Uzgoj češnjaka postao je jedna od najprofitabilnijih poljoprivrednih grana u Srbiji, s potencijalnom čistom zaradom do 25.000 eura po hektaru. Unatoč visokim ulaganjima, potražnja za ovom kulturom konstantno raste.

Češnjak se u Srbiji najviše uzgaja u Vojvodini, točnije na područjima Bačke, Banata i Srema, gdje dominira intenzivna proizvodnja.

Nešto manje površine nalaze se u Šumadiji i Pomoravlju, dok su leskovački i nišavski kraj prepoznatljivi po tradicionalnim domaćim sortama krupnijih glavica.

Ulaganja i očekivani prihodi

Iako se često sadi u seoskim vrtovima za osobne potrebe, ozbiljna tržišna proizvodnja zahtijeva značajna početna sredstva. Najveća stavka je kvalitetan sadni materijal, a ukupni troškovi po hektaru kreću se od 3.000 do 6.000 eura.

Statistika pokazuje isplativost:

Prinos: prosječno oko 8 tona po hektaru.
Marketinška cijena: od 2 do 4 eura po kilogramu.
Ukupni prihod: između 16.000 i 32.000 eura.
Čista dobit: najčešće od 10.000 do 25.000 eura.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da dobar rezultat dolazi isključivo uz primjenu vrhunske tehnologije i navodnjavanja.

Zahtjevna proizvodnja i ključ uspjeha

Češnjak nije jednostavna kultura. Zahtijeva strogo poštovanje plodoreda, pravilnu zaštitu od bolesti te adekvatno skladištenje nakon berbe.

Kako bi se osigurao brz povrat investicije, proizvođači bi se trebali fokusirati na izravnu prodaju restoranima i tržnicama, izbjegavajući posrednike, piše Bizportal.rs.

Najveće cijene postižu se u razdobljima kada domaća ponuda opadne, zbog čega je kvalitetno skladištenje ključno za čekanje povoljnog trenutka na tržištu.

Uz disciplinu i dobru organizaciju, ova kultura ostaje sam vrh povrtne proizvodnje po pitanju profita.