Istraga o dronovima koji su proteklih dana nadlijetali nekoliko danskih zračnih luka i izazvali kaos u zračnom prometu usmjerena je na tri broda povezana s Rusijom. Sumnja se da su upravo s brodova Astrol-1, Pushpa i Oslo Carrier-3 lansirane bespilotne letjelice koje su u ponedjeljak, 22. rujna, prelijetale zračnu luku u Kopenhagenu.
Danska policija potvrdila je u srijedu kako je analiza "podataka o prisutnosti brodova u području odakle su dronovi mogli poletjeti i sletjeti dio istrage". U opsežnoj operaciji, kako su pojasnili, sudjeluju "policija, sigurnosne službe, vojska i druge nacionalne i nadnacionalne vlasti".
Najozbiljniji napad na infrastrukturu
Podrijetlo dronova ključna je nepoznanica u istrazi incidenta koji je danska vlada nazvala "najozbiljnijim napadom na kritičnu infrastrukturu" u zemlji. Zbog prelijetanja zračne luke u Kopenhagenu, cjelokupni zračni promet u Danskoj bio je prekinut na nekoliko sati u ponedjeljak navečer, a zračne luke u Kopenhagenu i norveškom Oslu ponovno su otvorene tek u utorak ujutro.
Novi dronovi uočeni su sinoć iznad još četiri zračne luke, uključujući i onu u Aalborgu na sjeveru zemlje, koja je također privremeno zatvorena. Iako nije izravno imenovala krivce, premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se incident "uklapa u razvoj događaja koji smo nedavno mogli primijetiti s drugim napadima dronovima, povredama zračnog prostora i kibernetičkim napadima na europske zračne luke", aludirajući na slične slučajeve u Poljskoj i Estoniji za koje je optužena Moskva.
Ruska reakcija
Danska nije izravno spominjala da Rusija stoji iza incidenata s dronovima, no na današnjoj je presici bilo insinuacija da iza svega stoji Moskva.
Odgovorilo je rusko veleposlanstvo u Danskoj koje je odbacilo bilo kakve špekulacije o umiješanosti, napisavši na društvenim mrežama: "Očito je da su incidenti s prijavljenim poremećajima na danskim zračnim lukama inscenirana provokacija. "Ruska strana odlučno odbacuje apsurdne špekulacije o umiješanosti u incidente."
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov još je u utorak poručio da se radi o "neutemeljenim optužbama" koje "ozbiljna zemlja ne bi trebala iznositi.
Suradnja Danske i NATO-a
U međuvremenu je danska premijerka Mette Frederiksen na platformi X napisala da je razgovarala s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o "ozbiljnoj situaciji povezanoj s dronovima iznad danskih zračnih luka. Složili smo se da će NATO surađivati s Danskom na onome što možemo učiniti zajedno kako bismo osigurali sigurnost."
Rutte je poručio da takve prijetnje shvaća "vrlo ozbiljno".
"NATO saveznici i Danska rade zajedno na tome kako možemo osigurati sigurnost naše ključne infrastrukture", objavio je na društvenim mrežama.
Tri sumnjiva broda
Pronalazak lokacije s koje su dronovi poletjeli mogao bi otkriti odgovorne, pogotovo jer sva tri broda koja spominju danski mediji imaju veze s Rusijom. Riječ je o dva teretna broda i jednom tankeru koje su identificirali analitičari, prenosi France24.
Teretni brod Astrol-1, koji plovi pod ruskom zastavom, imao je "nekonstantnu putanju s velikim brojem cik-cak kretanja" prije nego što je prošao blizu Kopenhagena, izjavio je novinar Peter Moller. "Sumnjiva putanja je sve što odstupa od uobičajenog, jer brod nema razloga ne koristiti najkraći put", objašnjava Alexander Lott, stručnjak za pomorsko pravo i i sigurnost na Arktičkom sveučilištu u Norveškoj.
U blizini zračne luke, u tjesnacu Oresund, u ponedjeljak u 20:30 sati, točno u vrijeme kada su uočeni dronovi, nalazio se i Oslo Carrier-3. Iako su njegove veze s Rusijom najslabije, dio posade navodno govori ruski, a vlasnik, norveška tvrtka Bulkship Management AS, ima ured za zapošljavanje u Kalinjingradu.
Veza s Rusijom najočitija je kod trećeg sumnjivca, tankera Pushpa. Iako plovi pod zastavom Benina, optužen je za prijevoz ruske nafte i pripadnost "floti duhova" kojom Moskva zaobilazi sankcije.
Brod kao mobilna platforma
Korištenje broda kao lansirne rampe za dronove nudi brojne prednosti. "Relativno je lako riješiti se dokaza o umiješanosti", tvrdi Alexander Lott. Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost, dodaje da je to "mobilna platforma za lansiranje, što omogućuje brzo povlačenje i skrivanje". U suprotnom, dronovi bi morali biti lansirani s ruskog teritorija, što bi olakšalo utvrđivanje odgovornosti.
Ipak, ostaje izazov kako lansirati dron s broda. "Sve ovisi o vrsti dronova. Mali dronovi koji uzlijeću vertikalno mogu se lansirati i s malih brodova. Mnogo je teže za velike modele s fiksnim krilima", objašnjava Bruno Oliveira Martins, stručnjak za sigurnosna pitanja. Brod također može služiti kao plutajući zapovjedni centar odakle pilot upravlja letjelicom.
Savršen alat za hibridni rat
Zračne luke su infrastruktura koju je izuzetno teško zaštititi od dronova. "Nije ih uvijek lako identificirati, a njihovo neutraliziranje je rizično. Ne možete ih samo oboriti, a ometanje signala moglo bi ugroziti zrakoplove", kaže Martins. Regija Baltičkog mora već se smatra "točkom konvergencije svih napetosti između Rusije i NATO-a", a dodavanje dronova čini situaciju još eksplozivnijom.
"Danas ne postoji idealno rješenje za zaštitu od ove prijetnje", upozorava Pawlak. Pravno je teško spriječiti brodove da plove tim vodama zbog načela prava neškodljivog prolaska. Čak i ako se dokaže da su dronovi poletjeli s broda, bit će teško izravno optužiti Rusiju, koja može tvrditi da su operaciju izveli nedržavni akteri. "Zato su dronovi savršeni instrumenti hibridnog rata", zaključuje Martins. "Diskretni su, teško ih je presresti, a teško je i pratiti trag do nalogodavca."
Danska policija potvrdila je u srijedu kako je analiza "podataka o prisutnosti brodova u području odakle su dronovi mogli poletjeti i sletjeti dio istrage". U opsežnoj operaciji, kako su pojasnili, sudjeluju "policija, sigurnosne službe, vojska i druge nacionalne i nadnacionalne vlasti".
Najozbiljniji napad na infrastrukturu
Podrijetlo dronova ključna je nepoznanica u istrazi incidenta koji je danska vlada nazvala "najozbiljnijim napadom na kritičnu infrastrukturu" u zemlji. Zbog prelijetanja zračne luke u Kopenhagenu, cjelokupni zračni promet u Danskoj bio je prekinut na nekoliko sati u ponedjeljak navečer, a zračne luke u Kopenhagenu i norveškom Oslu ponovno su otvorene tek u utorak ujutro.
Novi dronovi uočeni su sinoć iznad još četiri zračne luke, uključujući i onu u Aalborgu na sjeveru zemlje, koja je također privremeno zatvorena. Iako nije izravno imenovala krivce, premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se incident "uklapa u razvoj događaja koji smo nedavno mogli primijetiti s drugim napadima dronovima, povredama zračnog prostora i kibernetičkim napadima na europske zračne luke", aludirajući na slične slučajeve u Poljskoj i Estoniji za koje je optužena Moskva.
@pmolpmol lists three ships interesting as suspected drone carriers in last night attack on Copenhagen Airport.
— auonsson (@auonsson) September 23, 2025
In this thread, I will argue that Russian ship ASTROL 1 is an excellent fit.
Right time, right type, erratic track just before attack, highly suspicious background. pic.twitter.com/5rrYSMLtwI
Ruska reakcija
Danska nije izravno spominjala da Rusija stoji iza incidenata s dronovima, no na današnjoj je presici bilo insinuacija da iza svega stoji Moskva.
Odgovorilo je rusko veleposlanstvo u Danskoj koje je odbacilo bilo kakve špekulacije o umiješanosti, napisavši na društvenim mrežama: "Očito je da su incidenti s prijavljenim poremećajima na danskim zračnim lukama inscenirana provokacija. "Ruska strana odlučno odbacuje apsurdne špekulacije o umiješanosti u incidente."
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov još je u utorak poručio da se radi o "neutemeljenim optužbama" koje "ozbiljna zemlja ne bi trebala iznositi.
Suradnja Danske i NATO-a
U međuvremenu je danska premijerka Mette Frederiksen na platformi X napisala da je razgovarala s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o "ozbiljnoj situaciji povezanoj s dronovima iznad danskih zračnih luka. Složili smo se da će NATO surađivati s Danskom na onome što možemo učiniti zajedno kako bismo osigurali sigurnost."
Rutte je poručio da takve prijetnje shvaća "vrlo ozbiljno".
"NATO saveznici i Danska rade zajedno na tome kako možemo osigurati sigurnost naše ključne infrastrukture", objavio je na društvenim mrežama.
Tri sumnjiva broda
Pronalazak lokacije s koje su dronovi poletjeli mogao bi otkriti odgovorne, pogotovo jer sva tri broda koja spominju danski mediji imaju veze s Rusijom. Riječ je o dva teretna broda i jednom tankeru koje su identificirali analitičari, prenosi France24.
Teretni brod Astrol-1, koji plovi pod ruskom zastavom, imao je "nekonstantnu putanju s velikim brojem cik-cak kretanja" prije nego što je prošao blizu Kopenhagena, izjavio je novinar Peter Moller. "Sumnjiva putanja je sve što odstupa od uobičajenog, jer brod nema razloga ne koristiti najkraći put", objašnjava Alexander Lott, stručnjak za pomorsko pravo i i sigurnost na Arktičkom sveučilištu u Norveškoj.
U blizini zračne luke, u tjesnacu Oresund, u ponedjeljak u 20:30 sati, točno u vrijeme kada su uočeni dronovi, nalazio se i Oslo Carrier-3. Iako su njegove veze s Rusijom najslabije, dio posade navodno govori ruski, a vlasnik, norveška tvrtka Bulkship Management AS, ima ured za zapošljavanje u Kalinjingradu.
Veza s Rusijom najočitija je kod trećeg sumnjivca, tankera Pushpa. Iako plovi pod zastavom Benina, optužen je za prijevoz ruske nafte i pripadnost "floti duhova" kojom Moskva zaobilazi sankcije.
Brod kao mobilna platforma
Korištenje broda kao lansirne rampe za dronove nudi brojne prednosti. "Relativno je lako riješiti se dokaza o umiješanosti", tvrdi Alexander Lott. Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost, dodaje da je to "mobilna platforma za lansiranje, što omogućuje brzo povlačenje i skrivanje". U suprotnom, dronovi bi morali biti lansirani s ruskog teritorija, što bi olakšalo utvrđivanje odgovornosti.
Ipak, ostaje izazov kako lansirati dron s broda. "Sve ovisi o vrsti dronova. Mali dronovi koji uzlijeću vertikalno mogu se lansirati i s malih brodova. Mnogo je teže za velike modele s fiksnim krilima", objašnjava Bruno Oliveira Martins, stručnjak za sigurnosna pitanja. Brod također može služiti kao plutajući zapovjedni centar odakle pilot upravlja letjelicom.
Savršen alat za hibridni rat
Zračne luke su infrastruktura koju je izuzetno teško zaštititi od dronova. "Nije ih uvijek lako identificirati, a njihovo neutraliziranje je rizično. Ne možete ih samo oboriti, a ometanje signala moglo bi ugroziti zrakoplove", kaže Martins. Regija Baltičkog mora već se smatra "točkom konvergencije svih napetosti između Rusije i NATO-a", a dodavanje dronova čini situaciju još eksplozivnijom.
"Danas ne postoji idealno rješenje za zaštitu od ove prijetnje", upozorava Pawlak. Pravno je teško spriječiti brodove da plove tim vodama zbog načela prava neškodljivog prolaska. Čak i ako se dokaže da su dronovi poletjeli s broda, bit će teško izravno optužiti Rusiju, koja može tvrditi da su operaciju izveli nedržavni akteri. "Zato su dronovi savršeni instrumenti hibridnog rata", zaključuje Martins. "Diskretni su, teško ih je presresti, a teško je i pratiti trag do nalogodavca."
