Glencore je otpisan kao potencijalni partner, jer je taj britansko-švicarski konzorcij svako investiranje uvjetovao državnim jamstvima za povoljnu cijenu struje, što su u vladi Federacije BiH ocijenili neprihvatljivim.
Sarajevski "Dnevni avaz" u utorak je objavio da se zaklada „M.T. Abraham“ koju vodi Amir Gross Kabiri, poduzetnik i vlasnik nogometnoga kluba "Hapoel" iz Tel Aviva, pojavila kao novi potencijalni kupac mostarskog Aluminija, koji je prekinuo proizvodnju zbog nagomilanih gubitaka i nerentabilnog poslovanja.
Citirajući neimenovani izvor iz Vlade Federacije BiH, u čijem je vlasništvu 44 posto udjela u Aluminiju, list tvrdi kako su predstavnici zaklade čije je sjedište u Parizu u tajnosti prošlog tjedna boravili u Sarajevu gdje su se sastali s predsjednikom federalne vlade Fadilom Novalićem i pritom potvrdili kako su zainteresirani za ulaganje u mostarsku tvornicu, prenijela je Hina. Navodno su zatražili da im iz uprave Aluminija dostave pokazatelje o poslovanju.
''Za sada se ne može precizno utvrditi koliko ozbiljno su zainteresirani za ulazak u Aluminij i jesu li doista ozbiljan potencijalni strateški partner koji može ponuditi konkretan plan za izlazak mostarskoga poduzeća iz teške krize, ili je možda riječ o kompaniji koja, poput švicarskoga Glencorea, želi brzi profit i jeftiniju struju'', kazao je za Avaz neimenovani dužnosnik entitetske vlade.
Neobično je da se o zakladi M.T. Abraham na njezinim mrežnim stranicama može naći kako je njezina misija prije svega promicanje kulture s naglaskom na impresionističku i suvremenu umjetnost. Istodobno stoji kako zaklada djeluje u suradnji s kineskom industrijskom tvrtkom „China Machinery Engineering Corporation“, a zapravo je ona ta koja ima bogato iskustvo u oblasti energetike i ima razgranate poslove po Europi i svijetu.
U Vladi Federacije BiH planiraju nastaviti pregovore s tvrtkom "WAQT Trade LLC" iz Dubaija koja je ranije iskazala interes za preuzimanje "Aluminija" odnosno kupnju 44 posto državnog vlasničkog udjela i još 44 posto vlasništva koji je u rukama malih dioničara. Preostalih 12 posto u vlasništvu je hrvatske vlade.
Glencore je otpisan kao potencijalni partner, jer je taj britansko-švicarski konzorcij svako investiranje uvjetovao državnim jamstvima za povoljnu cijenu struje, što su u vladi Federacije BiH ocijenili neprihvatljivim.
I dalje je nepoznato kakvo je točno financijsko stanje u Aluminiju nakon što je prije nešto više od mjesec dana u njemu prisilno prekinuta proizvodnja, jer je tvrtka ostala bez novca za nabavku električne energije.
Vlada u Sarajevu i dalje čeka izvješće o poslovanju Aluminija za prvih šest mjeseci ove godine, a u međuvremenu je naloženo federalnoj Financijskoj policiji i inspektorima Porezne uprave da provjere sve sumnje o navodnim nezakonitim financijskim transakcijama u mostarskoj tvrtki.
Dok traje potraga za strateškim partnerom koji bi uložio u Aluminij i restrukturirao njegovo poslovanje, Vlada i uprava mostarske tvrtke pokušavaju provesti plan koji bi značio postupnu obnovu rada temeljenu uglavnom na uslugama drugim tvrtkama. Kad bi taj plan uspio, osigurao bi se posao za oko 500 radnika dok bi preostalih 400 dobilo otpremnine ili otišlo u mirovinu.
Sarajevski "Dnevni avaz" u utorak je objavio da se zaklada „M.T. Abraham“ koju vodi Amir Gross Kabiri, poduzetnik i vlasnik nogometnoga kluba "Hapoel" iz Tel Aviva, pojavila kao novi potencijalni kupac mostarskog Aluminija, koji je prekinuo proizvodnju zbog nagomilanih gubitaka i nerentabilnog poslovanja.
Citirajući neimenovani izvor iz Vlade Federacije BiH, u čijem je vlasništvu 44 posto udjela u Aluminiju, list tvrdi kako su predstavnici zaklade čije je sjedište u Parizu u tajnosti prošlog tjedna boravili u Sarajevu gdje su se sastali s predsjednikom federalne vlade Fadilom Novalićem i pritom potvrdili kako su zainteresirani za ulaganje u mostarsku tvornicu, prenijela je Hina. Navodno su zatražili da im iz uprave Aluminija dostave pokazatelje o poslovanju.
''Za sada se ne može precizno utvrditi koliko ozbiljno su zainteresirani za ulazak u Aluminij i jesu li doista ozbiljan potencijalni strateški partner koji može ponuditi konkretan plan za izlazak mostarskoga poduzeća iz teške krize, ili je možda riječ o kompaniji koja, poput švicarskoga Glencorea, želi brzi profit i jeftiniju struju'', kazao je za Avaz neimenovani dužnosnik entitetske vlade.
Neobično je da se o zakladi M.T. Abraham na njezinim mrežnim stranicama može naći kako je njezina misija prije svega promicanje kulture s naglaskom na impresionističku i suvremenu umjetnost. Istodobno stoji kako zaklada djeluje u suradnji s kineskom industrijskom tvrtkom „China Machinery Engineering Corporation“, a zapravo je ona ta koja ima bogato iskustvo u oblasti energetike i ima razgranate poslove po Europi i svijetu.
U Vladi Federacije BiH planiraju nastaviti pregovore s tvrtkom "WAQT Trade LLC" iz Dubaija koja je ranije iskazala interes za preuzimanje "Aluminija" odnosno kupnju 44 posto državnog vlasničkog udjela i još 44 posto vlasništva koji je u rukama malih dioničara. Preostalih 12 posto u vlasništvu je hrvatske vlade.
Glencore je otpisan kao potencijalni partner, jer je taj britansko-švicarski konzorcij svako investiranje uvjetovao državnim jamstvima za povoljnu cijenu struje, što su u vladi Federacije BiH ocijenili neprihvatljivim.
I dalje je nepoznato kakvo je točno financijsko stanje u Aluminiju nakon što je prije nešto više od mjesec dana u njemu prisilno prekinuta proizvodnja, jer je tvrtka ostala bez novca za nabavku električne energije.
Vlada u Sarajevu i dalje čeka izvješće o poslovanju Aluminija za prvih šest mjeseci ove godine, a u međuvremenu je naloženo federalnoj Financijskoj policiji i inspektorima Porezne uprave da provjere sve sumnje o navodnim nezakonitim financijskim transakcijama u mostarskoj tvrtki.
Dok traje potraga za strateškim partnerom koji bi uložio u Aluminij i restrukturirao njegovo poslovanje, Vlada i uprava mostarske tvrtke pokušavaju provesti plan koji bi značio postupnu obnovu rada temeljenu uglavnom na uslugama drugim tvrtkama. Kad bi taj plan uspio, osigurao bi se posao za oko 500 radnika dok bi preostalih 400 dobilo otpremnine ili otišlo u mirovinu.
