Danas je u organizaciji Franjevačkog samostana Rama-Šćit, u multimedijalnoj dvorani samostana održan znanstveni skup pod nazivom ''Rama u drugom svjetskom ratu i poraću''. Na ovome skupu predstavljen je i istoimeni Zbornik radova.
Uvodnu riječ uzeo je u ime organizatora ramski gvardijan fra Andrija Jozić, koji je između ostaloga naglasio: ''… istina nema alternative, ona dovodi do pravde, učvršćuje mir. U potrebi traženja za istinom, znamo da put do nje zna biti vrlo dug. Osvrnemo li se na ramsku povijest drugoga svjetskoga rata i poraća postaje očito da se na ovim prostorima o istini dugo šutjelo. Duboko sam uvjeren, da su priče ispričane u ovome zborniku, u stvari istine za kojima tragamo. Evo trenutka da se pođe pričati, evo Vam priče učimo''.
Nakon uvodnih i pozdravnih riječi gvardijana, skupu se obratio i ravnatelj Hrvatskoga državnoga arhiva gospodin Dinko Čutura, te u ime arhiva, i u ime Hrvatskoga instituta za povijest, pozdravio sve nazočne i ujedno pozvao povjesničare i istraživače da dođu u Hrvatski državni arhiv jer je tamo mnoštvo dokumenta na kojima treba raditi i koji su ne istraženi. ''Ono što je mene potaklo na razmišljanje je jedna misao, da spomenik čestitu čovjeku nije samo spomenik gdje on počiva, nego je spomenik čestitu čovjeku cijela njegova domovina. Ono što je zapisano ostaje, a riječi lete, prolaze''.
Skupu se također obratio i dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ, kao pokrovitelj ovoga skupa. Dr. Herceg je u svome obraćanju posebno naglasio: ''Duboko vjerujem da suočavanje sa istinom, na jedan argumentiran način, kroz znanstvena istraživanja, istinom potkrijepljenom dokazima, na najbolji način otvaramo put ka boljem razumijevanju naše prošlosti, naše sadašnjosti i naše budućnosti, kako zlo koje se dogodilo ovdje ne bi se više nikada ponovilo. Podaci o stradanjima Hrvata i Bošnjaka ramskog kraja od 1941.-1951. su zastrašujući. Ti podaci i ta stradanja, ali i iskrivljene istine, često nametnute etikete krivotvorena nastala u godinama iza zločina u istinu nose posljedice i danas''.
Također se skupu obratio i ministar pravde BiH gosp. Josip Grubeša. Govorio je u nekoliko crtica o svome zapažanju tadašnjega vremena i današnjega vremena u svojstvu funkcije koju obnaša.
Skupu je nazočila i županica Požeško-slavonske županije gospođa Antonija Jozić.
Skupu su, između ostalih, uputili pozdrave: Ured predsjednika RH, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, dr. Petar Jeleč vikar provincije Bosne Srebrene, tajnik u Vladi RH Zvonko Milas, umjetnik Kuzma Kovačić, fra Jozo Grbeš kustos hrvatskih franjevaca u Americi, prof. dr. Srećko Džaja i rektor Sveučilišta u Mostaru dr. Zoran Tomić, kao i mnogi drugi.
Zbornik radova u fokusu autora bio je na slijedeće teme koje se međusobno isprepliću i nadopunjuju, i o tome su govorili:
- Na ideologiju četničkog pokreta: fra Robert Jolić
- Na specifičnosti srpsko-talijansko-hrvatskih odnosa: Ivica Šarac
- Na detaljnu analizu vojno operativne suradnje talijanskih i četničkih snaga na području središnje Bosne i zapadne Hercegovine: Amir Obhođaš
- Na dokumentima iz Arhiva BiH zasnovan prikaz djelovanja i učinka četničkih i partizanskih operacija u samoj Rami: Šimun Novaković
- Na ključne aspekte partizanskog vojnog djelovanja u ramskom kraju: Mijo Beljo
- Na posebnom naglasku na stradanje katoličke crkve u Rami tijekom Drugog svjetskog rata i poraća: fra Marijan Karaula
- Dva rada tematski ciljano zahvaćaju širi vremenski okvir i prikazuju patnje, unutarnje napetosti i probleme lokalne ramske zajednice u vremenskom rasponu od ratnih i poratnih stradanja, pa do iseljavanja dijela ramskog puka s kraja 60-ih godina dvadesetog stoljeća: Ivo Lučić
- Odnos komunističkih vlasti prema katoličkoj crkvi s istraživačkim akcentom: Miroslav Akmadža
- Završni prilog i politološka analiza prvog dijela zbornika trenutačno aktualne zlouporabe pojma antifašizma i dominantne kulture hegemonijskoga pamćenja u BiH: Dražen Barbarić
- Drugi zasebni dio zbornika čini temat o žrtvama Drugog svjetskog rata iz ramskog kraja: fra Mijo Džolan. Riječ je o izuzetno važnome radu jer donosi revidiran popis ratnih i poratnih žrtava, s tabličnim prikazima i dva dodatna priloga, jedan preslika popisa zbrinute ramske djece nakon četničkog pokolja (Pavao Crnjac), a drugi navodi žrtve koje su tijekom četničkih napada stradale izvan ramskom području a koji je pripremio fra Robert Jolić.
- Treći završni dio zbornika komponiraju probrana svjedočanstva, kronike i sjećanja svjedoka: fra Robert Jolić
O svrsi ovog znanstvenog skupa Zbornika radova možda najbolja govore riječi fra Mije Džolana: ''Nedvojbeno čovjek mora pamtiti, ali ostaje pitanje kako ispravno pamtiti''.
Ovaj skup svojim nastupom uveličale su ''Čuvarice'', sa nekoliko svojih skladbi.
Uvodnu riječ uzeo je u ime organizatora ramski gvardijan fra Andrija Jozić, koji je između ostaloga naglasio: ''… istina nema alternative, ona dovodi do pravde, učvršćuje mir. U potrebi traženja za istinom, znamo da put do nje zna biti vrlo dug. Osvrnemo li se na ramsku povijest drugoga svjetskoga rata i poraća postaje očito da se na ovim prostorima o istini dugo šutjelo. Duboko sam uvjeren, da su priče ispričane u ovome zborniku, u stvari istine za kojima tragamo. Evo trenutka da se pođe pričati, evo Vam priče učimo''.
Nakon uvodnih i pozdravnih riječi gvardijana, skupu se obratio i ravnatelj Hrvatskoga državnoga arhiva gospodin Dinko Čutura, te u ime arhiva, i u ime Hrvatskoga instituta za povijest, pozdravio sve nazočne i ujedno pozvao povjesničare i istraživače da dođu u Hrvatski državni arhiv jer je tamo mnoštvo dokumenta na kojima treba raditi i koji su ne istraženi. ''Ono što je mene potaklo na razmišljanje je jedna misao, da spomenik čestitu čovjeku nije samo spomenik gdje on počiva, nego je spomenik čestitu čovjeku cijela njegova domovina. Ono što je zapisano ostaje, a riječi lete, prolaze''.
Skupu se također obratio i dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ, kao pokrovitelj ovoga skupa. Dr. Herceg je u svome obraćanju posebno naglasio: ''Duboko vjerujem da suočavanje sa istinom, na jedan argumentiran način, kroz znanstvena istraživanja, istinom potkrijepljenom dokazima, na najbolji način otvaramo put ka boljem razumijevanju naše prošlosti, naše sadašnjosti i naše budućnosti, kako zlo koje se dogodilo ovdje ne bi se više nikada ponovilo. Podaci o stradanjima Hrvata i Bošnjaka ramskog kraja od 1941.-1951. su zastrašujući. Ti podaci i ta stradanja, ali i iskrivljene istine, često nametnute etikete krivotvorena nastala u godinama iza zločina u istinu nose posljedice i danas''.
Također se skupu obratio i ministar pravde BiH gosp. Josip Grubeša. Govorio je u nekoliko crtica o svome zapažanju tadašnjega vremena i današnjega vremena u svojstvu funkcije koju obnaša.
Skupu je nazočila i županica Požeško-slavonske županije gospođa Antonija Jozić.
Skupu su, između ostalih, uputili pozdrave: Ured predsjednika RH, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, dr. Petar Jeleč vikar provincije Bosne Srebrene, tajnik u Vladi RH Zvonko Milas, umjetnik Kuzma Kovačić, fra Jozo Grbeš kustos hrvatskih franjevaca u Americi, prof. dr. Srećko Džaja i rektor Sveučilišta u Mostaru dr. Zoran Tomić, kao i mnogi drugi.
Zbornik radova u fokusu autora bio je na slijedeće teme koje se međusobno isprepliću i nadopunjuju, i o tome su govorili:
- Na ideologiju četničkog pokreta: fra Robert Jolić
- Na specifičnosti srpsko-talijansko-hrvatskih odnosa: Ivica Šarac
- Na detaljnu analizu vojno operativne suradnje talijanskih i četničkih snaga na području središnje Bosne i zapadne Hercegovine: Amir Obhođaš
- Na dokumentima iz Arhiva BiH zasnovan prikaz djelovanja i učinka četničkih i partizanskih operacija u samoj Rami: Šimun Novaković
- Na ključne aspekte partizanskog vojnog djelovanja u ramskom kraju: Mijo Beljo
- Na posebnom naglasku na stradanje katoličke crkve u Rami tijekom Drugog svjetskog rata i poraća: fra Marijan Karaula
- Dva rada tematski ciljano zahvaćaju širi vremenski okvir i prikazuju patnje, unutarnje napetosti i probleme lokalne ramske zajednice u vremenskom rasponu od ratnih i poratnih stradanja, pa do iseljavanja dijela ramskog puka s kraja 60-ih godina dvadesetog stoljeća: Ivo Lučić
- Odnos komunističkih vlasti prema katoličkoj crkvi s istraživačkim akcentom: Miroslav Akmadža
- Završni prilog i politološka analiza prvog dijela zbornika trenutačno aktualne zlouporabe pojma antifašizma i dominantne kulture hegemonijskoga pamćenja u BiH: Dražen Barbarić
- Drugi zasebni dio zbornika čini temat o žrtvama Drugog svjetskog rata iz ramskog kraja: fra Mijo Džolan. Riječ je o izuzetno važnome radu jer donosi revidiran popis ratnih i poratnih žrtava, s tabličnim prikazima i dva dodatna priloga, jedan preslika popisa zbrinute ramske djece nakon četničkog pokolja (Pavao Crnjac), a drugi navodi žrtve koje su tijekom četničkih napada stradale izvan ramskom području a koji je pripremio fra Robert Jolić.
- Treći završni dio zbornika komponiraju probrana svjedočanstva, kronike i sjećanja svjedoka: fra Robert Jolić
O svrsi ovog znanstvenog skupa Zbornika radova možda najbolja govore riječi fra Mije Džolana: ''Nedvojbeno čovjek mora pamtiti, ali ostaje pitanje kako ispravno pamtiti''.
Ovaj skup svojim nastupom uveličale su ''Čuvarice'', sa nekoliko svojih skladbi.
