Ova pomrčina mjeseca bit će jedina potpuna u 2019. i bit će vidljiva s čitave zapadne hemisfere, Europe i zapadnih dijelova Afrike, kao i iz sjeverne Rusije.
U ponedjeljak, 21. siječnja, u ranojutarnjim satima dogoditi će se potpuna pomrčina Mjeseca, koja nastaje kad Mjesec uđe cijeli u Zemljinu sjenu, pri čemu poprima crveno-smeđu boju.
Ova pomrčina mjeseca bit će jedina potpuna u 2019. i bit će vidljiva s čitave zapadne hemisfere, Europe i zapadnih dijelova Afrike, kao i iz sjeverne Rusije, a moglo bi je promatrati oko 2,8 milijarda ljudi u svijetu.
Potpunom pomrčinom Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, nego poprima jednu crveno-smeđu nijansu.
Ova je pojava posljedica loma svjetlosti (refrakcije) u Zemljinoj atmosferi koja najviše raspršuje plavu svjetlost (zbog čega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu.
Crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u Zemljinoj atmosferi nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim.
U ponedjeljak, 21. siječnja, u ranojutarnjim satima dogoditi će se potpuna pomrčina Mjeseca, koja nastaje kad Mjesec uđe cijeli u Zemljinu sjenu, pri čemu poprima crveno-smeđu boju.
Ova pomrčina mjeseca bit će jedina potpuna u 2019. i bit će vidljiva s čitave zapadne hemisfere, Europe i zapadnih dijelova Afrike, kao i iz sjeverne Rusije, a moglo bi je promatrati oko 2,8 milijarda ljudi u svijetu.
Potpunom pomrčinom Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, nego poprima jednu crveno-smeđu nijansu.
Ova je pojava posljedica loma svjetlosti (refrakcije) u Zemljinoj atmosferi koja najviše raspršuje plavu svjetlost (zbog čega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu.
Crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u Zemljinoj atmosferi nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim.
