Njemačka od početka godine bilježi nagli porast broja ruskih podnositelja zahtjeva za azilom, prenose njemački mediji u utorak.
''U prva tri mjeseca ove godine zahtjev za političkim azilom u Njemačkoj je podnio 2.381 državljanin Rusije, što je više nego cijele prošle godine'', javlja informativni internetski portal Table Media pozivajući se na podatke Saveznog ureda za migracije (BAMF).
Posebno je primjetan velik porast broja podnositelja zahtjeva starosne dobi između 19 i 30 godina, što ukazuje da mnogi podnositelji zahtjeva žele izbjeći mobilizaciju u rusku vojsku.
Shodno tomu je i postotak muških podnositelja, dakle potencijalnih novaka, povećan s 59 na 64 posto.
Ne žele u rat
Oni koji odbijaju ići u rusku vojsku mogu u Njemačkoj podnijeti zahtjev za azilom i očekivati zaštitu.
''Oni koji ne žele sudjelovati u Putinom ratu protiv Ukrajine u pravilu imaju pravo na međunarodnu zaštitu'', rekla je glasnogovornica BAMF-a. Pritom se ne spominje koliko je konkretno takvih slučajeva među podnositeljima zahtjeva za azilom.
Nakon početka ruskog napada na Ukrajinu u veljači prošle godine u Njemačku je stiglo preko milijun izbjeglica iz Ukrajine, koji automatski stječu status ratnih izbjeglica što uključuje i iste socijalne povlastice kao i za njemačke državljane.
Rasprava oko troškova za izbjeglice
U Njemačkoj se trenutno vodi žestoka rasprava između saveznih i vlasti saveznih pokrajina oko preuzimanje troškova smještaja izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azilom, čiji broj također raste.
Zbog povećanog broja ilegalnih migracija preko tzv. Balkanske rute, ali i iz Italije, Njemačka je za pola godine produžila kontrole na granici s Austrijom.
Njemački kancelar Olaf Scholz sazvao je za početak svibnja krizni sastanak na temu prihvata izbjeglica.
''U prva tri mjeseca ove godine zahtjev za političkim azilom u Njemačkoj je podnio 2.381 državljanin Rusije, što je više nego cijele prošle godine'', javlja informativni internetski portal Table Media pozivajući se na podatke Saveznog ureda za migracije (BAMF).
Posebno je primjetan velik porast broja podnositelja zahtjeva starosne dobi između 19 i 30 godina, što ukazuje da mnogi podnositelji zahtjeva žele izbjeći mobilizaciju u rusku vojsku.
Shodno tomu je i postotak muških podnositelja, dakle potencijalnih novaka, povećan s 59 na 64 posto.
Ne žele u rat
Oni koji odbijaju ići u rusku vojsku mogu u Njemačkoj podnijeti zahtjev za azilom i očekivati zaštitu.
''Oni koji ne žele sudjelovati u Putinom ratu protiv Ukrajine u pravilu imaju pravo na međunarodnu zaštitu'', rekla je glasnogovornica BAMF-a. Pritom se ne spominje koliko je konkretno takvih slučajeva među podnositeljima zahtjeva za azilom.
Nakon početka ruskog napada na Ukrajinu u veljači prošle godine u Njemačku je stiglo preko milijun izbjeglica iz Ukrajine, koji automatski stječu status ratnih izbjeglica što uključuje i iste socijalne povlastice kao i za njemačke državljane.
Rasprava oko troškova za izbjeglice
U Njemačkoj se trenutno vodi žestoka rasprava između saveznih i vlasti saveznih pokrajina oko preuzimanje troškova smještaja izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azilom, čiji broj također raste.
Zbog povećanog broja ilegalnih migracija preko tzv. Balkanske rute, ali i iz Italije, Njemačka je za pola godine produžila kontrole na granici s Austrijom.
Njemački kancelar Olaf Scholz sazvao je za početak svibnja krizni sastanak na temu prihvata izbjeglica.
