Još prošle godine u siječnju je Petar Ćorluka, vlasnik “Violete”, regionalno najjače tvrtke u proizvodnji higijenskih potrepština, postao vlasnik hotela “Hrvatska”, a “friško” je ovaj poduzetnik iz BiH preko tvrtke “Marea alta” kupio i turističko naselje “Urania”.
''S kupnjom “Uranije” smo iznimno zadovoljni, radi se o velikom kompleksu, a što ćemo tu graditi, mogu samo reći – ono što bude u skladu s urbanističkim planom'', komentirao je Ćorluka.
Iako je prošle godine, odmah nakon kupnje, najavljivao kako će čim prije krenuti natječaj za izradu, odnosno odabir najboljeg idejnog rješenja, te potom i obnova i proširenje hotela “Hrvatska”, realizacija je još daleko.
U prvotnim je planovima čak bilo zamišljeno da se rekonstrukcija okonča do kraja ove godine. S koronom ili bez korone, od toga nema ništa, no ne zbog toga što se Ćorluka predomislio, jer u protivnom ne bi ulagao u susjedni turistički objekt “Uraniju”. Riječ je o nečemu drugom, piše Slobodna Dalmacija.
''Idejno rješenje smo usvojili, ali administracija je, nažalost, spora. Realizacija usvojenog idejnog rješenja rekonstrukcije hotela “Hrvatska” je “na čekanju” jer su nadležna tijela odlučila da za planiranu rekonstrukciju i proširenje objekta Općina Baška Voda treba izraditi urbanistički plan uređenja. Zahtjev za donošenje odluke o izradi urbanističkog plana za predmetni obuhvat poslali smo Općini Baška Voda inicijalno u veljači 2019., a nakon toga ponovno u dva navrata, ali iz nama nepoznatih razloga procedura za izradu UPU-a još nije pokrenuta. Ipak, ne želimo započeti s radovima bez valjanog odobrenja nadležnih organa', objašnjava Ćorluka, kojega su novinari pitali je li dobio obrazloženje od Općine Baška Voda.
''Još uvijek čekamo konkretan odgovor i upute lokalne administracije. Mi želimo da to bude pismenim putem i da bude transparentno, i u svemu ćemo se prilagoditi pravilima. Čim lokalna zajednica usvoji urbanistički plan uređenja i dobijemo dozvolu za gradnju, budite sigurni da odmah krećemo s realizacijom ovog projekta vrijednog oko 20 milijuna eura, te i podizanje hotela “Hrvatska” na 4 zvjezdice. Strpljivi smo, i poštujemo pravila i sredinu u koju smo došli. Imamo dosta posla i investiramo naše vrijeme i sredstva prvenstveno u rad “Violete”, koja već ima 1200 zaposlenih. Istražujemo mogućnosti i u drugim proizvodnim djelatnostima koje su primarni fokus rada grupe Violeta'', veli Ćorluka, koji je odnedavno ušao i u prehrambenu industriju kupnjom tvornice “Lasta Čapljina”.
''Na tom primjeru je vidljivo koliko lokalna zajednica može pomoći investitoru u realizaciji njegovog nauma. Prije pola godine tamo smo krenuli u rekonstrukciju cjelokupnog kompleksa stare tvornice, na objektu površine oko 14.000 četvornih metara, i do početka sljedeće godine trebali bi krenuti s radom'', navodi Ćorluka.
Svjestan je da neki investitori u ovakvoj nenaklonjenoj im klimi nisu spremni čekati nego krenu u realizaciju, pa poslije imaju potrebu “pogurati”, te na koncu izražavaju nezadovoljstvo dinamikom realizacije.
''Ako to nije i interes lokalne zajednice, onda sve skupa nema smisla. Iz tog razloga ni s “Uranijom” nećemo krenuti u bilo što dok ne vidimo što je moguće u skladu s prostornim planom. Radi se ono što je moguće, a možda ne nužno ono što želimo'', objašnjava Ćorluka te dodaje: ''Ne možemo se baviti ni politikom, ni urbanizmom, ni administracijom. Radimo svoj posao profesionalno, imamo transparentnu poslovnu komunikaciju i idemo tamo gdje smo dobrodošli''.
Josko Roščić, načelnik općine Baška Voda, kaže kako je investitoru Ćorluki prije nekih osam-devet mjeseci Općinsko vijeće uputilo dopis u kojem ga obavještava kako nisu spremni ići na povećanje kapaciteta, nego isključivo na povećanje standarda hotela.
''Baška Voda ima ograničene kapacitete u smislu kanalizacijskog sustava koji nije dostatan. Mi znamo koji su kapaciteti vode, odvodnje i plaže, pa se njegov projekt nije mogao prihvatiti. Ako će renovirati “Hrvatsku” u postojećim gabaritima, može čak i proširenje balkona'', rezolutno će Roščić, načelnik općine na čijem je području, s druge strane, tijekom proteklih godina, izgrađen nemali broj stambenih zgrada.
Podsjetit ćemo da je Ćorluka vlasnik 30.000 četvornih metara na Biloševcu u Makarskoj, gdje je namjeravao graditi hotel visoke kategorije (pet zvjezdica).
''Mi smo 2016. podnijeli zahtjev za gradnju, dakle prije investicija u Baškoj Vodi. Posljednje što su mi rekli jest da tamo mogu sada graditi kamp, na što sam rekao da može i kamp, ako je to u interesu lokalne zajednice'', veli Ćorluka.
Naime, ljetos je Izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Makarske usvojen i Urbanistički plan uređenja zone Biloševac 4, gdje je na više od 70 tisuća metara četvornih predviđeno 1000 ležaja, odnosno 333 smještajne jedinice. U donedavnom Prostornom planu Makarske do sada su bile dvije namjene, T1 i T3, no sada je sve zona koja predviđa kampove.
Postavlja se pitanje zašto je Ćorluka ostao “kratkih rukava” po novom planu, iako je njegov projekt isprva pozdravljen, a i ozbiljnog investitora u hotelske kapacitete koji bi razinu destinacije digao na višu razinu je teško naći, za razliku od građevinskih investitora. Iz Grada Makarske doznajemo da sukladno važećem planu Splitsko-dalmatinske županije Ministarstvo graditeljstva nije dopustilo Makarskoj planiranje hotela za Ćorluku.
''U postupku izmjena županijskog plana Grad je zatražio izmjenu u tom pogledu, te Ćorluka čeka usvajanje tog plana'', doznaje Slobodna Dalmacija iz Odsjeka za prostorno uređenje.
Sam Ćorluka komunikaciju s Gradom ocjenjuje solidnom.
''Ljubazni su, ali, nažalost administrativni postupci traju predugo'', veli Ćorluka, koji trenutačno raspolaže s dva turistička objekta i iznimno velikim zemljištem, također za turističku namjenu, no realizacija svega toga, kako se čini, još je uvijek na dugom štapu.
Iako se već godinama u političkim floskulama proklamira hotelski smještaj kao generator razvoja cijele destinacije, u praksi je to, kao što se uostalom vidi, tek mrtvo slovo na papiru.
''S kupnjom “Uranije” smo iznimno zadovoljni, radi se o velikom kompleksu, a što ćemo tu graditi, mogu samo reći – ono što bude u skladu s urbanističkim planom'', komentirao je Ćorluka.
Iako je prošle godine, odmah nakon kupnje, najavljivao kako će čim prije krenuti natječaj za izradu, odnosno odabir najboljeg idejnog rješenja, te potom i obnova i proširenje hotela “Hrvatska”, realizacija je još daleko.
U prvotnim je planovima čak bilo zamišljeno da se rekonstrukcija okonča do kraja ove godine. S koronom ili bez korone, od toga nema ništa, no ne zbog toga što se Ćorluka predomislio, jer u protivnom ne bi ulagao u susjedni turistički objekt “Uraniju”. Riječ je o nečemu drugom, piše Slobodna Dalmacija.
''Idejno rješenje smo usvojili, ali administracija je, nažalost, spora. Realizacija usvojenog idejnog rješenja rekonstrukcije hotela “Hrvatska” je “na čekanju” jer su nadležna tijela odlučila da za planiranu rekonstrukciju i proširenje objekta Općina Baška Voda treba izraditi urbanistički plan uređenja. Zahtjev za donošenje odluke o izradi urbanističkog plana za predmetni obuhvat poslali smo Općini Baška Voda inicijalno u veljači 2019., a nakon toga ponovno u dva navrata, ali iz nama nepoznatih razloga procedura za izradu UPU-a još nije pokrenuta. Ipak, ne želimo započeti s radovima bez valjanog odobrenja nadležnih organa', objašnjava Ćorluka, kojega su novinari pitali je li dobio obrazloženje od Općine Baška Voda.
''Još uvijek čekamo konkretan odgovor i upute lokalne administracije. Mi želimo da to bude pismenim putem i da bude transparentno, i u svemu ćemo se prilagoditi pravilima. Čim lokalna zajednica usvoji urbanistički plan uređenja i dobijemo dozvolu za gradnju, budite sigurni da odmah krećemo s realizacijom ovog projekta vrijednog oko 20 milijuna eura, te i podizanje hotela “Hrvatska” na 4 zvjezdice. Strpljivi smo, i poštujemo pravila i sredinu u koju smo došli. Imamo dosta posla i investiramo naše vrijeme i sredstva prvenstveno u rad “Violete”, koja već ima 1200 zaposlenih. Istražujemo mogućnosti i u drugim proizvodnim djelatnostima koje su primarni fokus rada grupe Violeta'', veli Ćorluka, koji je odnedavno ušao i u prehrambenu industriju kupnjom tvornice “Lasta Čapljina”.
''Na tom primjeru je vidljivo koliko lokalna zajednica može pomoći investitoru u realizaciji njegovog nauma. Prije pola godine tamo smo krenuli u rekonstrukciju cjelokupnog kompleksa stare tvornice, na objektu površine oko 14.000 četvornih metara, i do početka sljedeće godine trebali bi krenuti s radom'', navodi Ćorluka.
Svjestan je da neki investitori u ovakvoj nenaklonjenoj im klimi nisu spremni čekati nego krenu u realizaciju, pa poslije imaju potrebu “pogurati”, te na koncu izražavaju nezadovoljstvo dinamikom realizacije.
''Ako to nije i interes lokalne zajednice, onda sve skupa nema smisla. Iz tog razloga ni s “Uranijom” nećemo krenuti u bilo što dok ne vidimo što je moguće u skladu s prostornim planom. Radi se ono što je moguće, a možda ne nužno ono što želimo'', objašnjava Ćorluka te dodaje: ''Ne možemo se baviti ni politikom, ni urbanizmom, ni administracijom. Radimo svoj posao profesionalno, imamo transparentnu poslovnu komunikaciju i idemo tamo gdje smo dobrodošli''.
Josko Roščić, načelnik općine Baška Voda, kaže kako je investitoru Ćorluki prije nekih osam-devet mjeseci Općinsko vijeće uputilo dopis u kojem ga obavještava kako nisu spremni ići na povećanje kapaciteta, nego isključivo na povećanje standarda hotela.
''Baška Voda ima ograničene kapacitete u smislu kanalizacijskog sustava koji nije dostatan. Mi znamo koji su kapaciteti vode, odvodnje i plaže, pa se njegov projekt nije mogao prihvatiti. Ako će renovirati “Hrvatsku” u postojećim gabaritima, može čak i proširenje balkona'', rezolutno će Roščić, načelnik općine na čijem je području, s druge strane, tijekom proteklih godina, izgrađen nemali broj stambenih zgrada.
Podsjetit ćemo da je Ćorluka vlasnik 30.000 četvornih metara na Biloševcu u Makarskoj, gdje je namjeravao graditi hotel visoke kategorije (pet zvjezdica).
''Mi smo 2016. podnijeli zahtjev za gradnju, dakle prije investicija u Baškoj Vodi. Posljednje što su mi rekli jest da tamo mogu sada graditi kamp, na što sam rekao da može i kamp, ako je to u interesu lokalne zajednice'', veli Ćorluka.
Naime, ljetos je Izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Makarske usvojen i Urbanistički plan uređenja zone Biloševac 4, gdje je na više od 70 tisuća metara četvornih predviđeno 1000 ležaja, odnosno 333 smještajne jedinice. U donedavnom Prostornom planu Makarske do sada su bile dvije namjene, T1 i T3, no sada je sve zona koja predviđa kampove.
Postavlja se pitanje zašto je Ćorluka ostao “kratkih rukava” po novom planu, iako je njegov projekt isprva pozdravljen, a i ozbiljnog investitora u hotelske kapacitete koji bi razinu destinacije digao na višu razinu je teško naći, za razliku od građevinskih investitora. Iz Grada Makarske doznajemo da sukladno važećem planu Splitsko-dalmatinske županije Ministarstvo graditeljstva nije dopustilo Makarskoj planiranje hotela za Ćorluku.
''U postupku izmjena županijskog plana Grad je zatražio izmjenu u tom pogledu, te Ćorluka čeka usvajanje tog plana'', doznaje Slobodna Dalmacija iz Odsjeka za prostorno uređenje.
Sam Ćorluka komunikaciju s Gradom ocjenjuje solidnom.
''Ljubazni su, ali, nažalost administrativni postupci traju predugo'', veli Ćorluka, koji trenutačno raspolaže s dva turistička objekta i iznimno velikim zemljištem, također za turističku namjenu, no realizacija svega toga, kako se čini, još je uvijek na dugom štapu.
Iako se već godinama u političkim floskulama proklamira hotelski smještaj kao generator razvoja cijele destinacije, u praksi je to, kao što se uostalom vidi, tek mrtvo slovo na papiru.
