O stanju u pravosuđu BiH, započetim projektima i planovima za nove, potrebama izmjena pojedinih zakona, prvim sjednicama Vijeća ministara BiH..., razgovarali smo s novoizabranim ministrom pravosuđa BiH Josipom Grubešom.
Proteklog tjedna su održane dvije sjednice Vijeća ministara. Je li Vijeće ministara dogovorilo plan rada i što su, po vama, pitanja kojima se mora posvetiti pozornost?
Održane su sjednice Vijeća ministara BiH, kako ste naveli, i prva je bila više konstitutivnog karaktera, dok smo na drugoj sjednici dogovorili pojedine polazne osnove u radu. Svaki ministar će pregledati dostavljene materijale Glavnom tajništvu u proteklom razdoblju, a koji nisu bili razmatrani na sjednici Vijeća ministara BiH u ranijem sazivu, i odrediti u kojim materijalima i dalje postoji potreba razmatranja. Ministarstvo pravosuđa BiH će nastaviti započete procese u cilju provedbe preporuka GRECO-a, Moneyvala, presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasborgu, zaključaka sa Strukturalnog dijaloga, odnosno sve što je nužno za prijem BiH u Europsku uniju.
Koji su, po vama, bitni koraci koje morate poduzeti?
Spomenuo bih i značaj provedbe presude u predmetima ‘Zornić protiv BiH’ i ‘Sejdić i Finci protiv BiH’, za što do sada nije bilo političke volje, a smatram kako je zaštita ljudskih prava jedna od temeljnih zadaća svih nositelja vlasti u BiH. Jednako tako, kada spominjemo značaj zaštite građanskih prava čije kršenje je utvrdio Europski sud za ljudska prava u Strasborgu, ne treba nikako odvajati pitanje prava građana Mostara gdje je Ustavni sud BiH utvrdio još 2010. da odredbe Izbornog zakona krše članak II/4. Ustava BiH u vezi s člankom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ministarstvo pravosuđa BiH je uputilo Vijeću ministara BiH na usvajanje Akcijski plan za provedbu presuda ‘Zornić protiv BiH’ i ‘Sejdić i Finci protiv BiH’, za koji očekujem da će podržati novi saziv Vijeća ministara BiH i iskreno se nadam da ćemo utvrditi iste kriterije u cilju zaštite građanskih prava onih koji se ne izjašnjavaju kao jedan od tri konstitutivna naroda kada je u pitanju izbor u Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Kao i da ćemo iskoristiti taj dijalog i ujedno provesti odluku Ustavnog suda vezanu uz Grad Mostar.
Što je sa zakonima koji su ranije u Strukturalnom dijalogu s EK utvrđeni kao prioriteti?
Istaknuo bih značaj donošenja seta zakona koji su u Strukturalnom dijalogu s Europskom komisijom utvrđeni kao prioritet, a tu se prije svega misli na Zakon o sudovima, odnosno na uspostavu drugostupanjskog suda na razini BiH te pronalaženje načina za jačanje objektivnosti parametara utvrđenih u odredbi članka 7. stavak (2) važećeg Zakona koji se odnosi na nadležnost Suda BiH, u cilju otklanjanja mogućnosti zloupotrebe, što je i jedan od zaključaka sa sjednice Strukturalnog dijaloga. U okviru Strukturalnog dijaloga ukazana je potreba izmjene Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. Ministarstvo pravosuđa BiH je sačinilo oba zakona, ali ne postoji zajednički stav s predstavnicima pravosuđa kada su pojedine odredbe u pitanju, te je rad na istim trenutačno bez pomaka. Smatram da se taj proces mora nastaviti, prije svega moramo nastaviti razgovarati te doći do zajedničkih stavova. Ovo ne samo jer je to zahtjev Europske komisije, već zbog neophodnosti postojanja neovisnog drugostupanjskog suda koji bi preispitivao odluke Suda BiH, što je od krucijalne važnosti za građane BiH.
Što je s izmjenama prijedloga Zakona o VSTV-u BiH?
Prijedlog Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću je nužno mijenjati, prije svega jer trenutačna zakonska rješenja dopuštaju da su uvijek predstavnici istih sudova njegovi članovi. Cilj prijedloga Ministarstva pravosuđa BiH je da sudovi kandidiraju svoje predstavnike, a Parlament BiH s tog popisa izabere članove VSTV-a vodeći pri tome računa o teritorijalnoj i spolnoj zastupljenosti članova, a ne da se radi o političkoj odluci kako se to predstavlja u javnosti. Osim toga, podržavam da se u novom zakonu osigura i princip da tužitelje biraju tužitelji, a suce suci kroz Vijeća sastavljena isključivo od pripadnika jednih prilikom izbora sebi sličnih. Predloženo je i pooštravanje kriterija prilikom prijema u pravosuđe, te propisano ocjenjivanje nositelja pravosudnih dužnosti, kao i čitav set odredbi kojim se, prema mojem mišljenju, imalo za cilj poboljšanje rada VSTV-a. Smatram da je ovaj prijedlog logičan i opravdan i kako bi se njime samo poboljšao način rada i učinkovitost VSTV-a, a nikako unazadio, što je ranije isticano u cilju stvaranja negativnog odjeka na ove prijedloge.
Konkretno, što je od ovog navedenog bitno za BiH na putu EU integracija?
Usvajanje navedenih propisa je bitno i s aspekta EU integracija. Potpisivanjem i ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH je preuzela niz obveza od kojih je većinu njih izvršila. Kada je u pitanju nadležnost Ministarstva pravosuđa BiH, moram naglasiti da je pitanje suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju na zavidnoj razini u onom dijelu u kojem postoji nadležnost ovog ministarstva. Jednako tako, dosadašnja razina regionalne suradnje je za pohvaliti, a nadam se da će se u ovom mandatu ranije potpisani ugovori sa zemljama u okruženju početi primjenjivati u punom kapacitetu i da će nadležna tijela ovih zemalja početi koristiti pogodnosti ovih ugovora kako bi svi počinitelji kaznenih djela bili procesuirani i kažnjeni. U kontekstu nadležnosti Ministarstva pravosuđa BiH, kada govorimo o EU integracijama, bitno je da se provedu zaključci doneseni u okviru Strukturalnog dijaloga u pravosuđu jer se on mora promatrati u okviru poglavlja 23. Činjenica je da je pokrenut 2011. kao odgovor na zahtjev za ukidanjem Tužiteljstva BiH i Suda BiH koji je došao iz RS-a, te da se do danas smatra bitnim temeljem za reformu pravosuđa u BiH. Poglavlja 23 i 24, koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti, su najzahtjevnija prilikom pridruživanja jer usklađivanje zakonodavstva, propisa i procedura jedne države s pravnom stečevinom EU (acquis communautaire) predstavlja najsloženiji i najdugotrajniji dio cjelokupnog procesa integracije.
Jesu li ispunjene obveze iz Mape puta koje su bile u nadležnosti Ministarstva pravosuđa BiH?
Da, bitno je spomenuti kako su sve obveze iz Mape puta za zahtjev za članstvo BiH u EU koje su bile u nadležnosti Ministarstva pravosuđa BiH ispunjene, s tim da će ovo ministarstvo morati preuzeti teret pitanja državne imovine koja je naknadno dodana kao obveza. Naime, u ranijoj radnoj skupini na rješavanju ovog pitanja je bio i ministar pravosuđa, a radna skupina nije uspjela dogovoriti zajednički prijedlog teksta zakona. Uvjeren sam kako će Vijeće ministara BiH u ovom mandatu pokušati ponovno riješiti ovo pitanje i spreman sam doprinijeti pronalasku zajedničkog stajališta. Nemoguće je iznijeti osobni stav po pitanju EU integracija na ovaj način, ali sam uvjeren da će moje vođenje Ministarstva pravosuđa BiH u ovom mandatnom razdoblju pokazati moju punu opredijeljenost da svojim znanjima i vještinama doprinesem da se otkoči trenutačni zastoj i potakne brži napredak BiH u EU.
Šta planirate poduzeti kako bi se donijela strategija za reformu sektora pravosuđa 2014. - 2018.?
Prije svega, nužno je donijeti strategiju za reformu sektora pravosuđa za razdoblje 2014. - 2018., od čega ovisi pristup IPA fondovima. Ovaj proces je u trenutačnom zastoju jer ga Vlada Republike Srpske nije usvojila, za razliku od Federacije BiH i Brčko Distrikta. Kada Vlada Republike Srpske usvoji strategiju, ista će biti stavljena na dnevni red Vijeća ministara BiH, s obzirom da je dogovor da će je Vijeće ministara BiH razmatrati tek pošto bude usvojena na entitetskoj razini. U sljedećem razdoblju ću se susresti s ministrom pravosuđa Republike Srpske pa ću iskoristiti prigodu da ponovno aktualiziram ovo pitanje.
Proteklo razdoblje je bilo razdoblje stagnacije, kako i kojim projektima to promijeniti?
Kao što vidite, naveo sam neke značajnije projekte, a opet možda ispustio naglasiti neke jednako važne. Nije moguće u kratkim crtama odgovoriti na pitanje prioriteta s obzirom da je proteklo razdoblje bilo razdoblje stagnacije kada su pitanju zakonodavne aktivnosti, ali i druge aktivnosti na poboljšanju stanja u BiH i napretka prema EU integracijama. Osim ovih značajnijih pitanja s kojima je javnost upoznata, postoji potreba mijenjanja niza zakona gdje su u praksi utvrđeni nedostaci i potreba za unapređenjem. Ministarstvo pravosuđa BiH će i dalje raditi na započetim projektima kako bi ih uspješno okončali, a spreman sam uložiti napore i dati svoj doprinos da u tome zajedno uspijemo. Iskreno se nadam da će moja perspektiva i pogled na stanje u pravosuđu, ali i ustavno uređenje BiH, kao i eventualne modele rješenja problema, dati jednu novu dimenziju i svježinu pregovorima i na kraju dovesti do pomaka u ovoj oblasti.
Kada govorite o preporukama Moneyvala, zar to nije završeno usvajanjem dopuna Kaznenog zakona koje su usvojene nedavno?
Radi se o djelomičnoj provedbi preporuka jer osim financiranja terorizma preporuke Moneyvala se tiču i pranja novca i trgovine ljudima. Naime, u prijedlogu koje je Vijeće ministara BiH usvojilo prošle godine ispoštovane su preporuke GRECO-a i Moneyvala, te je precizirano pitanje nadležnosti Suda BiH kada se govori o trgovini ljudima jer je trenutačna odredba neprecizna u tom dijelu pa je dolazilo do sukoba nadležnosti između Kaznenog zakona BiH i entitetskih kaznenih zakona i Kaznenog zakona Brčko Distrikta. Usvojenim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona nisu ispoštovane sve preporuke Moneyvala pa se u Ministarstvu pravosuđa BiH ubrzano radi na pripremi novog teksta izmjena i dopuna navedenog Zakona.
(Večernji list – V.R.)
Proteklog tjedna su održane dvije sjednice Vijeća ministara. Je li Vijeće ministara dogovorilo plan rada i što su, po vama, pitanja kojima se mora posvetiti pozornost?
Održane su sjednice Vijeća ministara BiH, kako ste naveli, i prva je bila više konstitutivnog karaktera, dok smo na drugoj sjednici dogovorili pojedine polazne osnove u radu. Svaki ministar će pregledati dostavljene materijale Glavnom tajništvu u proteklom razdoblju, a koji nisu bili razmatrani na sjednici Vijeća ministara BiH u ranijem sazivu, i odrediti u kojim materijalima i dalje postoji potreba razmatranja. Ministarstvo pravosuđa BiH će nastaviti započete procese u cilju provedbe preporuka GRECO-a, Moneyvala, presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasborgu, zaključaka sa Strukturalnog dijaloga, odnosno sve što je nužno za prijem BiH u Europsku uniju.
Koji su, po vama, bitni koraci koje morate poduzeti?
Spomenuo bih i značaj provedbe presude u predmetima ‘Zornić protiv BiH’ i ‘Sejdić i Finci protiv BiH’, za što do sada nije bilo političke volje, a smatram kako je zaštita ljudskih prava jedna od temeljnih zadaća svih nositelja vlasti u BiH. Jednako tako, kada spominjemo značaj zaštite građanskih prava čije kršenje je utvrdio Europski sud za ljudska prava u Strasborgu, ne treba nikako odvajati pitanje prava građana Mostara gdje je Ustavni sud BiH utvrdio još 2010. da odredbe Izbornog zakona krše članak II/4. Ustava BiH u vezi s člankom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ministarstvo pravosuđa BiH je uputilo Vijeću ministara BiH na usvajanje Akcijski plan za provedbu presuda ‘Zornić protiv BiH’ i ‘Sejdić i Finci protiv BiH’, za koji očekujem da će podržati novi saziv Vijeća ministara BiH i iskreno se nadam da ćemo utvrditi iste kriterije u cilju zaštite građanskih prava onih koji se ne izjašnjavaju kao jedan od tri konstitutivna naroda kada je u pitanju izbor u Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Kao i da ćemo iskoristiti taj dijalog i ujedno provesti odluku Ustavnog suda vezanu uz Grad Mostar.
Što je sa zakonima koji su ranije u Strukturalnom dijalogu s EK utvrđeni kao prioriteti?
Istaknuo bih značaj donošenja seta zakona koji su u Strukturalnom dijalogu s Europskom komisijom utvrđeni kao prioritet, a tu se prije svega misli na Zakon o sudovima, odnosno na uspostavu drugostupanjskog suda na razini BiH te pronalaženje načina za jačanje objektivnosti parametara utvrđenih u odredbi članka 7. stavak (2) važećeg Zakona koji se odnosi na nadležnost Suda BiH, u cilju otklanjanja mogućnosti zloupotrebe, što je i jedan od zaključaka sa sjednice Strukturalnog dijaloga. U okviru Strukturalnog dijaloga ukazana je potreba izmjene Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. Ministarstvo pravosuđa BiH je sačinilo oba zakona, ali ne postoji zajednički stav s predstavnicima pravosuđa kada su pojedine odredbe u pitanju, te je rad na istim trenutačno bez pomaka. Smatram da se taj proces mora nastaviti, prije svega moramo nastaviti razgovarati te doći do zajedničkih stavova. Ovo ne samo jer je to zahtjev Europske komisije, već zbog neophodnosti postojanja neovisnog drugostupanjskog suda koji bi preispitivao odluke Suda BiH, što je od krucijalne važnosti za građane BiH.
Što je s izmjenama prijedloga Zakona o VSTV-u BiH?
Prijedlog Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću je nužno mijenjati, prije svega jer trenutačna zakonska rješenja dopuštaju da su uvijek predstavnici istih sudova njegovi članovi. Cilj prijedloga Ministarstva pravosuđa BiH je da sudovi kandidiraju svoje predstavnike, a Parlament BiH s tog popisa izabere članove VSTV-a vodeći pri tome računa o teritorijalnoj i spolnoj zastupljenosti članova, a ne da se radi o političkoj odluci kako se to predstavlja u javnosti. Osim toga, podržavam da se u novom zakonu osigura i princip da tužitelje biraju tužitelji, a suce suci kroz Vijeća sastavljena isključivo od pripadnika jednih prilikom izbora sebi sličnih. Predloženo je i pooštravanje kriterija prilikom prijema u pravosuđe, te propisano ocjenjivanje nositelja pravosudnih dužnosti, kao i čitav set odredbi kojim se, prema mojem mišljenju, imalo za cilj poboljšanje rada VSTV-a. Smatram da je ovaj prijedlog logičan i opravdan i kako bi se njime samo poboljšao način rada i učinkovitost VSTV-a, a nikako unazadio, što je ranije isticano u cilju stvaranja negativnog odjeka na ove prijedloge.
Konkretno, što je od ovog navedenog bitno za BiH na putu EU integracija?
Usvajanje navedenih propisa je bitno i s aspekta EU integracija. Potpisivanjem i ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH je preuzela niz obveza od kojih je većinu njih izvršila. Kada je u pitanju nadležnost Ministarstva pravosuđa BiH, moram naglasiti da je pitanje suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju na zavidnoj razini u onom dijelu u kojem postoji nadležnost ovog ministarstva. Jednako tako, dosadašnja razina regionalne suradnje je za pohvaliti, a nadam se da će se u ovom mandatu ranije potpisani ugovori sa zemljama u okruženju početi primjenjivati u punom kapacitetu i da će nadležna tijela ovih zemalja početi koristiti pogodnosti ovih ugovora kako bi svi počinitelji kaznenih djela bili procesuirani i kažnjeni. U kontekstu nadležnosti Ministarstva pravosuđa BiH, kada govorimo o EU integracijama, bitno je da se provedu zaključci doneseni u okviru Strukturalnog dijaloga u pravosuđu jer se on mora promatrati u okviru poglavlja 23. Činjenica je da je pokrenut 2011. kao odgovor na zahtjev za ukidanjem Tužiteljstva BiH i Suda BiH koji je došao iz RS-a, te da se do danas smatra bitnim temeljem za reformu pravosuđa u BiH. Poglavlja 23 i 24, koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti, su najzahtjevnija prilikom pridruživanja jer usklađivanje zakonodavstva, propisa i procedura jedne države s pravnom stečevinom EU (acquis communautaire) predstavlja najsloženiji i najdugotrajniji dio cjelokupnog procesa integracije.
Jesu li ispunjene obveze iz Mape puta koje su bile u nadležnosti Ministarstva pravosuđa BiH?
Da, bitno je spomenuti kako su sve obveze iz Mape puta za zahtjev za članstvo BiH u EU koje su bile u nadležnosti Ministarstva pravosuđa BiH ispunjene, s tim da će ovo ministarstvo morati preuzeti teret pitanja državne imovine koja je naknadno dodana kao obveza. Naime, u ranijoj radnoj skupini na rješavanju ovog pitanja je bio i ministar pravosuđa, a radna skupina nije uspjela dogovoriti zajednički prijedlog teksta zakona. Uvjeren sam kako će Vijeće ministara BiH u ovom mandatu pokušati ponovno riješiti ovo pitanje i spreman sam doprinijeti pronalasku zajedničkog stajališta. Nemoguće je iznijeti osobni stav po pitanju EU integracija na ovaj način, ali sam uvjeren da će moje vođenje Ministarstva pravosuđa BiH u ovom mandatnom razdoblju pokazati moju punu opredijeljenost da svojim znanjima i vještinama doprinesem da se otkoči trenutačni zastoj i potakne brži napredak BiH u EU.
Šta planirate poduzeti kako bi se donijela strategija za reformu sektora pravosuđa 2014. - 2018.?
Prije svega, nužno je donijeti strategiju za reformu sektora pravosuđa za razdoblje 2014. - 2018., od čega ovisi pristup IPA fondovima. Ovaj proces je u trenutačnom zastoju jer ga Vlada Republike Srpske nije usvojila, za razliku od Federacije BiH i Brčko Distrikta. Kada Vlada Republike Srpske usvoji strategiju, ista će biti stavljena na dnevni red Vijeća ministara BiH, s obzirom da je dogovor da će je Vijeće ministara BiH razmatrati tek pošto bude usvojena na entitetskoj razini. U sljedećem razdoblju ću se susresti s ministrom pravosuđa Republike Srpske pa ću iskoristiti prigodu da ponovno aktualiziram ovo pitanje.
Proteklo razdoblje je bilo razdoblje stagnacije, kako i kojim projektima to promijeniti?
Kao što vidite, naveo sam neke značajnije projekte, a opet možda ispustio naglasiti neke jednako važne. Nije moguće u kratkim crtama odgovoriti na pitanje prioriteta s obzirom da je proteklo razdoblje bilo razdoblje stagnacije kada su pitanju zakonodavne aktivnosti, ali i druge aktivnosti na poboljšanju stanja u BiH i napretka prema EU integracijama. Osim ovih značajnijih pitanja s kojima je javnost upoznata, postoji potreba mijenjanja niza zakona gdje su u praksi utvrđeni nedostaci i potreba za unapređenjem. Ministarstvo pravosuđa BiH će i dalje raditi na započetim projektima kako bi ih uspješno okončali, a spreman sam uložiti napore i dati svoj doprinos da u tome zajedno uspijemo. Iskreno se nadam da će moja perspektiva i pogled na stanje u pravosuđu, ali i ustavno uređenje BiH, kao i eventualne modele rješenja problema, dati jednu novu dimenziju i svježinu pregovorima i na kraju dovesti do pomaka u ovoj oblasti.
Kada govorite o preporukama Moneyvala, zar to nije završeno usvajanjem dopuna Kaznenog zakona koje su usvojene nedavno?
Radi se o djelomičnoj provedbi preporuka jer osim financiranja terorizma preporuke Moneyvala se tiču i pranja novca i trgovine ljudima. Naime, u prijedlogu koje je Vijeće ministara BiH usvojilo prošle godine ispoštovane su preporuke GRECO-a i Moneyvala, te je precizirano pitanje nadležnosti Suda BiH kada se govori o trgovini ljudima jer je trenutačna odredba neprecizna u tom dijelu pa je dolazilo do sukoba nadležnosti između Kaznenog zakona BiH i entitetskih kaznenih zakona i Kaznenog zakona Brčko Distrikta. Usvojenim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona nisu ispoštovane sve preporuke Moneyvala pa se u Ministarstvu pravosuđa BiH ubrzano radi na pripremi novog teksta izmjena i dopuna navedenog Zakona.
(Večernji list – V.R.)
