Kada je u pitanju područje Federacije BiH, u većini županija je prisutan trend smanjenja broja upisanih učenika u prve razrede i osnovnih i srednjih škola.
Bosna i Hercegovina iz godine u godine ima problem sa smanjenjem broja upisanih prvašića. I ove 2019/2020 školske godine to je evidentno. Sve regije, osim Goražda i Kantona Sarajevo, bilježe pad.
Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, za četiri godine broj učenika u osnovnim školama u RS se smanjio za oko 6.000, a prema riječima stručnjaka, Republika Srpska na svakih pet godina izgubi po jednu generaciju osnovnoškolaca.
Za predstojeću školsku godinu RS ima 438 prvašića manje nego prošle godine, a ukupan broj učenika u osnovnim školama manji je za 832 đaka. Najviše ih je upisano u Banjoj Luci - 1.884, zatim u Bijeljini - 921, Doboju - 523, te Prijedoru - 508. Najmanje ih je upisano u Kalinoviku, Krupi na Uni i Driniću - po osam.
Kada je u pitanju područje Federacije BiH, u većini županija je prisutan trend smanjenja broja upisanih učenika u prve razrede i osnovnih i srednjih škola.
"Prema trenutnim preliminarnim podacima, do sada je najveći trend smanjenja upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola zabilježen u Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. S druge strane, u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde te Kantonu Sarajevo, zabilježen je porast broja upisanih prvašića", rekli su za Klix iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH.
U osnovne škole Kantona Sarajevo upisano je 37.020 učenika, a u srednje škole 15.255 učenika. U travanjskom upisnom roku, prema podacima dobivenim iz osnovnih škola, upisano je 3.886 učenika prvih razreda, ali se zbog roka u kolovozu očekuje veći broj. Iz Ministarstva obrazovanja KS podsjetili su da je u prošloj školskoj godini u prvi razred upisano 4.360 učenika te da nema značajnije razlike u odnosu na povećanje ili smanjenje broja upisane djece.
U Mostarske škole upisano je 932 prvašića, za razliku od prošle godine kada je upisano 1.019, prema podacima Grada Mostara. U Livnu se broj prvašića smanjio za cijelo jedno odjeljenje, a Ljubuški za četiri godine je ostao bez jednog razreda.
Na području Zeničko-dobojskog kantona u 2019/2020 upisano je 3.442 prvašića što je manje za 300. U srednje škole planiran je upis 3.668 učenika. Do sada je upisano 2.820 i očekuje se porast, ali ne značajniji što pokazuje osjetan pad i broja srednjoškolaca.
U Tuzlanskom kantonu upisano je manje 220 prvašića u odnosnu na prethodnu školsku godinu, dok je u Srednjobosanskoj županiji upisano manje 184, što je šest razreda manje.
Zabrinjavajuća situacija je posebno u Unsko-sanskom kantonu gdje je najavljeno zatvaranje 39 osnovnih škola, najviše područnih. Bez posla bi trebalo ostati 229 učitelja i nastavnika, ali su iz Vlade USK najavili da neće biti masovnih otpuštanja.
Točni podaci u broju upisanih učenika trebali bi bit poznati tokom sljedećeg mjeseca, ali oni će uglavnom biti potvrda da se broj učenika zbog iseljavanja cijelih obitelji iz BiH i pada nataliteta drastično smanjuje. Sindikati, udruženja i eksperti iz polja demografije kazali su kako je vrijeme da se vlasti konačno fokusiraju na rješavanje ovog problema i kreiranje politika koje će doprinijeti povećanju nataliteta i kvalitetnijem životu porodica s djecom kako bi ostali ovdje. U protivnom, možemo očekivati prazne školske klupe, zatvaranje škola i masovna otpuštanja prosvjetnih radnika koji neće imati kome predavati.
Bosna i Hercegovina iz godine u godine ima problem sa smanjenjem broja upisanih prvašića. I ove 2019/2020 školske godine to je evidentno. Sve regije, osim Goražda i Kantona Sarajevo, bilježe pad.
Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, za četiri godine broj učenika u osnovnim školama u RS se smanjio za oko 6.000, a prema riječima stručnjaka, Republika Srpska na svakih pet godina izgubi po jednu generaciju osnovnoškolaca.
Za predstojeću školsku godinu RS ima 438 prvašića manje nego prošle godine, a ukupan broj učenika u osnovnim školama manji je za 832 đaka. Najviše ih je upisano u Banjoj Luci - 1.884, zatim u Bijeljini - 921, Doboju - 523, te Prijedoru - 508. Najmanje ih je upisano u Kalinoviku, Krupi na Uni i Driniću - po osam.
Kada je u pitanju područje Federacije BiH, u većini županija je prisutan trend smanjenja broja upisanih učenika u prve razrede i osnovnih i srednjih škola.
"Prema trenutnim preliminarnim podacima, do sada je najveći trend smanjenja upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola zabilježen u Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. S druge strane, u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde te Kantonu Sarajevo, zabilježen je porast broja upisanih prvašića", rekli su za Klix iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH.
U osnovne škole Kantona Sarajevo upisano je 37.020 učenika, a u srednje škole 15.255 učenika. U travanjskom upisnom roku, prema podacima dobivenim iz osnovnih škola, upisano je 3.886 učenika prvih razreda, ali se zbog roka u kolovozu očekuje veći broj. Iz Ministarstva obrazovanja KS podsjetili su da je u prošloj školskoj godini u prvi razred upisano 4.360 učenika te da nema značajnije razlike u odnosu na povećanje ili smanjenje broja upisane djece.
U Mostarske škole upisano je 932 prvašića, za razliku od prošle godine kada je upisano 1.019, prema podacima Grada Mostara. U Livnu se broj prvašića smanjio za cijelo jedno odjeljenje, a Ljubuški za četiri godine je ostao bez jednog razreda.
Na području Zeničko-dobojskog kantona u 2019/2020 upisano je 3.442 prvašića što je manje za 300. U srednje škole planiran je upis 3.668 učenika. Do sada je upisano 2.820 i očekuje se porast, ali ne značajniji što pokazuje osjetan pad i broja srednjoškolaca.
U Tuzlanskom kantonu upisano je manje 220 prvašića u odnosnu na prethodnu školsku godinu, dok je u Srednjobosanskoj županiji upisano manje 184, što je šest razreda manje.
Zabrinjavajuća situacija je posebno u Unsko-sanskom kantonu gdje je najavljeno zatvaranje 39 osnovnih škola, najviše područnih. Bez posla bi trebalo ostati 229 učitelja i nastavnika, ali su iz Vlade USK najavili da neće biti masovnih otpuštanja.
Točni podaci u broju upisanih učenika trebali bi bit poznati tokom sljedećeg mjeseca, ali oni će uglavnom biti potvrda da se broj učenika zbog iseljavanja cijelih obitelji iz BiH i pada nataliteta drastično smanjuje. Sindikati, udruženja i eksperti iz polja demografije kazali su kako je vrijeme da se vlasti konačno fokusiraju na rješavanje ovog problema i kreiranje politika koje će doprinijeti povećanju nataliteta i kvalitetnijem životu porodica s djecom kako bi ostali ovdje. U protivnom, možemo očekivati prazne školske klupe, zatvaranje škola i masovna otpuštanja prosvjetnih radnika koji neće imati kome predavati.
