Hercegovački krš kao nikad do sada zahvatila je prava 'agrarna' revolucija koja puno obećava. Smilje je svuda oko nas i top je tema ovdašnjeg stanovništva. Ipak koliko je to god tema broj jedan još je more nepoznanica koje zanimaju proizvođaće odnosno uzgajivače ove ljekovite biljke. Oko nas kruže različite priče, najprije o ovogodišnjoj cijeni ali i napasnicima koji se pojavljuju na nasadima piše ABCportal.
Marko Matić, mladi agronom iz Gnjilišta kraj Čapljine, koji je jedan od pionira u poslu sa smiljem, kaže: - “Smiljomanija” se nastavlja, piše Večernji list. Mi smo u tome posljednjih pet godina, a u međuvremenu se dogodilo puno toga, počevši od sjemena i sadnica, do podizanja novih plantaža. Krenulo se prije godinu i pol dana, a sada se stiglo do ogromnih površina koje su obrađene ili se kane raditi. Spominju se stotine hektara od Posušja pa sve do granice s Crnom Gorom. Sada svi trebamo pričekati i vidjeti što će biti s podizanjem plantaža, ali i tržištem. Nadamo se da ćemo uspjeti. Krenuli smo 2011. s planom sadnje nekoliko tisuća sadnica za nas, međutim, kako je projekt odmicao dalje, poprimio je nevjerojatne razmjere. Sade se ogromne količine sadnica, velike plantaže. Isto tako, suradnja se širi svakim danom s naših prostora na Hrvatsku i Crnu Goru, pa i Albaniju…, na sve prostore gdje smilje uspijeva. Budući da nam je krš dao nešto dobro, a to je smilje, sada svi zajedno moramo ustrajati i dovesti posao do kraja kako treba. Posljednjih nekoliko mjeseci pojavilo se malo straha, vidjet ćemo je li to opravdano ili ne jer su stvarno zasađene velike količine. Nekoliko novih destilerija se otvara, svi veliki ulagači nastoje zaokružiti proces, od plantaža do destilerija, i vidjet ćemo što će oni uraditi po pitanju otkupa zelene mase sa strane, tj. ostalih proizvođača. To je bit, tako da svi zajedno moramo, što se kaže, stati na loptu i vidjeti što će nam budućnost donijeti. Što se tiče velikih površina i količina, nekakva cijena od jednog eura ili dvije marke bila bi zadovoljavajuća, ali nekakve naznake su da cijena vani, u stvari potražnja za uljem, za sada ne pada, tako da se svi nadamo kako neće doći do drastičnog pada, ali ostaje nam čekati i vidjeti što će se dogoditi- kaže ovaj Čapljinac jedan od pionira uzgajivača smilja u Hercegovini.
Za samo par mjeseci bit će puno toga poznato i saznat ćemo je li Hercegovina 'ubola' posao. Entuzijazam, elan i optimizam su vidljivi na svakom koraku iako se uvijek nađe i onih koji nisu skloni optimistično gledati na stvari koje se događaju i odvijaju oko smilja. Zadnje otkupne cijene smilja u Hercegovini su bile oko 5 KM a većina uzgajivača i dalje se nada sličnim cijenama. Bilo kako bilo trend koji vlada širim područjem mediteranske Hercegovine upućuje na to da nije daleko dan kada će površine pod plantažama smilja premašiti one pod vinovom lozom, oko 3600 hektara.
Prije samo dvije ili tri godine nikome nije padalo na pamet proglasiti smilje komparativnom prednošću Hercegovine, naprotiv, slovilo je kao sinonim njezina siromaštva u prošlosti. Ako projekt smilja bude i polovično uspješan, dogodit će se pravi obrat i krš će postati blagodat Hercegovine. Ne treba zanemariti činjenicu da je baš smilje i ova revolucija zaustavila mnoge obitelji iz Hercegovine na putu prema EU zemljama. Ostali su i zgrabili priliku tu na svojoj zemlji a za Njemačku nikad nije kasno.
Marko Matić, mladi agronom iz Gnjilišta kraj Čapljine, koji je jedan od pionira u poslu sa smiljem, kaže: - “Smiljomanija” se nastavlja, piše Večernji list. Mi smo u tome posljednjih pet godina, a u međuvremenu se dogodilo puno toga, počevši od sjemena i sadnica, do podizanja novih plantaža. Krenulo se prije godinu i pol dana, a sada se stiglo do ogromnih površina koje su obrađene ili se kane raditi. Spominju se stotine hektara od Posušja pa sve do granice s Crnom Gorom. Sada svi trebamo pričekati i vidjeti što će biti s podizanjem plantaža, ali i tržištem. Nadamo se da ćemo uspjeti. Krenuli smo 2011. s planom sadnje nekoliko tisuća sadnica za nas, međutim, kako je projekt odmicao dalje, poprimio je nevjerojatne razmjere. Sade se ogromne količine sadnica, velike plantaže. Isto tako, suradnja se širi svakim danom s naših prostora na Hrvatsku i Crnu Goru, pa i Albaniju…, na sve prostore gdje smilje uspijeva. Budući da nam je krš dao nešto dobro, a to je smilje, sada svi zajedno moramo ustrajati i dovesti posao do kraja kako treba. Posljednjih nekoliko mjeseci pojavilo se malo straha, vidjet ćemo je li to opravdano ili ne jer su stvarno zasađene velike količine. Nekoliko novih destilerija se otvara, svi veliki ulagači nastoje zaokružiti proces, od plantaža do destilerija, i vidjet ćemo što će oni uraditi po pitanju otkupa zelene mase sa strane, tj. ostalih proizvođača. To je bit, tako da svi zajedno moramo, što se kaže, stati na loptu i vidjeti što će nam budućnost donijeti. Što se tiče velikih površina i količina, nekakva cijena od jednog eura ili dvije marke bila bi zadovoljavajuća, ali nekakve naznake su da cijena vani, u stvari potražnja za uljem, za sada ne pada, tako da se svi nadamo kako neće doći do drastičnog pada, ali ostaje nam čekati i vidjeti što će se dogoditi- kaže ovaj Čapljinac jedan od pionira uzgajivača smilja u Hercegovini.
Za samo par mjeseci bit će puno toga poznato i saznat ćemo je li Hercegovina 'ubola' posao. Entuzijazam, elan i optimizam su vidljivi na svakom koraku iako se uvijek nađe i onih koji nisu skloni optimistično gledati na stvari koje se događaju i odvijaju oko smilja. Zadnje otkupne cijene smilja u Hercegovini su bile oko 5 KM a većina uzgajivača i dalje se nada sličnim cijenama. Bilo kako bilo trend koji vlada širim područjem mediteranske Hercegovine upućuje na to da nije daleko dan kada će površine pod plantažama smilja premašiti one pod vinovom lozom, oko 3600 hektara.
Prije samo dvije ili tri godine nikome nije padalo na pamet proglasiti smilje komparativnom prednošću Hercegovine, naprotiv, slovilo je kao sinonim njezina siromaštva u prošlosti. Ako projekt smilja bude i polovično uspješan, dogodit će se pravi obrat i krš će postati blagodat Hercegovine. Ne treba zanemariti činjenicu da je baš smilje i ova revolucija zaustavila mnoge obitelji iz Hercegovine na putu prema EU zemljama. Ostali su i zgrabili priliku tu na svojoj zemlji a za Njemačku nikad nije kasno.
