Obilje hrane nezaobilazni su dio svake blagdanske trpeze što može biti pravi šok za organizam, pogotovo ako u to uračunamo dugi uskršnji post.
Po procjenama, tijekom blagdana, u ovom slučaju Uskrsa, svaka četvrta osoba ima problema s varenjem zbog pretjeranog unosa hrane i konzumiranja raznih pića, posebno alkoholnih.
No, kako za Bljesak.info ističe mag. nutr. Nevena Pandža hrana i piće imaju značajno mjesto u svakoj obitelji, počevši od veće kupovine namirnica, pripreme tradicionalnih jela do uživanja u hrani.
Salate i prilozi
"U našoj kulturi hrana ima veliku ulogu u svemu što obilježavamo, a blagdanske trpeze imaju više sljedova jela i česte odlaske u posjet obitelji i prijateljima gdje se uživanje u hrani nastavlja. Što je po meni prirodno i lijep običaj. S druge strane, kako nam prejedanje tijekom blagdana ne bi stvorilo probavne smetnje i grižnju savjesti, preporučujem redovite obroke kroz dan (najčešće 3 glavna obroka i 1 užinu, ovisno o potrebi osobe) i svjesnije jedenje", ističe Pandža.
Kako nam je kazala, postoji i "alternativa" tradicionalnim blagdanskim jelima.
"Važno je obogatiti tradicionalna jela povrćem u obliku salata i priloga. Za doručak uz kuhana jaja, narezanu šunku, pršut, mladi sir poslužite mladi luk, rotkvice, salatu od kuka, namaz od povrća… Za ručak prije glavnog jela poput japraka ili mesa s krumpirima, ne preskačite juhu i salatu, a neka blagdanski tanjur bude šaren i raznolik s više od pola tanjura povrća. Unos povrća kroz dan pridonosi unosu vlakana, vitamina i minerala, produžava sitost te olakšava probavljanje mesa i druge teže probavljive hrane", pojašnjava Pandža.
Naravno, kako je dodala, "ne zaboravite piti dovoljno vode kroz dan".
"Umjesto veće količine gaziranih i zaslađenih sokova, savjetujem limunadu, mineralnu vodu s limunom ili domaći bakin sok, dok se uz ručak i večeru po želji može popiti i čaša vina. U danu pronađite vremena za šetnju po lijepom vremenu, kako biste pomogli tijelu da probavi hranu".
Jedite polako i svjesnije
Kao netko tko uz nutricionizam proučava i psihologiju prehrane, razmišljati o restrikciji hrane, naročito na blagdane, govori nam Pandža, nije dobro niti poželjno.
"Jedite polako i svjesnije, razmislite u čemu zaista uživate i što vam od ponuđene hrane pruža zadovoljstvo. Na taj način možete lakše odrediti količinu hrane po obroku za sebe, uživati u ukusnim obrocima osjećati se dobro - tjelesno i mentalno", naglašava.
Utjecaj prekomjernog unosa hrane za blagdane je velik, pa kako Pandža objašnjava, pored fizičkog, velik je utjecaj i na psihičko stanje.
"Iza nas je vrijeme Korizmenog posta, a trenutno traje Vaskršnji i Ramazanski post. Sva tri posta usmjerena su na čišćenje uma, tijela i pripremu za velike blagdane koji se provode u krugu obitelji i bliskih prijatelja. Tijekom posta se unosi manje hrane, više se jede riba, povrće, juhe, variva od grahorica, pirjan od raštike, većina ne unosi ni alkohol, a mnogi su smanjili unos slatkiša i povećali unos voća", ističe, te objašnjava.
"Kada nakon tog dužeg perioda mediteranske i lakoprobaljive prehrane prepune domaćih i lokalnih proizvoda unesete veću količinu hrane (poput jela sa zaprškom, pečenog mesa i masnijih umaka, suhomesnatih proizvoda, alkohola, kolača i gaziranih sokova) može doći do povećanja tlaka, povećanja šećera, probavnih smetnji (poput žgaravice, aktiviranja gastritisa, nadutosti), pojave tegoba kod osoba koje imaju žučne kamence ili povijest akutnog/kroničnog pankreatitisa. Kod većine zdrave populacije ako se pojede blago veća količina hrane iznad osjećaja sitosti ne bi trebalo doći do opasnih zdravstvenih tegoba, ali svakako ne preporučujem maraton prejedanja tijekom blagdana jer može biti znak narušenog odnosa prema hrani i tijelu na čemu bi trebalo raditi", ističe Pandža.
Alternativa
Alternativa tradicionalnim jelima je, kako ističe Pandža, prilagodba.
"Nove generacije mogu prilagoditi tradicionalne recepte, npr. smanjiti količinu šećera u kolačima, dio soli zamijeniti začinskim biljem, kao masnu komponentu u receptima koristiti maslinovo ulje te maslac i kokosovo ulje umjesto margarina, umjesto zaprške koristiti korjenasto povrće ili izmiksani slanutak ili leću kako bi dobili željenu gustoću, a domaći kruh ili pecivo obogatiti integralnim brašnom i sjemenkama", istaknula je za naš portal.
No, obzirom da većina neće "poslušati" savjete nutricioniste niti može "popraviti" tradicionalni način kuhinje, kao ni uživanje u istom, ipak postoji način za oporavak.
"Naše tijelo ima dobro razvijen sustav koji ima svoje vlastite ugrađene mehanizme za detoksikaciju i uklanjanje toksina: kožu, bubrege, jetru, crijeva, limfni sustav… Ono neprestano pametno filtrira, razgrađuje, izlučuje toksine i otpadne tvari. Mi mu u tome možemo pomoći kroz našu prehranu, tjelesnu aktivnost i adekvatnu količinu sna i relaksacije. Savjetujem unositi veće količine vode i biljnih čajeva poput mente, matičnjaka, maslačka korijena. Koliko ste u mogućnosti, birati svježu, lokalnu i sezonsku hranu. Svaki dan jedite bar dva serviranja voća i tri serviranja povrća, koji svojim vlaknima i fitonutrijentima pomažu regeneriranju našeg organizma. Jetra kao laboratorija organizma voli zeleno gorkasto povrće poput rikole, prokulica, raštike, kelja, matovilca, radiča… Uvrstite variva od leguminoza (grašak, mahune, slanutak, leća...) u prehranu koji obiluju proteinima i vlaknima, a uz ribu, jaja, mladi sir, meso unesite sve potrebne aminokiseline za jačanje snage i kondicije", ističe Pandža.
"Također, birajte cjelovite žitarice i proizvode od cijelog zrna (heljda, raž, proso, ječam, zob, integralnu tjesteninu...) te škrobno povrće poput tikve, batata, krumpira, cvekle kako biste imali adekvatan unos ugljikohidrata i pružili tijelu gorivo za mišiće i mozak. Povežite orašaste plodove i sjemenke uz voće kao konkretnu užinu, a crijevnu mikrofloru oporavite jogurtom i kefirom. Umjesto soli, češće koristite začine poput kurkume i papra te mnogobrojno začinsko bilje. Birajte hladno prešana biljna ulja poput maslinovog, bučinog za salate i začinjavanje jela", istaknula je za Bljesak.info.
Po procjenama, tijekom blagdana, u ovom slučaju Uskrsa, svaka četvrta osoba ima problema s varenjem zbog pretjeranog unosa hrane i konzumiranja raznih pića, posebno alkoholnih.
No, kako za Bljesak.info ističe mag. nutr. Nevena Pandža hrana i piće imaju značajno mjesto u svakoj obitelji, počevši od veće kupovine namirnica, pripreme tradicionalnih jela do uživanja u hrani.
Salate i prilozi
"U našoj kulturi hrana ima veliku ulogu u svemu što obilježavamo, a blagdanske trpeze imaju više sljedova jela i česte odlaske u posjet obitelji i prijateljima gdje se uživanje u hrani nastavlja. Što je po meni prirodno i lijep običaj. S druge strane, kako nam prejedanje tijekom blagdana ne bi stvorilo probavne smetnje i grižnju savjesti, preporučujem redovite obroke kroz dan (najčešće 3 glavna obroka i 1 užinu, ovisno o potrebi osobe) i svjesnije jedenje", ističe Pandža.
Kako nam je kazala, postoji i "alternativa" tradicionalnim blagdanskim jelima.
"Važno je obogatiti tradicionalna jela povrćem u obliku salata i priloga. Za doručak uz kuhana jaja, narezanu šunku, pršut, mladi sir poslužite mladi luk, rotkvice, salatu od kuka, namaz od povrća… Za ručak prije glavnog jela poput japraka ili mesa s krumpirima, ne preskačite juhu i salatu, a neka blagdanski tanjur bude šaren i raznolik s više od pola tanjura povrća. Unos povrća kroz dan pridonosi unosu vlakana, vitamina i minerala, produžava sitost te olakšava probavljanje mesa i druge teže probavljive hrane", pojašnjava Pandža.
Naravno, kako je dodala, "ne zaboravite piti dovoljno vode kroz dan".
"Umjesto veće količine gaziranih i zaslađenih sokova, savjetujem limunadu, mineralnu vodu s limunom ili domaći bakin sok, dok se uz ručak i večeru po želji može popiti i čaša vina. U danu pronađite vremena za šetnju po lijepom vremenu, kako biste pomogli tijelu da probavi hranu".
Jedite polako i svjesnije
Kao netko tko uz nutricionizam proučava i psihologiju prehrane, razmišljati o restrikciji hrane, naročito na blagdane, govori nam Pandža, nije dobro niti poželjno.
"Jedite polako i svjesnije, razmislite u čemu zaista uživate i što vam od ponuđene hrane pruža zadovoljstvo. Na taj način možete lakše odrediti količinu hrane po obroku za sebe, uživati u ukusnim obrocima osjećati se dobro - tjelesno i mentalno", naglašava.
Utjecaj prekomjernog unosa hrane za blagdane je velik, pa kako Pandža objašnjava, pored fizičkog, velik je utjecaj i na psihičko stanje.
"Iza nas je vrijeme Korizmenog posta, a trenutno traje Vaskršnji i Ramazanski post. Sva tri posta usmjerena su na čišćenje uma, tijela i pripremu za velike blagdane koji se provode u krugu obitelji i bliskih prijatelja. Tijekom posta se unosi manje hrane, više se jede riba, povrće, juhe, variva od grahorica, pirjan od raštike, većina ne unosi ni alkohol, a mnogi su smanjili unos slatkiša i povećali unos voća", ističe, te objašnjava.
"Kada nakon tog dužeg perioda mediteranske i lakoprobaljive prehrane prepune domaćih i lokalnih proizvoda unesete veću količinu hrane (poput jela sa zaprškom, pečenog mesa i masnijih umaka, suhomesnatih proizvoda, alkohola, kolača i gaziranih sokova) može doći do povećanja tlaka, povećanja šećera, probavnih smetnji (poput žgaravice, aktiviranja gastritisa, nadutosti), pojave tegoba kod osoba koje imaju žučne kamence ili povijest akutnog/kroničnog pankreatitisa. Kod većine zdrave populacije ako se pojede blago veća količina hrane iznad osjećaja sitosti ne bi trebalo doći do opasnih zdravstvenih tegoba, ali svakako ne preporučujem maraton prejedanja tijekom blagdana jer može biti znak narušenog odnosa prema hrani i tijelu na čemu bi trebalo raditi", ističe Pandža.
Alternativa
Alternativa tradicionalnim jelima je, kako ističe Pandža, prilagodba.
"Nove generacije mogu prilagoditi tradicionalne recepte, npr. smanjiti količinu šećera u kolačima, dio soli zamijeniti začinskim biljem, kao masnu komponentu u receptima koristiti maslinovo ulje te maslac i kokosovo ulje umjesto margarina, umjesto zaprške koristiti korjenasto povrće ili izmiksani slanutak ili leću kako bi dobili željenu gustoću, a domaći kruh ili pecivo obogatiti integralnim brašnom i sjemenkama", istaknula je za naš portal.
No, obzirom da većina neće "poslušati" savjete nutricioniste niti može "popraviti" tradicionalni način kuhinje, kao ni uživanje u istom, ipak postoji način za oporavak.
"Naše tijelo ima dobro razvijen sustav koji ima svoje vlastite ugrađene mehanizme za detoksikaciju i uklanjanje toksina: kožu, bubrege, jetru, crijeva, limfni sustav… Ono neprestano pametno filtrira, razgrađuje, izlučuje toksine i otpadne tvari. Mi mu u tome možemo pomoći kroz našu prehranu, tjelesnu aktivnost i adekvatnu količinu sna i relaksacije. Savjetujem unositi veće količine vode i biljnih čajeva poput mente, matičnjaka, maslačka korijena. Koliko ste u mogućnosti, birati svježu, lokalnu i sezonsku hranu. Svaki dan jedite bar dva serviranja voća i tri serviranja povrća, koji svojim vlaknima i fitonutrijentima pomažu regeneriranju našeg organizma. Jetra kao laboratorija organizma voli zeleno gorkasto povrće poput rikole, prokulica, raštike, kelja, matovilca, radiča… Uvrstite variva od leguminoza (grašak, mahune, slanutak, leća...) u prehranu koji obiluju proteinima i vlaknima, a uz ribu, jaja, mladi sir, meso unesite sve potrebne aminokiseline za jačanje snage i kondicije", ističe Pandža.
"Također, birajte cjelovite žitarice i proizvode od cijelog zrna (heljda, raž, proso, ječam, zob, integralnu tjesteninu...) te škrobno povrće poput tikve, batata, krumpira, cvekle kako biste imali adekvatan unos ugljikohidrata i pružili tijelu gorivo za mišiće i mozak. Povežite orašaste plodove i sjemenke uz voće kao konkretnu užinu, a crijevnu mikrofloru oporavite jogurtom i kefirom. Umjesto soli, češće koristite začine poput kurkume i papra te mnogobrojno začinsko bilje. Birajte hladno prešana biljna ulja poput maslinovog, bučinog za salate i začinjavanje jela", istaknula je za Bljesak.info.
