Autocesta A1 planirane dužine preko 330 kilometara kao dio Koridora 5c koji treba kroz našu zemlju da spoji Mađarsku i istočni dio Hrvatske s Jadranskim morem definirana je još 1997. S gradnjom smo počeli još 2000. godine no više od dva desetljeća kasnije tek smo na pola puta. Najveći dio od 274,3 kilometra gradi se kroz Federaciju BiH i trenutno je građanima na raspolaganju izgrađenih 126,5 kilometara. U prethodnoj godini gradilo se na već ranije započetim dionicama, dok se najveći investicijski ciklus očekuje ove godine. Ipak, za kompletnu trasu koja će biti dio paneuropskog koridora pričekat ćemo 2028. godinu, piše FTV.
Dionica Poprikuše – Nemila jedno je od najaktivnijih gradilišta u ovoj godini.
„Trenutno imamo samo u izgradnji jedan objekt - Golubinja 1. Zadnje četiri rasponske konstrukcije su u izgradnji dok je sve završeno što se tiče betonskih radova. Ostaje nam na proljeće da krenemo s finalnim radovima“, priča Reuf Kadrić, predstavnik investitora JP Autoceste FBiH.
Najveći posao graditeljima predstavlja probijanje dvocijevnog tunela Golubinja. Projektirana dužina tunela je 3.600 metara. Bit će to trenutno najduži tunel na budućoj trasi koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Od njega će biti duži samo tunel Prenj, nakon što budu okončani radovi u njemu. Međutim, na izgradnji ovog tunela graditelji su primorani na mnoga inženjerska rješenja.
„Iskop tunela Golubinja se vrši u jako zahtjevnom ofiolitskom melanžu. Konkretno, riječ je o šejdinovitim materijalima u kojima se nalaze blokovi različite stijenske mase“, objašnjava Arnel Musić, nadzorni inženjer za geologiju na trasi Poprikuše – Nemila.
Na budućoj trasi autoceste koja se provlači kroz zeničko-žepačku kotlinu veliki broj objekata je već izgrađen, među kojima i tunel Zenica. Urađeno je mnogo posla na dionicama u vrandučkoj klisuri, a 2022. godine otvoreno je gradilište Nemila - Vranduk. Napreduje se dalje prema Žepču.
„Cijela dionica o kojoj govorimo - 21 kilometar - planirana je da se završi do kraja 24 godine“, ističe Kadrić.
Kao prioritet u gradnji akcenat je stavljen na trasu od Poprikuša do Putnikovog brda dugu preko 34 kilometra za spajanje trase do Doboja. Za dionicu Putnikovo brdo - Medakovo ugovor je potpisan u studenom prošle godine i gradnja 8,5 kilometara počinje.
„Veoma brzo ćemo krenuti s gradnjom preostalih dionica na sjevernom dijelu, tako da nam je u planu da 2025. godine sjeverna dionica bude i operativna“, poručuje Amir Fejzić, savjetnik direktora Autocesta FBIH.
Na južnom dijelu okončani su radovi na tunelu Ivan, pa je u oktobru otvoreno 6,9 kilometara od Tarčina do Bradine. Napreduje se dalje prema granici s Hrvatskom. Najzahtjevniji objekt most Počitelj dug 11 kilometara trebao bi biti završen na proljeće.
"Planiramo veoma brzo otvoriti kompletno gradilište Mostar sjever - Mostar jug, Mostar jug - tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna. I ova dionica je planirana da bude u potpunosti operativna 2025“, dodaje Fejzić.
Dakle, 2023. godina trebala bi biti radna. Otvaranje šest gradilišta značit će izgradnju novih 75 kilometara, za što je opredijeljeno 3,4 milijarde maraka. Investicije osigurane, no za funkcionalan autoput od Bijače do Svilaja čekat ćemo barem do 2028. jer trasa do probijanja tunela Prenj neće biti u potpunosti spojena. Ono što je sigurno, na tom projektu pokazat ćemo koliko smo savladali cestogradnju i da li smo položili ispit kod međunarodnih kreditora.
Dionica Poprikuše – Nemila jedno je od najaktivnijih gradilišta u ovoj godini.
„Trenutno imamo samo u izgradnji jedan objekt - Golubinja 1. Zadnje četiri rasponske konstrukcije su u izgradnji dok je sve završeno što se tiče betonskih radova. Ostaje nam na proljeće da krenemo s finalnim radovima“, priča Reuf Kadrić, predstavnik investitora JP Autoceste FBiH.
Najveći posao graditeljima predstavlja probijanje dvocijevnog tunela Golubinja. Projektirana dužina tunela je 3.600 metara. Bit će to trenutno najduži tunel na budućoj trasi koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Od njega će biti duži samo tunel Prenj, nakon što budu okončani radovi u njemu. Međutim, na izgradnji ovog tunela graditelji su primorani na mnoga inženjerska rješenja.
„Iskop tunela Golubinja se vrši u jako zahtjevnom ofiolitskom melanžu. Konkretno, riječ je o šejdinovitim materijalima u kojima se nalaze blokovi različite stijenske mase“, objašnjava Arnel Musić, nadzorni inženjer za geologiju na trasi Poprikuše – Nemila.
Na budućoj trasi autoceste koja se provlači kroz zeničko-žepačku kotlinu veliki broj objekata je već izgrađen, među kojima i tunel Zenica. Urađeno je mnogo posla na dionicama u vrandučkoj klisuri, a 2022. godine otvoreno je gradilište Nemila - Vranduk. Napreduje se dalje prema Žepču.
„Cijela dionica o kojoj govorimo - 21 kilometar - planirana je da se završi do kraja 24 godine“, ističe Kadrić.
Kao prioritet u gradnji akcenat je stavljen na trasu od Poprikuša do Putnikovog brda dugu preko 34 kilometra za spajanje trase do Doboja. Za dionicu Putnikovo brdo - Medakovo ugovor je potpisan u studenom prošle godine i gradnja 8,5 kilometara počinje.
„Veoma brzo ćemo krenuti s gradnjom preostalih dionica na sjevernom dijelu, tako da nam je u planu da 2025. godine sjeverna dionica bude i operativna“, poručuje Amir Fejzić, savjetnik direktora Autocesta FBIH.
Na južnom dijelu okončani su radovi na tunelu Ivan, pa je u oktobru otvoreno 6,9 kilometara od Tarčina do Bradine. Napreduje se dalje prema granici s Hrvatskom. Najzahtjevniji objekt most Počitelj dug 11 kilometara trebao bi biti završen na proljeće.
"Planiramo veoma brzo otvoriti kompletno gradilište Mostar sjever - Mostar jug, Mostar jug - tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna. I ova dionica je planirana da bude u potpunosti operativna 2025“, dodaje Fejzić.
Dakle, 2023. godina trebala bi biti radna. Otvaranje šest gradilišta značit će izgradnju novih 75 kilometara, za što je opredijeljeno 3,4 milijarde maraka. Investicije osigurane, no za funkcionalan autoput od Bijače do Svilaja čekat ćemo barem do 2028. jer trasa do probijanja tunela Prenj neće biti u potpunosti spojena. Ono što je sigurno, na tom projektu pokazat ćemo koliko smo savladali cestogradnju i da li smo položili ispit kod međunarodnih kreditora.
