Vojna vježba „Brzi odgovor 21“ počinje za nekoliko dana. U BiH će se održati na tri lokacije - poligonima Manjača i Glamoč, te vojarni Dubrave kod Tuzle. Ova vježba dio je velike multinacionalne vježbe „Branitelj Europe 21“ (Defender Europe 21), koju američka Vojska provodi, povezujući četiri različite vježbe u Europi.
U vježbi u BiH sudjelovat će 500 vojnika Oružanih snaga BiH i oko 700 pripadnika američkih vojnih snaga, s opremom koja je ranijih dana sukcesivno stizala u BiH. Vojni analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar, kaže da ovo nije samo vježba već i snažna poruka da BiH, iako je od ranije stav Republike Srpske poznat po pitanju NATO-a, nastavlja suradnju s partnerima iz NATO-a.
NATO se pita za teritoriju Europe
„Ova vježba pokazuje koliko je Americi stalo do ovog geopolitičkog područja, koje je razjedinjeno. Imamo Federaciju koja je za NATO i RS koja je protiv pristupanja, ali je za suradnju“, kaže Kozar, ističući da se radi o vježbi u sklopu Partnerstva za mir, čiji je dio i Srbija.
Iako se ne radi o vježbi pod direktnim patronatom NATO-a, vodi je i provodi njegov najjači član. Poruka je jasna, bez obzira tko službeno stoji na čelu vježbe, kaže vojni analitičar iz Beograda, Aleksandar Radić. A ona glasi da je Amerika tu da štiti prostor Europe i zapadnog Balkana. Takođe, samo dio vježbe se zove „Brzi odgovor 21" i odnosi se na dio Balkana, kaže Radić, skrećući pozornost na američki naziv vježbe.
„Upravo je to vrlo jasna poruka, ali i u širem kontekstu, ne striktno vezana samo za BiH. Također interesantno je da su dio angažiranih snaga savjetnici iz novoformiranih jedinica koje Amerikanci sada imaju namjenski za to, gdje se uspjeh zadataka mjeri stupnjem suzbijanju utjecaja Rusije i Kine. Simbolično, 'Branitelj Europe' pokazuje da je NATO, odnosno SAD taj koji se pita za sve što se događa na teritoriju Europe. I ako se jasno čita, činjenica da su američki bataljuni, koji će biti u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Albaniji, usmjereni prema Moskvi, u tom kontekstu to je poruka - mi smo ovdje, a ne vi", jasan je Radić.
Je li BiH bliža NATO-u
Vježba je najavljena kao najveća u Europi od Hladnog rata. Službeno sudjeluje oko 28 tisuća vojnika, iako je taj podatak posljednjih dana smanjen skoro za pola u medijskim izvještajima. Održava se u 12 država s oružanim snagama ukupno 27 zemalja. Trajat će od 17. svibnja do 2. lipnja.
Iako vježba ima političku pozadinu, direktor Centra za međunarodne odnose u BiH Miloš Šolaja, ne vidi neku pretjeranu bitnost u svemu tome, jer je to samo još jedna u nizu sličnih, koje se održavaju skoro svake godine na razlčitim lokacijama. Šolaja podsjeća da je BiH i ranije imala vježbe s NATO-savezom i da od toga ne treba praviti posebnu buku.
„U ovom slučaju tu suradnju možemo definirati na drugačiji način samo utoliko jer se radi o većoj javnoj vidljivosti. Činjenica jest da se geopolitički interesi u regiji prepliću, ali ne može se svako događanje tumačiti u tom pravcu. Ništa bitno ova vježba neće donijeti“, kaže Šolaja, ne umanjujući ipak značenje ove vojne vježbe u procesu pristupanja BiH NATO-u.
„Svaka vježba i svaka aktivnost odnosi se na realizaciju određenih programa i naravno da se i istok i zapad trude da ostvare što više utjecaja u BiH. Dakle, to se može gledati i tako ali danas-sutra moguća je i vježba s ruskom vojskom i nema razloga da se odbija“, kaže Šolaja.
On-line marinci
Vježba je obrambenog karaktera, fokusirana na „odvraćanje od agresije“, dok traju pripreme snaga za „odgovor na krizne situacije i vođenje velikih borbenih operacija, ako bude potrebno“.
Iako nije članica NATO-a, iz BiH se ovim šalje poruka da je BiH partner, dok su događaji koji se prepliću oko ovog pitanja kontradiktorni iz godine u godinu. RS je usvojila čak i deklaraciju o vojnoj neutralnosti, iako je za to nadležna država BiH, ali je Predsjedništvo BiH jednoglasno podržalo održavanje ove vježbe. Samo tri godine ranije, Milorad Dodik je kao vođa SNSD-a i predsjednik RS-a, najavio da će pozvati 30 tisuća svojih pristaša da blokiraju sličnu vojnu vježbu na Manjači, koja se tada održavala uz podršku srpskih predstavnika vlasti u Sarajevu, danas opozicije u RS-u. Na kraju je Dodik pokušao umanjiti i značenje održavanja ove vježbe, rekavši da se radi o on-line manevrima.
„Nema on-line vježbi. Ili na terenu postoji vježba ili ona uopće ne postoji. Može jedino simulacija da bude on-line. Neka Dodik malo više nauči o vojnim stvarima, on tu nije baš na svom terenu. U vježbi sudjeluju helikopteri, rendžerske kopnene snage, pješačke snage, topništvo, sustavi veze itd. Kakva on-line vježba“, kaže Đuro Kozar.
BiH ovom vježbom sigurno ne ulazi u NATO, niti će se to dogoditi za godinu, dvije, čak ni pet, kažu stručnjaci. Međutim, kako navode, svakako je s njom BiH bliža tom savezu, bez obzira što Rusija Srbiju i BiH pokušava zadržati pod svojim okriljem, što će biti teško provodivo.
Licemjerje i medijska propaganda
"Cijela priča zapravo je okrenuta k medijskoj propagandi kada je riječ o suprostavljenim stranama - BiH i Srbije, posebno Srbije, prema NATO-u. Jedna slika se kroz medije pravi za domaću javnost koja želi biti ušuškana u priču da je NATO na drugoj strani fronte i da volimo Ruse, a s druge strane imate opskrbu oružjem od NATO-a", jasan je Radić.
„I naravno da bi onda bilo tragikomično gledati na sadašnji status Srbije kao suprostavljene NATO-u jer se naoružavate s te strane. I ove godine Srbija, iako je izuzeta iz sadašnjih aktivnosti, namjerava održati vježbe s partnerskim zemljama. Priprema se „Platinasti vuk“ koji će se održati uskoro, u rujnu se planira srpsko-američka padobranska vježba na teritoriju Srbije, te to jasno govori o svemu“, kaže Radić, podsjećajći da se istovremeno nastavlja suradnja s Rusijom, čime Srbija ostaje na putu pokušaja balansiranja između dvije strane, relevantne za oblikovanje političke situacije na Balkanu, piše Deutsce Welle.
U vježbi u BiH sudjelovat će 500 vojnika Oružanih snaga BiH i oko 700 pripadnika američkih vojnih snaga, s opremom koja je ranijih dana sukcesivno stizala u BiH. Vojni analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar, kaže da ovo nije samo vježba već i snažna poruka da BiH, iako je od ranije stav Republike Srpske poznat po pitanju NATO-a, nastavlja suradnju s partnerima iz NATO-a.
NATO se pita za teritoriju Europe
„Ova vježba pokazuje koliko je Americi stalo do ovog geopolitičkog područja, koje je razjedinjeno. Imamo Federaciju koja je za NATO i RS koja je protiv pristupanja, ali je za suradnju“, kaže Kozar, ističući da se radi o vježbi u sklopu Partnerstva za mir, čiji je dio i Srbija.
Iako se ne radi o vježbi pod direktnim patronatom NATO-a, vodi je i provodi njegov najjači član. Poruka je jasna, bez obzira tko službeno stoji na čelu vježbe, kaže vojni analitičar iz Beograda, Aleksandar Radić. A ona glasi da je Amerika tu da štiti prostor Europe i zapadnog Balkana. Takođe, samo dio vježbe se zove „Brzi odgovor 21" i odnosi se na dio Balkana, kaže Radić, skrećući pozornost na američki naziv vježbe.
„Upravo je to vrlo jasna poruka, ali i u širem kontekstu, ne striktno vezana samo za BiH. Također interesantno je da su dio angažiranih snaga savjetnici iz novoformiranih jedinica koje Amerikanci sada imaju namjenski za to, gdje se uspjeh zadataka mjeri stupnjem suzbijanju utjecaja Rusije i Kine. Simbolično, 'Branitelj Europe' pokazuje da je NATO, odnosno SAD taj koji se pita za sve što se događa na teritoriju Europe. I ako se jasno čita, činjenica da su američki bataljuni, koji će biti u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Albaniji, usmjereni prema Moskvi, u tom kontekstu to je poruka - mi smo ovdje, a ne vi", jasan je Radić.
Je li BiH bliža NATO-u
Vježba je najavljena kao najveća u Europi od Hladnog rata. Službeno sudjeluje oko 28 tisuća vojnika, iako je taj podatak posljednjih dana smanjen skoro za pola u medijskim izvještajima. Održava se u 12 država s oružanim snagama ukupno 27 zemalja. Trajat će od 17. svibnja do 2. lipnja.
Iako vježba ima političku pozadinu, direktor Centra za međunarodne odnose u BiH Miloš Šolaja, ne vidi neku pretjeranu bitnost u svemu tome, jer je to samo još jedna u nizu sličnih, koje se održavaju skoro svake godine na razlčitim lokacijama. Šolaja podsjeća da je BiH i ranije imala vježbe s NATO-savezom i da od toga ne treba praviti posebnu buku.
„U ovom slučaju tu suradnju možemo definirati na drugačiji način samo utoliko jer se radi o većoj javnoj vidljivosti. Činjenica jest da se geopolitički interesi u regiji prepliću, ali ne može se svako događanje tumačiti u tom pravcu. Ništa bitno ova vježba neće donijeti“, kaže Šolaja, ne umanjujući ipak značenje ove vojne vježbe u procesu pristupanja BiH NATO-u.
„Svaka vježba i svaka aktivnost odnosi se na realizaciju određenih programa i naravno da se i istok i zapad trude da ostvare što više utjecaja u BiH. Dakle, to se može gledati i tako ali danas-sutra moguća je i vježba s ruskom vojskom i nema razloga da se odbija“, kaže Šolaja.
On-line marinci
Vježba je obrambenog karaktera, fokusirana na „odvraćanje od agresije“, dok traju pripreme snaga za „odgovor na krizne situacije i vođenje velikih borbenih operacija, ako bude potrebno“.
Iako nije članica NATO-a, iz BiH se ovim šalje poruka da je BiH partner, dok su događaji koji se prepliću oko ovog pitanja kontradiktorni iz godine u godinu. RS je usvojila čak i deklaraciju o vojnoj neutralnosti, iako je za to nadležna država BiH, ali je Predsjedništvo BiH jednoglasno podržalo održavanje ove vježbe. Samo tri godine ranije, Milorad Dodik je kao vođa SNSD-a i predsjednik RS-a, najavio da će pozvati 30 tisuća svojih pristaša da blokiraju sličnu vojnu vježbu na Manjači, koja se tada održavala uz podršku srpskih predstavnika vlasti u Sarajevu, danas opozicije u RS-u. Na kraju je Dodik pokušao umanjiti i značenje održavanja ove vježbe, rekavši da se radi o on-line manevrima.
„Nema on-line vježbi. Ili na terenu postoji vježba ili ona uopće ne postoji. Može jedino simulacija da bude on-line. Neka Dodik malo više nauči o vojnim stvarima, on tu nije baš na svom terenu. U vježbi sudjeluju helikopteri, rendžerske kopnene snage, pješačke snage, topništvo, sustavi veze itd. Kakva on-line vježba“, kaže Đuro Kozar.
BiH ovom vježbom sigurno ne ulazi u NATO, niti će se to dogoditi za godinu, dvije, čak ni pet, kažu stručnjaci. Međutim, kako navode, svakako je s njom BiH bliža tom savezu, bez obzira što Rusija Srbiju i BiH pokušava zadržati pod svojim okriljem, što će biti teško provodivo.
Licemjerje i medijska propaganda
"Cijela priča zapravo je okrenuta k medijskoj propagandi kada je riječ o suprostavljenim stranama - BiH i Srbije, posebno Srbije, prema NATO-u. Jedna slika se kroz medije pravi za domaću javnost koja želi biti ušuškana u priču da je NATO na drugoj strani fronte i da volimo Ruse, a s druge strane imate opskrbu oružjem od NATO-a", jasan je Radić.
„I naravno da bi onda bilo tragikomično gledati na sadašnji status Srbije kao suprostavljene NATO-u jer se naoružavate s te strane. I ove godine Srbija, iako je izuzeta iz sadašnjih aktivnosti, namjerava održati vježbe s partnerskim zemljama. Priprema se „Platinasti vuk“ koji će se održati uskoro, u rujnu se planira srpsko-američka padobranska vježba na teritoriju Srbije, te to jasno govori o svemu“, kaže Radić, podsjećajći da se istovremeno nastavlja suradnja s Rusijom, čime Srbija ostaje na putu pokušaja balansiranja između dvije strane, relevantne za oblikovanje političke situacije na Balkanu, piše Deutsce Welle.
