Tradicionalno okupljanje stručnjaka koji se bave Dinarskim kršem, ove je godine održano u Kući mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Na tom međunarodnom znanstveno-stručnom skupu, koji se tradicionalno uz prekide održava u BiH više desetljeća, u tri dana okupilo se blizu pedeset sudionika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji su predstavili 38 znanstvenih i stručnih radova.
Ocijenjeno je da je kvaliteta skupa u cjelovitosti njegova pristupa kršu i objedinjavanju većine područja od poznavanja prirede, preko njezine upotrebe do zaštite, jer su najveći dosadašnji udari na krš nastali zbog jednostranog gledanja na njegove vrijednosti.
U radovima koji se bave poznavanjem krša ističu se oni o razjašnjavanju heterogenosti podzemnih tokova vode u kršu ispod sjevernog Velebita, o istraživanjima starosti sedimenata gline u nekim slovenskim pećinama koji pokazuju da se radi o više od dva milijuna godina, te predavanje koje dokazuje da Blidinjsko jezero nije nastalo prirodno, nego da je presudnu ulogu u tome imao ljudski doprinos, odnosno začepljenje ponora s njegove južne strane.
Biolozi, posebno oni iz Hrvatske i Srbije, predstavili su radove o novom poznavanju životinjskog svijeta bh. krša, među kojima i čovječje ribice. Izneseni su i prijedlozi novog vrednovanja krša za njegovu zaštitu.
Radovi o tradicionalnim i suvremenim načinima upotrebe krša pokazali su da je malo krških polja, tih autentičnih pojava Dinarskog krša, ostalo u prirodnom stanju, ali dok su u Sloveniji na primjeru Cerkniškog polja shvatili da je povratak prema prirodnom stanju najbolja investicija u ta polja, u BiH primjer Gornjih horizonata pokazuju da je priroda krških polja i dalje izložena dalekosežnim uništenjima.
Bilo je govora o potencijalima krša za turizam, i to na primjeru općine Pozor-Rama, o arheološkim istraživanjima krša i drugim pitanjima.
Skup Čovjek i krš pozdravio je gvardijan fra Tomislav Brković i zaželio mu uspjeh. Brojni sudionici ostali su ugodno iznenađeni prirodnim uvjetima Rame i smještajem, gostoprimstvom i uvjetima rada skupa. Tijekom skupa oni su posjetili Etnografski muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit, te obišli doline i kanjone rijeka Rama, Doljanka i Šuica, te visoka i suha krška polja Dugo polje, Kupreško polje, Vukovsko i Ravno polje. Filatelisti su imali prigodu poštanske pošiljke odaslati pod prigodnim žigom koji je u subotu u pošti Prozor bio posvećen ovoj temi.
Dinarski krš je najpriznatija prirodna vrijednost Slovenije, Hrvatske, BiH i Crne Gore u svijetu. To je najveća krška površina u Europi, te je po morfološkoj i biološkoj raznolikosti najbogatiji u svijetu. Oko dvije trećine BiH prekivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš. Neka od najvećih i najrazvijenijih krških vrijednosti u svijetu nalaze se u Bosni i Hercegovini.
Na tom međunarodnom znanstveno-stručnom skupu, koji se tradicionalno uz prekide održava u BiH više desetljeća, u tri dana okupilo se blizu pedeset sudionika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji su predstavili 38 znanstvenih i stručnih radova.
Ocijenjeno je da je kvaliteta skupa u cjelovitosti njegova pristupa kršu i objedinjavanju većine područja od poznavanja prirede, preko njezine upotrebe do zaštite, jer su najveći dosadašnji udari na krš nastali zbog jednostranog gledanja na njegove vrijednosti.
U radovima koji se bave poznavanjem krša ističu se oni o razjašnjavanju heterogenosti podzemnih tokova vode u kršu ispod sjevernog Velebita, o istraživanjima starosti sedimenata gline u nekim slovenskim pećinama koji pokazuju da se radi o više od dva milijuna godina, te predavanje koje dokazuje da Blidinjsko jezero nije nastalo prirodno, nego da je presudnu ulogu u tome imao ljudski doprinos, odnosno začepljenje ponora s njegove južne strane.
Biolozi, posebno oni iz Hrvatske i Srbije, predstavili su radove o novom poznavanju životinjskog svijeta bh. krša, među kojima i čovječje ribice. Izneseni su i prijedlozi novog vrednovanja krša za njegovu zaštitu.
Radovi o tradicionalnim i suvremenim načinima upotrebe krša pokazali su da je malo krških polja, tih autentičnih pojava Dinarskog krša, ostalo u prirodnom stanju, ali dok su u Sloveniji na primjeru Cerkniškog polja shvatili da je povratak prema prirodnom stanju najbolja investicija u ta polja, u BiH primjer Gornjih horizonata pokazuju da je priroda krških polja i dalje izložena dalekosežnim uništenjima.
Bilo je govora o potencijalima krša za turizam, i to na primjeru općine Pozor-Rama, o arheološkim istraživanjima krša i drugim pitanjima.
Skup Čovjek i krš pozdravio je gvardijan fra Tomislav Brković i zaželio mu uspjeh. Brojni sudionici ostali su ugodno iznenađeni prirodnim uvjetima Rame i smještajem, gostoprimstvom i uvjetima rada skupa. Tijekom skupa oni su posjetili Etnografski muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit, te obišli doline i kanjone rijeka Rama, Doljanka i Šuica, te visoka i suha krška polja Dugo polje, Kupreško polje, Vukovsko i Ravno polje. Filatelisti su imali prigodu poštanske pošiljke odaslati pod prigodnim žigom koji je u subotu u pošti Prozor bio posvećen ovoj temi.
Dinarski krš je najpriznatija prirodna vrijednost Slovenije, Hrvatske, BiH i Crne Gore u svijetu. To je najveća krška površina u Europi, te je po morfološkoj i biološkoj raznolikosti najbogatiji u svijetu. Oko dvije trećine BiH prekivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš. Neka od najvećih i najrazvijenijih krških vrijednosti u svijetu nalaze se u Bosni i Hercegovini.
