U ponoć i četiri minute mostarski Aluminij ostao je bez napajanja električnom energijom, što znači propast pogona Elektrolize koji se vise neće tako lako pokrenuti zbog složenog tehnološkog procesa proizvodnje za čije gašenja treba najmanje dva mjeseca i dodatnih 25 milijuna eura.
Isključenjem struje prestaje rad ključnih elektrolitičkih ćelija, kojih u Aluminiju ima 256.
''Tečni kriolit je na 950 stupnjeva i on je narančaste boje. U slučaju da se isključi struja, za neka tri sata bio bi čvrst i sive boje betona. I to bi bio jedan kraj. Znači, recimo da startanje jedne takve elektrolitičke ćelije košta oko 100 tisuća dolara'', kazao je ranije predsjednik Skupštine Sindikata radnika Aluminija, Pero Bebek.
Ponovno pokretanje, prema ovim izračunima, koštalo bi najmanje 25,6 milijuna dolara.
"Zadužuju se direktori i rukovoditelji da odmah rasporede radnike sukladni potrebama procedure gašenja, kako bi se pokušalo spriječiti nastajanje neotklonjive štete po zdravlje ljudi i imovinu Društva", stoji u odluci koju je popisao direktor Aluminija Dražen Pandža, a koji je ostao u krugu tvornice i nakon gašenja.
Tom odlukom se naložilo svim direktorima, rukovoditeljima i radnicima da se odmah pristupi sukladno Proceduri gašenja proizvodnje.
Aluminij je zapošljavao oko 900 radnika, a kompanija je imala godišnji promet od 320 milijuna maraka, dok je oko 20 posto kapaciteta Luke Ploče bilo vezano uz ovu kompaniju.
Hrvatska vlada je suvlasnik 12 posto, a najveći dioničar je Vlada Federacije BiH s udjelom od 44 posto, dok su mali dioničari radnici također suvlasnici 44 posto udjela.
Podsjetimo, cijeli utorak bio je dosta mučan za radnike Aluminija koji su kroz nekoliko blokada pokušali privući pažnju političara za koje su se nadali da im mogu pomoći u tom da se Aluminij ne ugasi.
Prvo su radnici blokirali promet na magistralnoj cesti M-17 na Buni, da bi u poslijepodnevnim satima prosvjed preselili u Salakovac gdje su promet držali u blokadi puna četiri sata.
Promet je normaliziran tek oko 20.00 sati, kada su stigli pripadnici specijalne policije koji su uz upotrebu sile razbili prosvjede, a došlo je i do fizičkog sukoba.
Nakon toga radnici su se okupili u krugu tvornice, gdje su dočekali konačan kraj nekadašnjeg hercegovačkog giganta.
Bljesak.info
Isključenjem struje prestaje rad ključnih elektrolitičkih ćelija, kojih u Aluminiju ima 256.
''Tečni kriolit je na 950 stupnjeva i on je narančaste boje. U slučaju da se isključi struja, za neka tri sata bio bi čvrst i sive boje betona. I to bi bio jedan kraj. Znači, recimo da startanje jedne takve elektrolitičke ćelije košta oko 100 tisuća dolara'', kazao je ranije predsjednik Skupštine Sindikata radnika Aluminija, Pero Bebek.
Ponovno pokretanje, prema ovim izračunima, koštalo bi najmanje 25,6 milijuna dolara.
"Zadužuju se direktori i rukovoditelji da odmah rasporede radnike sukladni potrebama procedure gašenja, kako bi se pokušalo spriječiti nastajanje neotklonjive štete po zdravlje ljudi i imovinu Društva", stoji u odluci koju je popisao direktor Aluminija Dražen Pandža, a koji je ostao u krugu tvornice i nakon gašenja.
Tom odlukom se naložilo svim direktorima, rukovoditeljima i radnicima da se odmah pristupi sukladno Proceduri gašenja proizvodnje.
Aluminij je zapošljavao oko 900 radnika, a kompanija je imala godišnji promet od 320 milijuna maraka, dok je oko 20 posto kapaciteta Luke Ploče bilo vezano uz ovu kompaniju.
Hrvatska vlada je suvlasnik 12 posto, a najveći dioničar je Vlada Federacije BiH s udjelom od 44 posto, dok su mali dioničari radnici također suvlasnici 44 posto udjela.
Podsjetimo, cijeli utorak bio je dosta mučan za radnike Aluminija koji su kroz nekoliko blokada pokušali privući pažnju političara za koje su se nadali da im mogu pomoći u tom da se Aluminij ne ugasi.
Prvo su radnici blokirali promet na magistralnoj cesti M-17 na Buni, da bi u poslijepodnevnim satima prosvjed preselili u Salakovac gdje su promet držali u blokadi puna četiri sata.
Promet je normaliziran tek oko 20.00 sati, kada su stigli pripadnici specijalne policije koji su uz upotrebu sile razbili prosvjede, a došlo je i do fizičkog sukoba.
Nakon toga radnici su se okupili u krugu tvornice, gdje su dočekali konačan kraj nekadašnjeg hercegovačkog giganta.
Bljesak.info
