Posljednjih smo desetljeća svjedoci znakovitih klimatskih promjena u različitim prostorima našeg planeta. Prevladavaju stavovi kako je čovjek sa svojim djelatnostima u dobroj mjeri pridonio tim promjenama. Emisije stakleničkih plinova od antropogenih djelatnosti, koje su u stalnom porastu od 1750. g. do danas, povećavaju koncentraciju stakleničkih plinova u atmo-sferi našeg planeta, osobito u prvom sloju atmosfere, tj. troposferi, koja obavija Zemljinu površinu u pojasu prosječne debljine od 8 do 14 km. Tako se povećava staklenički učinak atmosfere mimo prirodnih procesa kojima je milijunima godina stvaran današnji Zemljin omotač.
Slijedom navedenog, moglo bi uskoro doći do promjene danas još uvijek ugodnih klimatskih uvjeta za život ljudi na Zemlji (povećanje temperature zraka, dizanje morske razine i zagrijavanje mora, otapanje glečera, porast učestalosti intenziteta prirodnih nepogoda i katastrofa i sl.), te bitnog utjecaja na život ljudi s posljedicama velikih emigracijskih procesa iz obalnih područja i povećane opasnosti nastupanja većih sukoba u svijetu. Način života, ponašanje ljudi, razne vrste zagađenja ali i načini grijanja, korištenja i iskorištavanja energije i energetskih resursa uzrok su gore navedenom. Jednako tako, brojni su načini smanjenja zagađenja i održavanja zdravije životne okoline.
BIH i podrška UNDP-a
Zbog dužeg razdoblja nedovoljnog ulaganja u tijeku i nakon rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) javna infrastruktura, posebno zgrade, sada su u lošem stanju i hitno je potrebna njihova obnova i modernizacija. U svojim Nacionalno utvrđenim doprinosima (eng. Nationally Determined Contribution – NDC) u skladu sa Pariškim sporazumom, Bosna i Hercegovina (BiH) prepoznaje potencijale zgrada javnog sektora za smanjenje emisije plinova s efektom staklene bašte i naglašava kako je „u cilju što većeg smanjenja emisija i razvijanja održivog sustava obnove zgrada javne namjene potrebna međunarodna financijska podrška“.
Zgrade javne namjene identificirane su kao sektor s najvećim potencijalom za ekonomičnu uštedu energije u BiH (20-60%). Detaljni energetski pregledi koje je UNDP proveo na javnim objektima potvrđuju da se prosječna energetska potrošnja u zgradi može ekonomično smanjiti za oko 60%, uz pretpostavku određene razine komfora u zgradi (npr. 20°C) prije i poslije adaptacije.
„Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom stopom emisije ugljika (LowCarbon)“ posljednji je u nizu projekata UNDP-a u suradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja FBIH koji za cilj ima povećanje ulaganja u zgrade javne namjene sa niskom emisijom ugljika putem izrade i provedbe Nacionalnog okvira za niskoemisijska ulaganja u zgrade javne namjene, koji obuhvata integrirani paket politika, regulatorna, tehnička, informatička, financijska i menadžerska rješenja koja su kreirana u cilju rješavanja rizika i prepreka za investiranje.
Prozor-Rama
Općina Prozor-Rama je jedna od zanimljivijih u BiH i često spominjana zbog ogromnog proračuna koji doseže i do 30 milijuna KM sa svega 16 000 stanovnika (2013.popis).
Ipak „Rama“ je i puno više od toga pogotovo zahvaljujući svom prekrasnom prirodnom bogatstvu koje predstavlja skoro pa neotkriveni turistički biser kako su ga mediji znali nazivati.
Ramsko jezero, ako spomenemo samo njega, umjetno je akumulacijsko jezero na rijeci Rami, nerijetko svrstavano među najljepša jezera u Europi.
Osim prirodnih ljepota, ova općina ima ogromna potencijal i za brdski biciklizam, lovni i ribolovni turizam ali i druge zanimljivosti koje u Rami vrijedi pogledati i doživjeti poput tradicijskih običaji i nacionalni spomenici, njih četiri.
Pored uštede energije, cilj projekta je i unapređenje komfora, smanjenje emisije CO₂, te povećanje svijesti o energijskoj učinkovitosti.
Srednja škola Prozor
Zašto spominjemo ovu općinu?
Upravo je Srednja škola Prozor bila jednim od korisnika gore spomenutog projekta čija je implementacija dovela do zamjene sustava grijanja te prelaska na učinkovitije i sigurnije načine grijanja. Također, prethodnim je projektima energetske učinkovitosti u suradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja FBIH škola renovirana i prilagođena puno učinkovitijoj i ekonomski isplativijoj ustanovi. Ukupno je uloženo 317.157,82 KM odnosno u prvom 200.739,31 te drugom projektu 116.418,51 KM.
Kroz online upitnik u srednjoj školi Prozor proveli smo anketu na dosta široko postavljenu temu energetske učinkovitosti. U istoj je, od ukupnog broja 146 ispitanika sudjelovalo 15% profesora odnosno njih nešto više od 21 te 85 učenika točnije njih 121.
Kao prvo pitanje postavio se problem termina "energetske učinkovitosti" za koji se 34% ispitanika izjasnilo da im je poznat a njih 39% da ovaj termin djelomično poznaju.
Ono što dodatno žalosti je da 18% ispitanika smatra da je utjecaj energetske učinkovitosti na kvalitet uvjeta u školi nevažan. S druge pak strane, 44% njih kao povezane vidi teme energetske učinkovitosti i očuvanje životne sredine.
Da se očito i dalje radi o nedovoljnoj informiranosti govori i podatak da ih 57% smatra kako su postignute mjere en. učinkovitosti na njihovoj školi zadovoljavajuće (21% smatra da su dobre) iako je škola skoro u potpunosti prilagođena svim standardima pogotovo kada gledamo bh uvjete.
Ipak, ovaj odgovor objašnjava naredno pitaje u kojem se 85% ispitanika izjasnilo kako nisu nikad pohađali neki vid edukacije na ovu temu.
Ako govorimo pak o svijesti koja je opet povezana s informiranošću i znanjem, samo 34% ispitanika potvrdno je odgovorilo glede utjecaja navika korisnika na učinkovitost korištenja energije iako ih je 42% u medijima primjetilo određene tekstove i oglase koji ukazuju na važnost iste.
Ipak, njihova indiferentnost glede utjecaja ovog projekta na lokalnu zajednicu i upoznatost iste s važnošću energetske učinkovitosti je iznad 50% točnije 66%, dok njih 29% smatra da je društvo upoznato s prednostima implementacije projekta.
Posljednje, možda i najvažnije pitanje o utjecaju na životnu sredinu dalo je sljedeće rezultate:
19% ispitanika smatra kako je povećana svijest o zaštiti prirode, 14% ih smatra da je došlo do boljeg poznavanja samog termina, 11% misli da je smanjeno zagađenje obnovljivim izvorima energije dok se njih 21% izjasnilo kako ove mjere nisu utjecale na životnu sredinu.
Slijedom navedenog, moglo bi uskoro doći do promjene danas još uvijek ugodnih klimatskih uvjeta za život ljudi na Zemlji (povećanje temperature zraka, dizanje morske razine i zagrijavanje mora, otapanje glečera, porast učestalosti intenziteta prirodnih nepogoda i katastrofa i sl.), te bitnog utjecaja na život ljudi s posljedicama velikih emigracijskih procesa iz obalnih područja i povećane opasnosti nastupanja većih sukoba u svijetu. Način života, ponašanje ljudi, razne vrste zagađenja ali i načini grijanja, korištenja i iskorištavanja energije i energetskih resursa uzrok su gore navedenom. Jednako tako, brojni su načini smanjenja zagađenja i održavanja zdravije životne okoline.
BIH i podrška UNDP-a
Zbog dužeg razdoblja nedovoljnog ulaganja u tijeku i nakon rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) javna infrastruktura, posebno zgrade, sada su u lošem stanju i hitno je potrebna njihova obnova i modernizacija. U svojim Nacionalno utvrđenim doprinosima (eng. Nationally Determined Contribution – NDC) u skladu sa Pariškim sporazumom, Bosna i Hercegovina (BiH) prepoznaje potencijale zgrada javnog sektora za smanjenje emisije plinova s efektom staklene bašte i naglašava kako je „u cilju što većeg smanjenja emisija i razvijanja održivog sustava obnove zgrada javne namjene potrebna međunarodna financijska podrška“.
Zgrade javne namjene identificirane su kao sektor s najvećim potencijalom za ekonomičnu uštedu energije u BiH (20-60%). Detaljni energetski pregledi koje je UNDP proveo na javnim objektima potvrđuju da se prosječna energetska potrošnja u zgradi može ekonomično smanjiti za oko 60%, uz pretpostavku određene razine komfora u zgradi (npr. 20°C) prije i poslije adaptacije.
„Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom stopom emisije ugljika (LowCarbon)“ posljednji je u nizu projekata UNDP-a u suradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja FBIH koji za cilj ima povećanje ulaganja u zgrade javne namjene sa niskom emisijom ugljika putem izrade i provedbe Nacionalnog okvira za niskoemisijska ulaganja u zgrade javne namjene, koji obuhvata integrirani paket politika, regulatorna, tehnička, informatička, financijska i menadžerska rješenja koja su kreirana u cilju rješavanja rizika i prepreka za investiranje.
Prozor-Rama
Općina Prozor-Rama je jedna od zanimljivijih u BiH i često spominjana zbog ogromnog proračuna koji doseže i do 30 milijuna KM sa svega 16 000 stanovnika (2013.popis).
Ipak „Rama“ je i puno više od toga pogotovo zahvaljujući svom prekrasnom prirodnom bogatstvu koje predstavlja skoro pa neotkriveni turistički biser kako su ga mediji znali nazivati.
Ramsko jezero, ako spomenemo samo njega, umjetno je akumulacijsko jezero na rijeci Rami, nerijetko svrstavano među najljepša jezera u Europi.
Osim prirodnih ljepota, ova općina ima ogromna potencijal i za brdski biciklizam, lovni i ribolovni turizam ali i druge zanimljivosti koje u Rami vrijedi pogledati i doživjeti poput tradicijskih običaji i nacionalni spomenici, njih četiri.
Pored uštede energije, cilj projekta je i unapređenje komfora, smanjenje emisije CO₂, te povećanje svijesti o energijskoj učinkovitosti.
Srednja škola Prozor
Zašto spominjemo ovu općinu?
Upravo je Srednja škola Prozor bila jednim od korisnika gore spomenutog projekta čija je implementacija dovela do zamjene sustava grijanja te prelaska na učinkovitije i sigurnije načine grijanja. Također, prethodnim je projektima energetske učinkovitosti u suradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja FBIH škola renovirana i prilagođena puno učinkovitijoj i ekonomski isplativijoj ustanovi. Ukupno je uloženo 317.157,82 KM odnosno u prvom 200.739,31 te drugom projektu 116.418,51 KM.
Kroz online upitnik u srednjoj školi Prozor proveli smo anketu na dosta široko postavljenu temu energetske učinkovitosti. U istoj je, od ukupnog broja 146 ispitanika sudjelovalo 15% profesora odnosno njih nešto više od 21 te 85 učenika točnije njih 121.
Kao prvo pitanje postavio se problem termina "energetske učinkovitosti" za koji se 34% ispitanika izjasnilo da im je poznat a njih 39% da ovaj termin djelomično poznaju.
Ono što dodatno žalosti je da 18% ispitanika smatra da je utjecaj energetske učinkovitosti na kvalitet uvjeta u školi nevažan. S druge pak strane, 44% njih kao povezane vidi teme energetske učinkovitosti i očuvanje životne sredine.
Da se očito i dalje radi o nedovoljnoj informiranosti govori i podatak da ih 57% smatra kako su postignute mjere en. učinkovitosti na njihovoj školi zadovoljavajuće (21% smatra da su dobre) iako je škola skoro u potpunosti prilagođena svim standardima pogotovo kada gledamo bh uvjete.
Ipak, ovaj odgovor objašnjava naredno pitaje u kojem se 85% ispitanika izjasnilo kako nisu nikad pohađali neki vid edukacije na ovu temu.
Ako govorimo pak o svijesti koja je opet povezana s informiranošću i znanjem, samo 34% ispitanika potvrdno je odgovorilo glede utjecaja navika korisnika na učinkovitost korištenja energije iako ih je 42% u medijima primjetilo određene tekstove i oglase koji ukazuju na važnost iste.
Ipak, njihova indiferentnost glede utjecaja ovog projekta na lokalnu zajednicu i upoznatost iste s važnošću energetske učinkovitosti je iznad 50% točnije 66%, dok njih 29% smatra da je društvo upoznato s prednostima implementacije projekta.
Posljednje, možda i najvažnije pitanje o utjecaju na životnu sredinu dalo je sljedeće rezultate:
19% ispitanika smatra kako je povećana svijest o zaštiti prirode, 14% ih smatra da je došlo do boljeg poznavanja samog termina, 11% misli da je smanjeno zagađenje obnovljivim izvorima energije dok se njih 21% izjasnilo kako ove mjere nisu utjecale na životnu sredinu.
