Po podacima Studije o stanju zdravlja stanovništva Federacije BiH iz 2012. godine puši 44,1% stanovnika u starosnoj skupini 18 do 65 godina, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena.
Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013 god. na uzorku školske djece starosnih skupina 13-15 godina, proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, bilježi se 12.7% trenutnih pušača od čega 15.5% dječaka i 9.7% djevojčica.
Pušenje i zdravlje stanovništva Federacije BiH
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, posljednjih godina u vodećim uzrocima smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju oboljenja koja se između ostalih faktora rizika povezuju s pušenjem.
Tako u 2016. godini, 53,1% vodećih uzroka smrtnosti stanovništva Federacije BiH predstavljaju kardiovaskularne bolesti (stopa 508,2/100.000 st.) i 21,0% maligne neoplazme (stopa 208,1/100.000 st.) što predstavlja gotovo ¾ svih uzroka smrti, navodi Zavod za javno zdravstvo.
U 2016. godini pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih žila predstavljaju akutni infarkt miokarda sa stopom od 90,6 na 100.000 stanovnika, moždani udar sa stopom 86,7/100.000 stanovnika, srčani zastoj sa stopom od 68,1 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatija sa stopom 63,4 na 100.000 stanovnika i esencijalna hipertenzija sa stopom 41,2 na 100.000 stanovnika što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.
Prema spolu, iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda sa stopom 103,5 na 100.000 stanovnika, moždanog udara (stopa 77,0 na 100.000 stanovnika, srčanog zastoja sa stopom 67,4 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatije sa stopom 55,3 na 100.000 stanovnika i hipertenzije sa stopom od 30,9 na 100.000 stanovnika.
Iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini žene su u Federaciji BiH najčešće umirale od akutnog infarkta miokarda sa stopom 96,0 na 100.000 stanovnika, srčanog zastoja sa stopom 78,2 na 100.000 stanovnika, moždanog udara sa stopom 71,1 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatija sa stopom 68,8 na 100.000 stanovnika i esencijalne hipertenzije sa stopom 51,1 na 100.000 stanovnika.
Aktualne intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH
U periodu 2016/2017 god. u sklopu “ Projekta za smanjenje faktora rizika za zdravlja u BiH” koji podržava Vlada Švicarske i Švicarska razvojna agencija preko ureda Svjetske banke (WB) u BiH, od strane Federalnog ministarstva zdravstva inicirana je izrada dokumenata novog Zakona i Strategije kontrole duhana u Federaciji BiH. Dokumenti nacrta Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i Strategije kontrole duhana pripremljeni su od strane intersektorijalnih radnih skupina sa predstavnicima relevantnih sektora i ustanova, kao i predstavnika nevladinog sektora.
Nacrt Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH usvojen je od strane Vlade Federacije BiH i oba doma Parlamenta Federacije BiH, i trenutno se nalazi u fazi dalje pripreme do definitivne forme prijedloga Zakona koji mora proći istu zakonsku proceduru usvajanja.
Ovim Zakonom uređuju se mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, sprečavanje pristupa i prodaje duhanskim proizvoda maloljetnim licima, te osnivanje Federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom se, također, regulira i sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obavezne oznake na pakovanjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere i nadzor nad provođenjem zakona.
Zakon se donosi u cilju reguliranja kontrole i ograničene upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a radi zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva.
31. svibanj širom svijeta se obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Kako ovaj datum ne treba da bude samo jedan dan u godini, zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) se pozivaju da mobiliziraju sve relevantne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija kontrole duhana.
Potrošnja duhanskih proizvoda uzrokuje značajne zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice na razvoj svake zemlje, zbog čega su WHO i druge partnerske međunarodne organizacije ujedinjeni u podršci zemljama u provedbi efikasnih internacionalnih mehanizama kontrole duhana.
Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pod sloganom „ Pušenje i bolesti srca“, Svjetski dan bez duhanskog dima fokusira se na značaj i posljedice nastanka bolesti srca, uzrokovanih konzumacijom duhanskih proizvoda.
Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013 god. na uzorku školske djece starosnih skupina 13-15 godina, proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, bilježi se 12.7% trenutnih pušača od čega 15.5% dječaka i 9.7% djevojčica.
Pušenje i zdravlje stanovništva Federacije BiH
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, posljednjih godina u vodećim uzrocima smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju oboljenja koja se između ostalih faktora rizika povezuju s pušenjem.
Tako u 2016. godini, 53,1% vodećih uzroka smrtnosti stanovništva Federacije BiH predstavljaju kardiovaskularne bolesti (stopa 508,2/100.000 st.) i 21,0% maligne neoplazme (stopa 208,1/100.000 st.) što predstavlja gotovo ¾ svih uzroka smrti, navodi Zavod za javno zdravstvo.
U 2016. godini pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih žila predstavljaju akutni infarkt miokarda sa stopom od 90,6 na 100.000 stanovnika, moždani udar sa stopom 86,7/100.000 stanovnika, srčani zastoj sa stopom od 68,1 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatija sa stopom 63,4 na 100.000 stanovnika i esencijalna hipertenzija sa stopom 41,2 na 100.000 stanovnika što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.
Prema spolu, iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda sa stopom 103,5 na 100.000 stanovnika, moždanog udara (stopa 77,0 na 100.000 stanovnika, srčanog zastoja sa stopom 67,4 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatije sa stopom 55,3 na 100.000 stanovnika i hipertenzije sa stopom od 30,9 na 100.000 stanovnika.
Iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini žene su u Federaciji BiH najčešće umirale od akutnog infarkta miokarda sa stopom 96,0 na 100.000 stanovnika, srčanog zastoja sa stopom 78,2 na 100.000 stanovnika, moždanog udara sa stopom 71,1 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatija sa stopom 68,8 na 100.000 stanovnika i esencijalne hipertenzije sa stopom 51,1 na 100.000 stanovnika.
Aktualne intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH
U periodu 2016/2017 god. u sklopu “ Projekta za smanjenje faktora rizika za zdravlja u BiH” koji podržava Vlada Švicarske i Švicarska razvojna agencija preko ureda Svjetske banke (WB) u BiH, od strane Federalnog ministarstva zdravstva inicirana je izrada dokumenata novog Zakona i Strategije kontrole duhana u Federaciji BiH. Dokumenti nacrta Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i Strategije kontrole duhana pripremljeni su od strane intersektorijalnih radnih skupina sa predstavnicima relevantnih sektora i ustanova, kao i predstavnika nevladinog sektora.
Nacrt Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH usvojen je od strane Vlade Federacije BiH i oba doma Parlamenta Federacije BiH, i trenutno se nalazi u fazi dalje pripreme do definitivne forme prijedloga Zakona koji mora proći istu zakonsku proceduru usvajanja.
Ovim Zakonom uređuju se mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, sprečavanje pristupa i prodaje duhanskim proizvoda maloljetnim licima, te osnivanje Federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom se, također, regulira i sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obavezne oznake na pakovanjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere i nadzor nad provođenjem zakona.
Zakon se donosi u cilju reguliranja kontrole i ograničene upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a radi zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva.
31. svibanj širom svijeta se obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Kako ovaj datum ne treba da bude samo jedan dan u godini, zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) se pozivaju da mobiliziraju sve relevantne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija kontrole duhana.
Potrošnja duhanskih proizvoda uzrokuje značajne zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice na razvoj svake zemlje, zbog čega su WHO i druge partnerske međunarodne organizacije ujedinjeni u podršci zemljama u provedbi efikasnih internacionalnih mehanizama kontrole duhana.
Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pod sloganom „ Pušenje i bolesti srca“, Svjetski dan bez duhanskog dima fokusira se na značaj i posljedice nastanka bolesti srca, uzrokovanih konzumacijom duhanskih proizvoda.
