Zbog malog, gotovo zanemarivog udjela poreznih prihoda na jednoj i sve većih financijskih rupa u proračunu FBiH na drugoj strani, federalna Vlada, unatoč protivljenju Udruge poslodavaca, donijela je nove, puno strože zakonske obveze koje se odnose na plaćanje poreza na dobit, piše Večernji list BiH. Trenutačna porezna osnovica je, prema njihovoj ocjeni, bila previše fleksibilna i uska te omogućava stalni porezni gubitak, koji je bitan u prikupljanju novca za punjenje federalnog proračuna.
Stroža pravila
Istraživanja su pokazala kako se udio poreza na dobit u ukupnim javnim prihodima FBiH od 2008. do 2013. kretao unutar raspona 2,3 – 3,8%, ovisno o godini. Regionalni prosjek udjela izravnih poreza u ukupnim javnim prihodima je 17,5 posto. Kad zakon stupi na snagu, povećanje udjela poreza na dobit u ukupnim javnih prihodima proračuna FBiH i županija predstavljat će, kako tvrde u federalnoj Vladi, osnovu za mogućnost izmirivanja obveza države, odnosno entiteta te formiranje strategija i ekonomskog rasta i razvoja. Mali udjel poreza na dobit u ukupnim prihodima posljedica je i niske stope poreza na dobit od 10 %, dok se prosjek stopa poreza na dobit u državama unutar EU kreće u rasponu od 20 - 33 %. "Stoga usporedba Zakona o porezu na dobit FBiH sa zakonima drugih zemalja nije primjerena jer su stope poreza na dobit veće i samim tim veći je iznos prihoda u proračunu države. Države s nižom stopom poreza na dobit imaju stroža pravila u formiranju porezne osnove, dok države s većom stopom poreza na dobit imaju fleksibilnija pravila u formiranju porezne osnovice.
Osiguranje prihoda
Svrha Zakona je osigurati javni prihod za proračune FBiH i županija, kroz namet poreza na dobit, odnosno profit pravnim osobama koje posluju na teritoriju FBiH, kako bi dijelili svoju zaradu s državom jer porez je vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obveznim plaćanjima poreznih obveznika, bez obveze izvršenja specijalne usluge zauzvrat", piše u odluci Vlade FBiH. Donošenje zakona uvjetovano je usvajanjem "Reformske agende za BiH za razdoblje 2015 - 2018.".
I sami fokus agende je usmjeren na povećanje javnih prihoda na način da se poveća prihod od poreza, proširi porezna baza, smanji siva ekonomija, smanji porezno oslobađanje i unaprijedi rad poreznih uprava. Iz plaćanja poreza na dobit izuzete osobe su: Centralna banka BiH, državne, federalne, županijske i lokalne institucije, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikat, komore, udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice, sportska društva i savezi, fondacije, zaklade, ustanove, humanitarne organizacije, pravne osobe kojima je posebnim propisima povjereno obavljanje raznih upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave i druge pravne osobe koje su registrirane za obavljanje neprofitne djelatnosti u FBiH.
Prijedlog zakona predviđa i porezne poticaje po osnovi investiranja. Tako se obvezniku koji investira iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti većoj od 50 % ostvarene dobiti tekućeg poreznog razdoblja, umanjuje obveza obračunatog poreza na dobit za 30% iznosa u godini investiranja. Obvezniku koji u pet uzastopnih godina investira iz vlastitih sredstava ukupno 20 milijuna KM, s tim da u prvoj godini investira 4 milijuna KM, ovo umanjenje u godinama investiranja iznosi 50 % iznosa.
Stroža pravila
Istraživanja su pokazala kako se udio poreza na dobit u ukupnim javnim prihodima FBiH od 2008. do 2013. kretao unutar raspona 2,3 – 3,8%, ovisno o godini. Regionalni prosjek udjela izravnih poreza u ukupnim javnim prihodima je 17,5 posto. Kad zakon stupi na snagu, povećanje udjela poreza na dobit u ukupnim javnih prihodima proračuna FBiH i županija predstavljat će, kako tvrde u federalnoj Vladi, osnovu za mogućnost izmirivanja obveza države, odnosno entiteta te formiranje strategija i ekonomskog rasta i razvoja. Mali udjel poreza na dobit u ukupnim prihodima posljedica je i niske stope poreza na dobit od 10 %, dok se prosjek stopa poreza na dobit u državama unutar EU kreće u rasponu od 20 - 33 %. "Stoga usporedba Zakona o porezu na dobit FBiH sa zakonima drugih zemalja nije primjerena jer su stope poreza na dobit veće i samim tim veći je iznos prihoda u proračunu države. Države s nižom stopom poreza na dobit imaju stroža pravila u formiranju porezne osnove, dok države s većom stopom poreza na dobit imaju fleksibilnija pravila u formiranju porezne osnovice.
Osiguranje prihoda
Svrha Zakona je osigurati javni prihod za proračune FBiH i županija, kroz namet poreza na dobit, odnosno profit pravnim osobama koje posluju na teritoriju FBiH, kako bi dijelili svoju zaradu s državom jer porez je vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obveznim plaćanjima poreznih obveznika, bez obveze izvršenja specijalne usluge zauzvrat", piše u odluci Vlade FBiH. Donošenje zakona uvjetovano je usvajanjem "Reformske agende za BiH za razdoblje 2015 - 2018.".
I sami fokus agende je usmjeren na povećanje javnih prihoda na način da se poveća prihod od poreza, proširi porezna baza, smanji siva ekonomija, smanji porezno oslobađanje i unaprijedi rad poreznih uprava. Iz plaćanja poreza na dobit izuzete osobe su: Centralna banka BiH, državne, federalne, županijske i lokalne institucije, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikat, komore, udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice, sportska društva i savezi, fondacije, zaklade, ustanove, humanitarne organizacije, pravne osobe kojima je posebnim propisima povjereno obavljanje raznih upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave i druge pravne osobe koje su registrirane za obavljanje neprofitne djelatnosti u FBiH.
Prijedlog zakona predviđa i porezne poticaje po osnovi investiranja. Tako se obvezniku koji investira iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti većoj od 50 % ostvarene dobiti tekućeg poreznog razdoblja, umanjuje obveza obračunatog poreza na dobit za 30% iznosa u godini investiranja. Obvezniku koji u pet uzastopnih godina investira iz vlastitih sredstava ukupno 20 milijuna KM, s tim da u prvoj godini investira 4 milijuna KM, ovo umanjenje u godinama investiranja iznosi 50 % iznosa.
