Asteroid udaljen 321,8 milijuna kilometara od Zemlje sadrži osnovne gradivne blokove života, tvrde japanski znanstvenici.
Na asteroidu Ryugu sonda Hayabusa2 Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) pokupila je uzorke tijekom 2018. i 2019. godine te ih vratila na Zemlju u prosincu 2020. godine.
Postojanje života?
Predmetom analize bilo je 5,4 grama stjenovitih zrnaca. Rezultati su pokazali kako ti uzorci sadrže više od 20 vrsta aminokiselina, blokova bjelančevina koje živi organizmi proizvode temeljem DNK koda kojeg sadrže.
Stoga bi ovo otkriće moglo upućivati na postojanje života na drugim planetima. No, iako su organski sastojci života kakvog poznajemo, to ne znači kako su aminokiseline pronađene u uzorcima s Ryugua doista ostaci drevnih živih organizama.
Naime, do stvaranja aminokiselina može doći i prirodnim geološkim procesima, poput onih temeljem kojih je nastao Sunčev sustav.
Do ožujka ove godine u uzorcima s Ryugua je bilo pronađeno deset vrsta aminokiselina, među kojima su bili glicin i alanin. Pronađeni su i drugi organski sastojci, među kojima su policiklični aromatski ugljikovodici nalik nafti na Zemlji i razni dušikovi spojevi.
Više komada
Dosad prikupljeni podaci ukazuju kako bi Ryugu mogao biti ostatak danas nepostojećeg kometa, koji je proveo desetke tisuća godina jureći Sunčevim sustavom.
Vjeruje se kako se raspršio uslijed djelovanja visokih temperatura i postao asteroid nakon što je ušao u pojas između Jupitera i Mrsa.
Pokazalo se također kako je riječ o više komada raznih čvrstih tvari koje na okupu drži gravitacija, ne jedan komad stijene. Neobičan oblik nalik dijamantu može zahvaliti brzoj rotaciji.
No, otkriće neobično velike količine aminokiselina nameće pitanje odakle je došao. Dosad se smatralo kako je 914 metara velik asteriod, koji sad kruži oko Zemlje i Marsa, nastao spajanjem ostataka nakon sudara dva veća asteroida. Ali, u tom slučaju ne bi imao tako visoku razinu organskih tvari.
Prethodna testiranja pokazala su kako uzorci sadrže neke od najprimordijalnijih dosad istraživanih materijala. Stoga se znanstvenici nadaju kako bi mogli poslužiti za otkrivanje tajni nastanka Sunčevog sustava.
Ujedno su među najtamnijim dosad ispitanim materijalima - reflektiraju tek dva posto svjetla, piše Daily Mail.
Na asteroidu Ryugu sonda Hayabusa2 Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) pokupila je uzorke tijekom 2018. i 2019. godine te ih vratila na Zemlju u prosincu 2020. godine.
Postojanje života?
Predmetom analize bilo je 5,4 grama stjenovitih zrnaca. Rezultati su pokazali kako ti uzorci sadrže više od 20 vrsta aminokiselina, blokova bjelančevina koje živi organizmi proizvode temeljem DNK koda kojeg sadrže.
Stoga bi ovo otkriće moglo upućivati na postojanje života na drugim planetima. No, iako su organski sastojci života kakvog poznajemo, to ne znači kako su aminokiseline pronađene u uzorcima s Ryugua doista ostaci drevnih živih organizama.
Naime, do stvaranja aminokiselina može doći i prirodnim geološkim procesima, poput onih temeljem kojih je nastao Sunčev sustav.
Do ožujka ove godine u uzorcima s Ryugua je bilo pronađeno deset vrsta aminokiselina, među kojima su bili glicin i alanin. Pronađeni su i drugi organski sastojci, među kojima su policiklični aromatski ugljikovodici nalik nafti na Zemlji i razni dušikovi spojevi.
Više komada
Dosad prikupljeni podaci ukazuju kako bi Ryugu mogao biti ostatak danas nepostojećeg kometa, koji je proveo desetke tisuća godina jureći Sunčevim sustavom.
Vjeruje se kako se raspršio uslijed djelovanja visokih temperatura i postao asteroid nakon što je ušao u pojas između Jupitera i Mrsa.
Pokazalo se također kako je riječ o više komada raznih čvrstih tvari koje na okupu drži gravitacija, ne jedan komad stijene. Neobičan oblik nalik dijamantu može zahvaliti brzoj rotaciji.
No, otkriće neobično velike količine aminokiselina nameće pitanje odakle je došao. Dosad se smatralo kako je 914 metara velik asteriod, koji sad kruži oko Zemlje i Marsa, nastao spajanjem ostataka nakon sudara dva veća asteroida. Ali, u tom slučaju ne bi imao tako visoku razinu organskih tvari.
Prethodna testiranja pokazala su kako uzorci sadrže neke od najprimordijalnijih dosad istraživanih materijala. Stoga se znanstvenici nadaju kako bi mogli poslužiti za otkrivanje tajni nastanka Sunčevog sustava.
Ujedno su među najtamnijim dosad ispitanim materijalima - reflektiraju tek dva posto svjetla, piše Daily Mail.
