Prema najnovijim službenim podacima koje je od agencija i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH prikupilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode podrijetlom iz BiH iznosi najmanje 2 milijuna, što čini 56,6% u odnosu na 3.531.159 ukupnog stanovništva u BiH.
Prema procjenama Svjetske banke taj postotak je nešto manji i iznosi 44,5 % što pozicionira BiH na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji (od ukupno 214 zemalja i teritorija).
Važno je napomenuti da se podaci Svjetske banke odnose samo na prvu generaciju bh. emigranata, te otuda i razlika u ukupnom broju i stopi emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji.
Migracijski profil
Prema podacima Migracijskog profila BiH za 2022. godinu, zemlje u kojima živi najveći broj državljana BiH su Hrvatska (381.100), zatim Srbija (342.526), Njemačka (333.000) i Austrija (172.373). Značajan broj državljana BiH živi i u Sloveniji (122.235), SAD (104.136), Švedskoj (60.912), Švicarskoj (57.783), i Kanadi (38.906).
U 2022. godini 3.210 osoba je odjavilo prebivalište u BiH. Prema podacima EUROSTATA za 2021. godinu, 33.324 državljana BiH je prvi put reguliralo boravak u zemljama EU (uključujući Švicarsku i Norvešku), od toga najviše državljana BiH je reguliralo boravak po osnovu zaposlenja, odnosno 19.104 osobe, a po osnovu obrazovanja 11.728 osobe.
Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inozemstva za BiH u studenom 2022. godini iznose 4 milijarde i 488 milijuna KM. Prema ovim podacima, udjel novčanih doznaka u BDP-u BiH je 10,1%, što BiH stavlja na 4. mjesto u Europi po visini udjela novčanih doznaka u BDP-u.
Kada su u pitanju, socioekonomske karakteristike iseljeništva, istraživanje „Mapiranje dijaspore iz BiH“ ukazuje na visoku stopu zaposlenosti i veliku spremnost da iseljenici učestvuju u transferu vještina i znanja iz različitih oblasti bitnih za razvoj BiH
Mnogi ostaju gdje su
Većina ispitanih pripadnika dijaspore iz BiH odlučni su ostati u zemlji. prijema za stalno, iako bi određene okolnosti mogle uticati na to da promijene mišljenje. Pri donošenju takvih odluka pripadnici dijaspore iz BiH iz uzorka uzimaju u obzir članove obitelji.
Statistički podaci zemalja prijema, ukazuju na dobru obrazovnu strukturu pripadnika iseljeništva iz BiH, bolju u odnosu na obrazovnu strukturu stanovništva u BiH.
Međutim, postoje i razlike u odnosu na zemlje prijema i vrste migracija koja dominira u njima. Visok postotak visokoobrazovanih iseljenika nalazi se u Australiji (54,6%), SAD (41,5%), Norveškoj (38%) i Švedskoj (29%), dok u zemljama prijema u kojima se dominantno odvijaju radne migracije-Slovenija, Njemačka, Austrija i Švicarska-tercijarno obrazovanje je prisutno u postotku do pet posto, piše Fokus.ba.
Prema procjenama Svjetske banke taj postotak je nešto manji i iznosi 44,5 % što pozicionira BiH na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji (od ukupno 214 zemalja i teritorija).
Važno je napomenuti da se podaci Svjetske banke odnose samo na prvu generaciju bh. emigranata, te otuda i razlika u ukupnom broju i stopi emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji.
Migracijski profil
Prema podacima Migracijskog profila BiH za 2022. godinu, zemlje u kojima živi najveći broj državljana BiH su Hrvatska (381.100), zatim Srbija (342.526), Njemačka (333.000) i Austrija (172.373). Značajan broj državljana BiH živi i u Sloveniji (122.235), SAD (104.136), Švedskoj (60.912), Švicarskoj (57.783), i Kanadi (38.906).
U 2022. godini 3.210 osoba je odjavilo prebivalište u BiH. Prema podacima EUROSTATA za 2021. godinu, 33.324 državljana BiH je prvi put reguliralo boravak u zemljama EU (uključujući Švicarsku i Norvešku), od toga najviše državljana BiH je reguliralo boravak po osnovu zaposlenja, odnosno 19.104 osobe, a po osnovu obrazovanja 11.728 osobe.
Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inozemstva za BiH u studenom 2022. godini iznose 4 milijarde i 488 milijuna KM. Prema ovim podacima, udjel novčanih doznaka u BDP-u BiH je 10,1%, što BiH stavlja na 4. mjesto u Europi po visini udjela novčanih doznaka u BDP-u.
Kada su u pitanju, socioekonomske karakteristike iseljeništva, istraživanje „Mapiranje dijaspore iz BiH“ ukazuje na visoku stopu zaposlenosti i veliku spremnost da iseljenici učestvuju u transferu vještina i znanja iz različitih oblasti bitnih za razvoj BiH
Mnogi ostaju gdje su
Većina ispitanih pripadnika dijaspore iz BiH odlučni su ostati u zemlji. prijema za stalno, iako bi određene okolnosti mogle uticati na to da promijene mišljenje. Pri donošenju takvih odluka pripadnici dijaspore iz BiH iz uzorka uzimaju u obzir članove obitelji.
Statistički podaci zemalja prijema, ukazuju na dobru obrazovnu strukturu pripadnika iseljeništva iz BiH, bolju u odnosu na obrazovnu strukturu stanovništva u BiH.
Međutim, postoje i razlike u odnosu na zemlje prijema i vrste migracija koja dominira u njima. Visok postotak visokoobrazovanih iseljenika nalazi se u Australiji (54,6%), SAD (41,5%), Norveškoj (38%) i Švedskoj (29%), dok u zemljama prijema u kojima se dominantno odvijaju radne migracije-Slovenija, Njemačka, Austrija i Švicarska-tercijarno obrazovanje je prisutno u postotku do pet posto, piše Fokus.ba.
