Nedžad Imamović, Fojničanin koji se deklarira kao ateist i Bosanac, objavio je na YouTubeu videosnimku u kojoj ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Fojnice, podignutog pored ceste prema Franjevačkom samostanu, zastavu hrvatskog naroda naziva zločinačkom i agresorskom, piše Večernji list BiH.
Napadi na Hrvate
Zaključak je to do kojeg Imamović dolazi na kraju svoga video uratka u kojemu se prisjeća djetinjstva u Fojnici u kojemu, kaže, nije bilo takvih simbola. Pri tom najprije aludira na grb sa šahovnicom, potom na pojam hrvatskog branitelja te u konačnici zastavu hrvatskog naroda. - Zanimljivo da su branitelji hrvatski, a nedaleko odavde je samostan bosanskih franjevaca. Branitelji hrvatski, a samostan bosanskih franjevaca? - zapitao se Imamović. O ratu 90-ih kaže kako je to bio nekakav rat. - Ako su oni bili hrvatski branitelji, onda sam ja napadao - kaže Imamović te na kraju, nakon grba s šahovnicom, osvrće se i na zastavu hrvatskog naroda.
- Pod ovom zastavom je napadnuta Fojnica. Ne možemo je drugačije nazvati već agresorska i zločinačka - zaključuje Imamović uz konstataciju kako se nada da takvih simbola u Fojnici neće biti. Ono što Imamović, koji sebe u ranijim objavama na YouTubeu voli prikazati i kao poznavatelja povijesti te borca za građanska prava, prešućuje je da su Hrvati Fojnice ratne 1993. doživjeli nezapamćen egzodus. Posljedice toga su progon, ubojstva i brojni zločini za koje ni do danas nitko nije odgovarao. Među njima su i ubojstvo gvardijana i vikara Franjevačkog samostana fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića. Iako je ubojica Miralem Čengić, pripadnik Armije BiH iz Visokog, osuđen pa više puta pomilovan, nalogodavci ubojstva fojničkih fratara nikad nisu otkriveni. "Povjesničar" Imamović trebao bi znati i da je "nekakav rat 90-ih", kako ga zove, počeo kršenjem sporazuma sklopljenog uz posredovanje međunarodnih predstavnika, a koji je Fojnicu, kao posebnu "sanitetsku zonu", trebao štititi od ratnih stradanja i razaranja.
Trebao bi znati i da je sporazum prekršen tako što su nož u leđa Hrvatima Fojnice zabili saveznici - bošnjački politički vrh i Armija BiH. Fojnicu su napali 2. srpnja 1993. i počeli s masovnim progonom Hrvata. Tim napadom brutalno je prekršen sporazum o Fojnici kao "sanitetskoj zoni" koji su sklopili zapovjednik postrojbi HVO-a u Fojnici Branko Stanić, zapovjednik A BiH Nihad Kamenjaš i francuski general Filip Morion, tadašnji zapovjednik UNPROFOR-a u BiH.
Progon i ubijanja
Osim 23 civila, među kojima su i gvardijan i vikar, braneći Fojnicu poginulo je oko 100 pripadnika HVO-a, 300 ranjeno, a 50 Hrvata prošlo je kroz logore A BiH. U spomen na sve poginule branitelje Hrvati su podigli spomenik uz cestu prema Franjevačkom samostanu jer drugu lokaciju nisu dobili. Javno se pogrdno izražavati o spomeniku, a zastavu konstitutivnoga naroda u BiH nazivati zločinačkom i agresorskom ne doprinosi izgradnji mira i suživota u Fojnici, mišljenja je Branko Stanić, jedan od potpisnika sporazuma. Stanić je danas predsjedatelj OV-a Fojnice. - Ovakvi izljevi mržnje prema simbolima hrvatskog naroda koji je doživio ogromna stradanja i progon nisu potrebni i ne doprinose vraćanju povjerenja i izgradnji budućnosti. To bi svi koji se odluče na ovakve videouratke pune govora mržnje i netrpeljivosti prema žrtvama i obilježjima konstitutivnoga naroda trebali znati. A ako se i odluče za to, onda bi ih mjerodavne institucije trebale primjereno kazniti - zaključuje Stanić.
Napadi na Hrvate
Zaključak je to do kojeg Imamović dolazi na kraju svoga video uratka u kojemu se prisjeća djetinjstva u Fojnici u kojemu, kaže, nije bilo takvih simbola. Pri tom najprije aludira na grb sa šahovnicom, potom na pojam hrvatskog branitelja te u konačnici zastavu hrvatskog naroda. - Zanimljivo da su branitelji hrvatski, a nedaleko odavde je samostan bosanskih franjevaca. Branitelji hrvatski, a samostan bosanskih franjevaca? - zapitao se Imamović. O ratu 90-ih kaže kako je to bio nekakav rat. - Ako su oni bili hrvatski branitelji, onda sam ja napadao - kaže Imamović te na kraju, nakon grba s šahovnicom, osvrće se i na zastavu hrvatskog naroda.
- Pod ovom zastavom je napadnuta Fojnica. Ne možemo je drugačije nazvati već agresorska i zločinačka - zaključuje Imamović uz konstataciju kako se nada da takvih simbola u Fojnici neće biti. Ono što Imamović, koji sebe u ranijim objavama na YouTubeu voli prikazati i kao poznavatelja povijesti te borca za građanska prava, prešućuje je da su Hrvati Fojnice ratne 1993. doživjeli nezapamćen egzodus. Posljedice toga su progon, ubojstva i brojni zločini za koje ni do danas nitko nije odgovarao. Među njima su i ubojstvo gvardijana i vikara Franjevačkog samostana fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića. Iako je ubojica Miralem Čengić, pripadnik Armije BiH iz Visokog, osuđen pa više puta pomilovan, nalogodavci ubojstva fojničkih fratara nikad nisu otkriveni. "Povjesničar" Imamović trebao bi znati i da je "nekakav rat 90-ih", kako ga zove, počeo kršenjem sporazuma sklopljenog uz posredovanje međunarodnih predstavnika, a koji je Fojnicu, kao posebnu "sanitetsku zonu", trebao štititi od ratnih stradanja i razaranja.
Trebao bi znati i da je sporazum prekršen tako što su nož u leđa Hrvatima Fojnice zabili saveznici - bošnjački politički vrh i Armija BiH. Fojnicu su napali 2. srpnja 1993. i počeli s masovnim progonom Hrvata. Tim napadom brutalno je prekršen sporazum o Fojnici kao "sanitetskoj zoni" koji su sklopili zapovjednik postrojbi HVO-a u Fojnici Branko Stanić, zapovjednik A BiH Nihad Kamenjaš i francuski general Filip Morion, tadašnji zapovjednik UNPROFOR-a u BiH.
Progon i ubijanja
Osim 23 civila, među kojima su i gvardijan i vikar, braneći Fojnicu poginulo je oko 100 pripadnika HVO-a, 300 ranjeno, a 50 Hrvata prošlo je kroz logore A BiH. U spomen na sve poginule branitelje Hrvati su podigli spomenik uz cestu prema Franjevačkom samostanu jer drugu lokaciju nisu dobili. Javno se pogrdno izražavati o spomeniku, a zastavu konstitutivnoga naroda u BiH nazivati zločinačkom i agresorskom ne doprinosi izgradnji mira i suživota u Fojnici, mišljenja je Branko Stanić, jedan od potpisnika sporazuma. Stanić je danas predsjedatelj OV-a Fojnice. - Ovakvi izljevi mržnje prema simbolima hrvatskog naroda koji je doživio ogromna stradanja i progon nisu potrebni i ne doprinose vraćanju povjerenja i izgradnji budućnosti. To bi svi koji se odluče na ovakve videouratke pune govora mržnje i netrpeljivosti prema žrtvama i obilježjima konstitutivnoga naroda trebali znati. A ako se i odluče za to, onda bi ih mjerodavne institucije trebale primjereno kazniti - zaključuje Stanić.
