Među državama članicama EU sa brojkama dostupnim Eurostatu, Nizozemska je imala najveću stopu slobodnih radnih mjesta u EU, sa 4,7 posto ukupnih radnih mjesta koje još treba popuniti.
Novi zakon njemačke vlade o imigraciji, usvojen u kolovozu, ima za cilj privlačenje kvalificiranih radnika izvan EU u borbi protiv nedostatka unutar zemlje.
Danska vlada je također odobrila trogodišnju vizu za međunarodne studente koji žele raditi nakon diplomiranja kako bi popunili radna mjesta.
S druge strane, međutim, oko 27,5 milijuna ljudi u radnoj snazi EU reklo je da su ili nezaposleni, nedovoljno zaposleni, traže posao, ali nisu odmah dostupni, ili su bili dostupni, ali ne traže posao.
To je dovelo do toga da je nešto više od 1 od 8 ljudi u EU bilo izloženo “labavosti” tržišta rada, koju je ILO definirala kao “razliku između željene količine rada radnika i količine plaćenog rada na raspolaganju”.
Stopa nezaposlenosti u EU se smanjuje od 2020. godine, što je uzrokovano “ne zbog povećanja nezaposlenosti, već zbog povećanja broja ljudi koji su dostupni za posao, ali ga ne traže“, navodi se u izvještaju Eurostata.
To je dovelo do upražnjenih radnih mjesta, stoga nije došlo do značajnih pomaka u stopama slobodnih radnih mjesta, uključujući i posljednji kvartal, dodaje se.
Europsko tržište rada se oporavlja, ili barem pokazuje znakove oporavka, od posljedica koronavirusa, ali je još uvijek daleko od ispunjavanja zahtjeva radnika i poslodavaca.
Posljednji statistički podaci pokazuju smanjenje slobodnih radnih mjesta na tržištu rada, uz povećanje zaposlenosti u drugom kvartalu godine.
Stopa slobodnih radnih mjesta, udio ukupnih radnih mjesta koja su upražnjena, smanjena je sa 2,8 posto u prvom kvartalu na 2,7 posto.
U istom periodu, stopa zaposlenosti osoba starosti 20 – 64 godine iznosila je 75,4 posto, što je blagi porast od 0,1 procentni poen.
Međutim, zabilježen je širi trend. Dugoročna stopa slobodnih radnih mjesta u EU nastavila je rasti svake godine, ne uspijevajući uskladiti ponudu sa potražnjom.
Stopa slobodnih radnih mjesta u EU nastavila je rasti od 2020. godine, kada su mnogi ljudi dobili otkaz ili otpušteni kako bi smanjili troškove zbog pandemije.
Usprkos povećanju stope zaposlenosti u drugom tromjesečju, u ranijem izvještaju EK navodi se da postoji manjak radne snage i nedostatak vještina.
Otvaranje novih radnih mjesta i potreba za zamjenom radnika koji odlaze u mirovinu izazivaju “nedostatak”, što se odražava u ovim statistikama.
Ove nestašice će se vjerojatno povećati, prema izvještaju, s predviđenim padom radno sposobnog stanovništva sa 265 milijuna u 2022. na 258 miliona do 2030. godine, prenosi klix.ba.
Novi zakon njemačke vlade o imigraciji, usvojen u kolovozu, ima za cilj privlačenje kvalificiranih radnika izvan EU u borbi protiv nedostatka unutar zemlje.
Danska vlada je također odobrila trogodišnju vizu za međunarodne studente koji žele raditi nakon diplomiranja kako bi popunili radna mjesta.
S druge strane, međutim, oko 27,5 milijuna ljudi u radnoj snazi EU reklo je da su ili nezaposleni, nedovoljno zaposleni, traže posao, ali nisu odmah dostupni, ili su bili dostupni, ali ne traže posao.
To je dovelo do toga da je nešto više od 1 od 8 ljudi u EU bilo izloženo “labavosti” tržišta rada, koju je ILO definirala kao “razliku između željene količine rada radnika i količine plaćenog rada na raspolaganju”.
Stopa nezaposlenosti u EU se smanjuje od 2020. godine, što je uzrokovano “ne zbog povećanja nezaposlenosti, već zbog povećanja broja ljudi koji su dostupni za posao, ali ga ne traže“, navodi se u izvještaju Eurostata.
To je dovelo do upražnjenih radnih mjesta, stoga nije došlo do značajnih pomaka u stopama slobodnih radnih mjesta, uključujući i posljednji kvartal, dodaje se.
Europsko tržište rada se oporavlja, ili barem pokazuje znakove oporavka, od posljedica koronavirusa, ali je još uvijek daleko od ispunjavanja zahtjeva radnika i poslodavaca.
Posljednji statistički podaci pokazuju smanjenje slobodnih radnih mjesta na tržištu rada, uz povećanje zaposlenosti u drugom kvartalu godine.
Stopa slobodnih radnih mjesta, udio ukupnih radnih mjesta koja su upražnjena, smanjena je sa 2,8 posto u prvom kvartalu na 2,7 posto.
U istom periodu, stopa zaposlenosti osoba starosti 20 – 64 godine iznosila je 75,4 posto, što je blagi porast od 0,1 procentni poen.
Međutim, zabilježen je širi trend. Dugoročna stopa slobodnih radnih mjesta u EU nastavila je rasti svake godine, ne uspijevajući uskladiti ponudu sa potražnjom.
Stopa slobodnih radnih mjesta u EU nastavila je rasti od 2020. godine, kada su mnogi ljudi dobili otkaz ili otpušteni kako bi smanjili troškove zbog pandemije.
Usprkos povećanju stope zaposlenosti u drugom tromjesečju, u ranijem izvještaju EK navodi se da postoji manjak radne snage i nedostatak vještina.
Otvaranje novih radnih mjesta i potreba za zamjenom radnika koji odlaze u mirovinu izazivaju “nedostatak”, što se odražava u ovim statistikama.
Ove nestašice će se vjerojatno povećati, prema izvještaju, s predviđenim padom radno sposobnog stanovništva sa 265 milijuna u 2022. na 258 miliona do 2030. godine, prenosi klix.ba.
