Tragovi pesticida u voću uzgojenom u Europskoj uniji povećali su se između 2011. i 2019., u razdoblju u kojemu su države članice trebale ograničiti njihovu upotrebu i zamijeniti ih drugim tvarima prirodnog porijekla, podaci su novog istraživanja nevladine organizacije PAN Europe, objavljenog u utorak.
Studija koja se temelji na rezultatima analize oko 97.000 uzoraka svježeg voća (bresaka, jagoda, trešanja, jabuka…), ukazuje na to da je gotovo svaki treći uzorak ili 29 posto, bio kontaminiran tragovima kemijskih pesticida, u odnosu na 18 posto u 2011.
Ova mreža europskih nevladinih organizacija, koja promiče održive alternative pesticidima, podsjeća da su od 2011. godine države članice trebale poticati korištenje zamjenskih proizvoda kako bi se maksimalno limitirala upotreba sintetskih pesticida – herbicida, fungicida i insekticida, koji se smatraju najopasnijima, a autorizacija im je strogo regulirana unutar EU-a.
Nevladina udruga osnovana 1982. podsjeća da bi odobrenje za upotrebu pesticida trebalo biti predmet usporedne procjene sa zamjenskim proizvodima i na nacionalnoj razini.
Rezultati studije bacaju sjenu na aspiracije Bruxellesa iz 2020., po kojima bi do 2030. trebalo prepoloviti korištenje najopasnijih pesticida.
“Ako nema snažnih mjera, ne vidimo kako bi se taj cilj mogao ispoštovati”, rekla je AFP-u Salomé Roynel iz PAN (Pesticide Action Network) Europe , podsjetivši da je u ovlastima Komisije da podsjeti i ‘pozove na red’ zemlje koje “nisu uspjele realizirati zadane ciljeve”.
Povezanost pesticida i razvoja bolesti
Predstavnici organizacije smatraju da bi trebalo apsolutno ograničiti neke autorizirane proizvode, među kojima je i tebukonazol, otrovni fungicid koji utječe na reproduktivne organe. Njegovi su tragovi pronađeni na trešnjama proizvedenim 2019., među ostalim zemljama i u Španjolskoj.
Namijenjeni uništavanju živih organizama koji se smatraju štetnima, pesticidi vjerojatno utječu i na ljudsko zdravlje, povećavajući rizik od razvoja problema s plodnošću, a ustanovljeno je da mogu izazvati i neke bolesti, poput raka ili Parkinsonove bolesti, kažu iz PAN Europe.
U stručnome izvješću Francuskog instituta za zdravstvo i medicinska istraživanja (Inserm) iz 2021. zaključeno je da postoji “snažna pretpostavka o povezanosti razvoja nekih vrsta karcinoma (leukemije, tumora središnjega živčanog sustava) i izloženosti trudnica i djece pesticidima”.
Studija PAN Europe ukazuje na to da je u 2019. polovica uzoraka trešanja bila kontaminirana tragovima pesticida, u odnosu na 22 posto u 2011.
Kada je posrijedi jabuka, voće koje se najviše proizvodi na kontinentu, više od trećine ili 34 posto uzoraka u 2019. bilo je kontaminirano tragovima pesticida u odnosu na 16 posto u 2011.
Devetogodišnje istraživanje nevladine organizacije pokazalo je da je među najkontaminiranijim voćem kupina (51 posto uzoraka), breskva (45 posto), jagoda (38 posto), trešnja (35 posto) i marelica (35 posto).
U slučaju povrća kontaminacija je manja jer je ono manje podložno utjecaju kukaca i bolestima.
Ustanovljeno je da je u 2019. bilo kontaminirano 13 posto uzoraka u odnosu na 11 posto u 2011., a najkontaminiraniji su bili lišće celera, gomolj celera i kelj (31 posto).
Studija koja se temelji na rezultatima analize oko 97.000 uzoraka svježeg voća (bresaka, jagoda, trešanja, jabuka…), ukazuje na to da je gotovo svaki treći uzorak ili 29 posto, bio kontaminiran tragovima kemijskih pesticida, u odnosu na 18 posto u 2011.
Ova mreža europskih nevladinih organizacija, koja promiče održive alternative pesticidima, podsjeća da su od 2011. godine države članice trebale poticati korištenje zamjenskih proizvoda kako bi se maksimalno limitirala upotreba sintetskih pesticida – herbicida, fungicida i insekticida, koji se smatraju najopasnijima, a autorizacija im je strogo regulirana unutar EU-a.
Nevladina udruga osnovana 1982. podsjeća da bi odobrenje za upotrebu pesticida trebalo biti predmet usporedne procjene sa zamjenskim proizvodima i na nacionalnoj razini.
Rezultati studije bacaju sjenu na aspiracije Bruxellesa iz 2020., po kojima bi do 2030. trebalo prepoloviti korištenje najopasnijih pesticida.
“Ako nema snažnih mjera, ne vidimo kako bi se taj cilj mogao ispoštovati”, rekla je AFP-u Salomé Roynel iz PAN (Pesticide Action Network) Europe , podsjetivši da je u ovlastima Komisije da podsjeti i ‘pozove na red’ zemlje koje “nisu uspjele realizirati zadane ciljeve”.
Povezanost pesticida i razvoja bolesti
Predstavnici organizacije smatraju da bi trebalo apsolutno ograničiti neke autorizirane proizvode, među kojima je i tebukonazol, otrovni fungicid koji utječe na reproduktivne organe. Njegovi su tragovi pronađeni na trešnjama proizvedenim 2019., među ostalim zemljama i u Španjolskoj.
Namijenjeni uništavanju živih organizama koji se smatraju štetnima, pesticidi vjerojatno utječu i na ljudsko zdravlje, povećavajući rizik od razvoja problema s plodnošću, a ustanovljeno je da mogu izazvati i neke bolesti, poput raka ili Parkinsonove bolesti, kažu iz PAN Europe.
U stručnome izvješću Francuskog instituta za zdravstvo i medicinska istraživanja (Inserm) iz 2021. zaključeno je da postoji “snažna pretpostavka o povezanosti razvoja nekih vrsta karcinoma (leukemije, tumora središnjega živčanog sustava) i izloženosti trudnica i djece pesticidima”.
Studija PAN Europe ukazuje na to da je u 2019. polovica uzoraka trešanja bila kontaminirana tragovima pesticida, u odnosu na 22 posto u 2011.
Kada je posrijedi jabuka, voće koje se najviše proizvodi na kontinentu, više od trećine ili 34 posto uzoraka u 2019. bilo je kontaminirano tragovima pesticida u odnosu na 16 posto u 2011.
Devetogodišnje istraživanje nevladine organizacije pokazalo je da je među najkontaminiranijim voćem kupina (51 posto uzoraka), breskva (45 posto), jagoda (38 posto), trešnja (35 posto) i marelica (35 posto).
U slučaju povrća kontaminacija je manja jer je ono manje podložno utjecaju kukaca i bolestima.
Ustanovljeno je da je u 2019. bilo kontaminirano 13 posto uzoraka u odnosu na 11 posto u 2011., a najkontaminiraniji su bili lišće celera, gomolj celera i kelj (31 posto).
