Prva hrvatska opera u BiH "Diva Grabovčeva", u čijoj je izvedbi sudjelovalo oko 155 osoba, od čega 115 pjevača, upriličena je večeras u prepunoj dvorani Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače u Mostaru piše portal Prvi.tv
Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, glazbeno-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor glazbe je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik. S Akademskim zborom Pro musica u izvođenju opere sudjelovao je i Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru, uz korepetitoricu Marijanu Pavlović.
Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnali su dirigenti Domeniko Briški i Mladen Tarbuk, a sve pod paskom redateljice Jasne Žarić. Ulogu Dive Grabovčeve utjelovila je mezzosopranistica Monija Jarak, a u ostalim ulogama sudjelovali su solisti: Davor Radić (otac), Anita Ljubić (majka), Monika Bule (Kata), Marija Škobić (Manda), Marijana Markotić (Jelena), Karlo Milićević (Arslanaga), Toni Nežić (Džaferbeg), Marijo Krnić (Tahirbeg), Mario Bevanda (Risto), Hrvoje Merdžo (Mane) te djevojke iz klape "Drača" (zajedno kao vile i pojedinačno kao vile Gorkinja, Izvorkinja i Jezerkinja). U operi sudjeluje i Komorni sastav Simfonijskog orkestra Mostar.
Opera "Diva Grabovčeva" prikazuje život djevojke katolkinje Dive Grabovčeve iz hrvatskog naroda, koja je u 17. stoljeću živjela u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske vladavine. Zbog toga što je odbila udati se za turskog bega biva ubijena. Pokopana je na Vran-planini, a njezin grob je od tada do danas mjesto hodočašća.
Na samome početku opere izvodi se glazba naslonjena na etno izričaj širega područja Rame, nakon čega zbor pjeva o svom blagu - stadu i prelijepoj Vran planini. Opera završava kada pastiri, zbor i ostali solisti izlaze i pjevaju sekvenciju Dive Grabovčeve: "Moli za nas"!
Prije izvođenja opere, nazočne je u ime predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića pozdravila predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Korišto, koja je tom prigodom kazala kako Diva za nju nije samo opera, ni glazbeno scenski nastup u četiri čina, ni 70-etno minutno vrijeme glazbe i plesa, nego puno više od toga.
"Ovo je jedan povijesni događaj za hrvatski narod i nadam se i duboko vjerujem da će ovaj dan ostati zapisan zlatnim slovom u povijesti hrvatskog naroda", istaknula je Krišto.
S druge strane predsjedatelj Čović, koji je i visoki pokrovitelj praizvedbe Opere, u predgovoru je napisao kako je Diva, kulturno-umjetnički projekt iznimne povijesne važnosti, obavljen ruhom raskošne i upečatljive forme glazbene drame koja sadašnjim i budućim naraštajima, a napose svim ljubiteljima umjetnosti, na jedan nezaboravan način dočarava dio naše kulturne baštine.
"Više je puta do sada naglašeno kako je to prva hrvatska opera u BiH i upravo to današnjoj praizvedbi daje posebnu važnost. Ta je činjenica za sve nas, za hrvatski narod, za BiH prevažna jer je vrijedan pokazatelj i pokretačka snaga kontinuiteta kulturološkog razvoja i emancipacije hrvatskog naroda, usprkos svim poteškoćama", napisao je Čović.
Autor glazbe don Dragan Filipović izjavio je Feni kako ga je na početku bilo strah napisati operu.
"No nakon nekog vremena razmišljanja, čitanja i skiciranja počeo sam intenzivno raditi na glazbi za operu", kazao je te dodao kako je na operi intenzivno radio oko osam mjeseci.
Isto tako, ovim je projektom želio obilježiti i 15. godišnjicu Pro musica i 10. obljetnicu Akademskog pjevačkog zbora Sveučilišta u Mostaru.
Prvi.tv
Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, glazbeno-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor glazbe je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik. S Akademskim zborom Pro musica u izvođenju opere sudjelovao je i Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru, uz korepetitoricu Marijanu Pavlović.
Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnali su dirigenti Domeniko Briški i Mladen Tarbuk, a sve pod paskom redateljice Jasne Žarić. Ulogu Dive Grabovčeve utjelovila je mezzosopranistica Monija Jarak, a u ostalim ulogama sudjelovali su solisti: Davor Radić (otac), Anita Ljubić (majka), Monika Bule (Kata), Marija Škobić (Manda), Marijana Markotić (Jelena), Karlo Milićević (Arslanaga), Toni Nežić (Džaferbeg), Marijo Krnić (Tahirbeg), Mario Bevanda (Risto), Hrvoje Merdžo (Mane) te djevojke iz klape "Drača" (zajedno kao vile i pojedinačno kao vile Gorkinja, Izvorkinja i Jezerkinja). U operi sudjeluje i Komorni sastav Simfonijskog orkestra Mostar.
Opera "Diva Grabovčeva" prikazuje život djevojke katolkinje Dive Grabovčeve iz hrvatskog naroda, koja je u 17. stoljeću živjela u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske vladavine. Zbog toga što je odbila udati se za turskog bega biva ubijena. Pokopana je na Vran-planini, a njezin grob je od tada do danas mjesto hodočašća.
Na samome početku opere izvodi se glazba naslonjena na etno izričaj širega područja Rame, nakon čega zbor pjeva o svom blagu - stadu i prelijepoj Vran planini. Opera završava kada pastiri, zbor i ostali solisti izlaze i pjevaju sekvenciju Dive Grabovčeve: "Moli za nas"!
Prije izvođenja opere, nazočne je u ime predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića pozdravila predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Korišto, koja je tom prigodom kazala kako Diva za nju nije samo opera, ni glazbeno scenski nastup u četiri čina, ni 70-etno minutno vrijeme glazbe i plesa, nego puno više od toga.
"Ovo je jedan povijesni događaj za hrvatski narod i nadam se i duboko vjerujem da će ovaj dan ostati zapisan zlatnim slovom u povijesti hrvatskog naroda", istaknula je Krišto.
S druge strane predsjedatelj Čović, koji je i visoki pokrovitelj praizvedbe Opere, u predgovoru je napisao kako je Diva, kulturno-umjetnički projekt iznimne povijesne važnosti, obavljen ruhom raskošne i upečatljive forme glazbene drame koja sadašnjim i budućim naraštajima, a napose svim ljubiteljima umjetnosti, na jedan nezaboravan način dočarava dio naše kulturne baštine.
"Više je puta do sada naglašeno kako je to prva hrvatska opera u BiH i upravo to današnjoj praizvedbi daje posebnu važnost. Ta je činjenica za sve nas, za hrvatski narod, za BiH prevažna jer je vrijedan pokazatelj i pokretačka snaga kontinuiteta kulturološkog razvoja i emancipacije hrvatskog naroda, usprkos svim poteškoćama", napisao je Čović.
Autor glazbe don Dragan Filipović izjavio je Feni kako ga je na početku bilo strah napisati operu.
"No nakon nekog vremena razmišljanja, čitanja i skiciranja počeo sam intenzivno raditi na glazbi za operu", kazao je te dodao kako je na operi intenzivno radio oko osam mjeseci.
Isto tako, ovim je projektom želio obilježiti i 15. godišnjicu Pro musica i 10. obljetnicu Akademskog pjevačkog zbora Sveučilišta u Mostaru.
Prvi.tv
