica NATO-a u takvim ulaganjima ne vidi svrhu.
Anton Tunja, bivši časnik vojske Slovenije kaže kako je ta zemlja prošle godine izdala bijelu knjigu u kojoj se opredijelila za svoju obranu.
''Slovenija ne ide u tom smjeru, u smjeru naoružavanja. Ne vidi da će bilo kakvo naoružavanje donijeti rješenje u regiji. Samo suradnja – društvena, vojna i ekonomska, može pomoći regiji'', rekao je.
Bosna i Hercegovina još nema jasnu strategiju obnavljanja vojne opreme, a jedan od razloga je, kako su naglasili sugovornici BHRT-a, što je još uvijek pod patronatom Međunarodne zajednice.
