Još prije nešto više od tjedan dana, Artem Karjakin i njegova postrojba redovito su prelazili ukrajinsku granicu i držali položaje u ruskom gradu Sudži u Kursku.
Kaotično i neorganizirano povlačenje
Karjakin je BBC-ju pokazao snimku povlačenja ukrajinskih snaga iz Kurske oblasti. Na snimci se vidi kako prolaze pokraj desetaka spaljenih vojnih i civilnih vozila.
U povlačenju su bili pod udarom dronova, a Artem kaže da su imali sreće što su preživjeli. Neke druge jedinice nisu bile te sreće.
Artem priznaje da povlačenje iz Sudže, najvećeg grada koji je Ukrajina držala u Kurskoj oblasti, "nije bilo dobro organizirano". "Bilo je prilično kaotično", rekao je. "Mnoge postrojbe povukle su se u neredu. Mislim da je problem bio što je zapovijed za povlačenje stigla prekasno."
Kaže i da nije pomoglo to što su jedinice djelovale bez odgovarajuće komunikacije. Starlink sustavi, na koje se inače oslanjaju, nisu radili unutar Rusije. Ipak, 27-godišnji vojnik i dalje smatra da je ofenziva na Kursk bila općenito uspješna. Artem kaže da je Rusija zbog toga morala povući dio svojih snaga s istoka. Većina ukrajinskih vojnika uspjela se na vrijeme izvući, makar pješice.
Ofenzivu smatraju uspješnom
Ipak, vjeruje da je ukrajinski upad na ruski teritorij, koji je započeo u kolovozu prošle godine, bio previše dubok i previše uzak - sve se oslanjalo na jednu glavnu cestu za opskrbu i pojačanja.
Dok su se Artem i njegovi ljudi borili za goli život, aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom o mogućem kraju rata. Artem to naziva "apsurdnim".
"Ti razgovori između Trumpa i Putina za mene su nadrealni", rekao je. "Trump želi zaustaviti rat jer je to obećao, a Putin želi prevariti Trumpa da bi mogao nastaviti rat. Ne mogu ozbiljno shvatiti njihove razgovore", kazao je.
Artem, čiji je dom u sada okupiranoj Luhanskoj oblasti, kaže da se osjeća razočarano SAD-om i Trumpom. "Kako da se osjećam kad samo žele predati moj dom?" rekao je. Artem ne vjeruje da bi Putin bio spreman zamijeniti bilo koji dio Rusije za okupirane ukrajinske teritorije. No i dalje smatra da je ofenziva na Kursk bila važna kako bi se zaštitila ukrajinska granica.
Napadi na Belgorod
Ukrajinske snage možda su bile prisiljene povući se, ali još uvijek drže povišene položaje odmah preko granice sa Sumskom oblasti. Ukrajina i dalje nastavlja s upadima preko granice - ne samo u Kursku, nego i u Belgorodskoj oblasti.
Jurišna bojna kojom upravlja Serhij sudjeluje u planiranju tih napada - tražeći prolaze kroz ruska minska polja i prepreke poznate kao "zmajevi zubi".
BBC mu se pridružio u noćnoj misiji traženja i izvlačenja oklopnih vozila koja su u kvaru. Noć je najsigurnije vrijeme za približavanje ruskoj granici.
Serhij nije stranac u Rusiji - tamo je rođen. Sada ima bjelorusko državljanstvo, ali je odlučio boriti se za Ukrajinu. Opravdava ukrajinske upade u svoju bivšu domovinu. I Rusija, kaže, pokušava stvoriti tampon-zonu unutar ukrajinskog teritorija.
Žestoke borbe
U ukrajinskom oklopnom vozilu Serhij nabraja prijetnje, "sada smo manje od 10 kilometara od ruske granice: klizne bombe, rakete, topništvo i dronovi s termalnim kamerama". Njegovo vozilo opremljeno je elektroničkim ometačima za onesposobljavanje dronova, ali oni ne pomažu protiv dronova upravljanih optičkim kabelima. Takve se ne može zaustaviti pa je Ukrajina na nekim rutama postavila mreže kako bi ih pokušala uhvatiti prije udara.
Prvotna potraga blizu granice za oštećenim američkim borbenim vozilom Bradley je otkazana nakon što je Serhij primio obavještajnu informaciju da su ruski dronovi u blizini. Umjesto toga, odlazi potražiti drugo oštećeno Bradley vozilo, gdje su rizici manji.
On i njegov vozač usput nailaze na prepreke - stabla i grane razbacane po cesti nakon nedavnog ruskog zračnog udara. Još je nekoliko eksplozija u daljini, koje nakratko obasjavaju noćno nebo.
Mir, ali ne pod svaku cijenu
Serhij na kraju pronalazi oštećeni Bradley. Već je izvučen s bojišta preko granice i natovaren na kamion za povratak u bazu na popravak.
Zapovjednik Bradleya potvrđuje nam da su se borili na teritoriju Rusije. Situaciju preko granice opisuje kao "tešku, ali držimo se". Bradley je još jedan podsjetnik koliko Ukrajina ovisi o američkoj vojnoj pomoći. No ta pomoć sada je sve neizvjesnija, s Trumpovim naglaskom na mirovne pregovore. Serhij kaže da mu je već jasno da se "iza leđa Ukrajine vodi trgovina".
Pitaju ga vjeruje li da europske države mogu popuniti prazninu ako SAD odustane. Može li europska "koalicija voljnih" jamčiti sigurnost Ukrajine? "Ako Amerika ne pomogne, mislim da će prekid vatre uskoro biti dogovoren - ali pod izuzetno lošim uvjetima za Ukrajinu", rekao je Serhij.
"Europa jasno pokazuje da ne može riješiti ovaj sukob sama. Nisu dovoljno jaki. Usredotočili su se na svoje gospodarstvo umjesto na sigurnost." Serhij kaže da želi kraj rata. Kao i mnogi Ukrajinci, i on želi mir - ali ne pod svaku cijenu.
Kaotično i neorganizirano povlačenje
Karjakin je BBC-ju pokazao snimku povlačenja ukrajinskih snaga iz Kurske oblasti. Na snimci se vidi kako prolaze pokraj desetaka spaljenih vojnih i civilnih vozila.
U povlačenju su bili pod udarom dronova, a Artem kaže da su imali sreće što su preživjeli. Neke druge jedinice nisu bile te sreće.
Artem priznaje da povlačenje iz Sudže, najvećeg grada koji je Ukrajina držala u Kurskoj oblasti, "nije bilo dobro organizirano". "Bilo je prilično kaotično", rekao je. "Mnoge postrojbe povukle su se u neredu. Mislim da je problem bio što je zapovijed za povlačenje stigla prekasno."
Kaže i da nije pomoglo to što su jedinice djelovale bez odgovarajuće komunikacije. Starlink sustavi, na koje se inače oslanjaju, nisu radili unutar Rusije. Ipak, 27-godišnji vojnik i dalje smatra da je ofenziva na Kursk bila općenito uspješna. Artem kaže da je Rusija zbog toga morala povući dio svojih snaga s istoka. Većina ukrajinskih vojnika uspjela se na vrijeme izvući, makar pješice.
Ofenzivu smatraju uspješnom
Ipak, vjeruje da je ukrajinski upad na ruski teritorij, koji je započeo u kolovozu prošle godine, bio previše dubok i previše uzak - sve se oslanjalo na jednu glavnu cestu za opskrbu i pojačanja.
Dok su se Artem i njegovi ljudi borili za goli život, aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom o mogućem kraju rata. Artem to naziva "apsurdnim".
"Ti razgovori između Trumpa i Putina za mene su nadrealni", rekao je. "Trump želi zaustaviti rat jer je to obećao, a Putin želi prevariti Trumpa da bi mogao nastaviti rat. Ne mogu ozbiljno shvatiti njihove razgovore", kazao je.
Artem, čiji je dom u sada okupiranoj Luhanskoj oblasti, kaže da se osjeća razočarano SAD-om i Trumpom. "Kako da se osjećam kad samo žele predati moj dom?" rekao je. Artem ne vjeruje da bi Putin bio spreman zamijeniti bilo koji dio Rusije za okupirane ukrajinske teritorije. No i dalje smatra da je ofenziva na Kursk bila važna kako bi se zaštitila ukrajinska granica.
Napadi na Belgorod
Ukrajinske snage možda su bile prisiljene povući se, ali još uvijek drže povišene položaje odmah preko granice sa Sumskom oblasti. Ukrajina i dalje nastavlja s upadima preko granice - ne samo u Kursku, nego i u Belgorodskoj oblasti.
Jurišna bojna kojom upravlja Serhij sudjeluje u planiranju tih napada - tražeći prolaze kroz ruska minska polja i prepreke poznate kao "zmajevi zubi".
BBC mu se pridružio u noćnoj misiji traženja i izvlačenja oklopnih vozila koja su u kvaru. Noć je najsigurnije vrijeme za približavanje ruskoj granici.
Serhij nije stranac u Rusiji - tamo je rođen. Sada ima bjelorusko državljanstvo, ali je odlučio boriti se za Ukrajinu. Opravdava ukrajinske upade u svoju bivšu domovinu. I Rusija, kaže, pokušava stvoriti tampon-zonu unutar ukrajinskog teritorija.
Žestoke borbe
U ukrajinskom oklopnom vozilu Serhij nabraja prijetnje, "sada smo manje od 10 kilometara od ruske granice: klizne bombe, rakete, topništvo i dronovi s termalnim kamerama". Njegovo vozilo opremljeno je elektroničkim ometačima za onesposobljavanje dronova, ali oni ne pomažu protiv dronova upravljanih optičkim kabelima. Takve se ne može zaustaviti pa je Ukrajina na nekim rutama postavila mreže kako bi ih pokušala uhvatiti prije udara.
Prvotna potraga blizu granice za oštećenim američkim borbenim vozilom Bradley je otkazana nakon što je Serhij primio obavještajnu informaciju da su ruski dronovi u blizini. Umjesto toga, odlazi potražiti drugo oštećeno Bradley vozilo, gdje su rizici manji.
On i njegov vozač usput nailaze na prepreke - stabla i grane razbacane po cesti nakon nedavnog ruskog zračnog udara. Još je nekoliko eksplozija u daljini, koje nakratko obasjavaju noćno nebo.
Mir, ali ne pod svaku cijenu
Serhij na kraju pronalazi oštećeni Bradley. Već je izvučen s bojišta preko granice i natovaren na kamion za povratak u bazu na popravak.
Zapovjednik Bradleya potvrđuje nam da su se borili na teritoriju Rusije. Situaciju preko granice opisuje kao "tešku, ali držimo se". Bradley je još jedan podsjetnik koliko Ukrajina ovisi o američkoj vojnoj pomoći. No ta pomoć sada je sve neizvjesnija, s Trumpovim naglaskom na mirovne pregovore. Serhij kaže da mu je već jasno da se "iza leđa Ukrajine vodi trgovina".
Pitaju ga vjeruje li da europske države mogu popuniti prazninu ako SAD odustane. Može li europska "koalicija voljnih" jamčiti sigurnost Ukrajine? "Ako Amerika ne pomogne, mislim da će prekid vatre uskoro biti dogovoren - ali pod izuzetno lošim uvjetima za Ukrajinu", rekao je Serhij.
"Europa jasno pokazuje da ne može riješiti ovaj sukob sama. Nisu dovoljno jaki. Usredotočili su se na svoje gospodarstvo umjesto na sigurnost." Serhij kaže da želi kraj rata. Kao i mnogi Ukrajinci, i on želi mir - ali ne pod svaku cijenu.
