Zimsko računanje vremena u 2016. godini počinje u nedjelju, 30. listopada, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unatrag.
To znači da u nedjelju u 3 sata ujutru završava ljetno računanje vremena, te da svoje satove trebate vratiti na 2 sata.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda ožujka, kada počinje ljetno računanje vremena.
Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve što morate znati o zimskom računanju vremena
Vraćanjem sata na zimsko računanje vremena zapravo smo i organizam vratili u njegovo pirodno stanje, jer će u narednom periodu organizam i priroda biti u savršenoj ravnoteži.
Do zimskog, odnosno ljetnog računanja vremena došlo je, prije svega, iz praktičnih, ekonomskih, ali i političkih razloga. U jednom trenutku državama diljem svijeta bilo je jasno da moraju osmisliti način kako uštedjeti na potrošnji energije u vrijeme zimskih mjeseci kada u umjerenom pojasu dan traje znatno kraće. Ideja je trajno zaživjela u travnju 1916. godine kada je došlo došlo do prve promjene sata te prijelaza na ljetno računanje vremena i pokazala se iznimno uspješnom.
Zimsko računanje vremena je ljudskom organizmu prirodnije od ljetnog, stoga bi u ovom periodu promjene mnogi mogli doći na svoje i uspostaviti zdraviji bioritam.
Utjecaj na zdravlje
Istraživanje koje je 2014. provela bolnica u Michiganu pokazalo je kako ponedjeljkom, nakon prelaska na ljetno računanje vremena primaju i do 25 posto više pacijenata s problemima kardiovaskularnog sustava te da se rizik od srčanog udara smanji za 21 posto u vrijeme zimskih mjeseci.
Zašto baš u 2 ujutro?
Istraživanja su pokazala kako je to vrijeme kada se najmanje narušavaju dnevne i noćne obaveze i kada je najbezbolnije prijeći na novo računanje vremena, bez utjecaja na brojne industrije, radno vrijeme barova ili restorana i sl.
Uvijek politika
I ovdje su politički razlozi imali svoje mjesto pa je tako SAD u vrijeme Prvog svjetskog rata privremeno implementirao novo računanje vremena kako bi se smanjila potrošnja ugljena .
Prometne nesreće
Smanjena vidljivost u ranim jutarnjim i popodnevnim satima zbog nedostatka sunca, može biti izvor čestih nesreća. Posebice u prvom tjednu zimskog računanja, dok još uvijek traje prilagodba. Budite na oprezu.
Jesmo li spomenuli snažan utjecaj na zdravlje?
Jesmo, ali ćemo još jednom. Ljetno računanje vremena često mijenja hormonalnu sliku koja pak utječe na pojavu migrene, nervoze i depresije, a učestale su i pojave srčanih udara i brojnih drugih bolesti i poremećaja. Prelaskom na zimsko računanje - sve to bi moglo nestati ili se znatno smanjiti.
Društveni život
Kraći dan ostavlja vam mogućnost bolje organizacije društvenog života pa će tako mnogi popodnevne sate ostaviti za obiteljska druženja, posjete prijatelja ili izlazak na kuhano vino i čaj.
Ne zaboravite na vitamin D
Vitamin D je iznimno važan za zdravlje, a sprečava osteoporozu, depresiju, rak prostate, rak dojke, utječe na dijabetes i pretilost. Stoga ne zaboravite da ga zimi, zbog nedostatka sunčeve energije, može nedostajati. U prehranu uključite namirnice kao što je riba, goveđa jetra, žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi...
To znači da u nedjelju u 3 sata ujutru završava ljetno računanje vremena, te da svoje satove trebate vratiti na 2 sata.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda ožujka, kada počinje ljetno računanje vremena.
Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve što morate znati o zimskom računanju vremena
Vraćanjem sata na zimsko računanje vremena zapravo smo i organizam vratili u njegovo pirodno stanje, jer će u narednom periodu organizam i priroda biti u savršenoj ravnoteži.
Do zimskog, odnosno ljetnog računanja vremena došlo je, prije svega, iz praktičnih, ekonomskih, ali i političkih razloga. U jednom trenutku državama diljem svijeta bilo je jasno da moraju osmisliti način kako uštedjeti na potrošnji energije u vrijeme zimskih mjeseci kada u umjerenom pojasu dan traje znatno kraće. Ideja je trajno zaživjela u travnju 1916. godine kada je došlo došlo do prve promjene sata te prijelaza na ljetno računanje vremena i pokazala se iznimno uspješnom.
Zimsko računanje vremena je ljudskom organizmu prirodnije od ljetnog, stoga bi u ovom periodu promjene mnogi mogli doći na svoje i uspostaviti zdraviji bioritam.
Utjecaj na zdravlje
Istraživanje koje je 2014. provela bolnica u Michiganu pokazalo je kako ponedjeljkom, nakon prelaska na ljetno računanje vremena primaju i do 25 posto više pacijenata s problemima kardiovaskularnog sustava te da se rizik od srčanog udara smanji za 21 posto u vrijeme zimskih mjeseci.
Zašto baš u 2 ujutro?
Istraživanja su pokazala kako je to vrijeme kada se najmanje narušavaju dnevne i noćne obaveze i kada je najbezbolnije prijeći na novo računanje vremena, bez utjecaja na brojne industrije, radno vrijeme barova ili restorana i sl.
Uvijek politika
I ovdje su politički razlozi imali svoje mjesto pa je tako SAD u vrijeme Prvog svjetskog rata privremeno implementirao novo računanje vremena kako bi se smanjila potrošnja ugljena .
Prometne nesreće
Smanjena vidljivost u ranim jutarnjim i popodnevnim satima zbog nedostatka sunca, može biti izvor čestih nesreća. Posebice u prvom tjednu zimskog računanja, dok još uvijek traje prilagodba. Budite na oprezu.
Jesmo li spomenuli snažan utjecaj na zdravlje?
Jesmo, ali ćemo još jednom. Ljetno računanje vremena često mijenja hormonalnu sliku koja pak utječe na pojavu migrene, nervoze i depresije, a učestale su i pojave srčanih udara i brojnih drugih bolesti i poremećaja. Prelaskom na zimsko računanje - sve to bi moglo nestati ili se znatno smanjiti.
Društveni život
Kraći dan ostavlja vam mogućnost bolje organizacije društvenog života pa će tako mnogi popodnevne sate ostaviti za obiteljska druženja, posjete prijatelja ili izlazak na kuhano vino i čaj.
Ne zaboravite na vitamin D
Vitamin D je iznimno važan za zdravlje, a sprečava osteoporozu, depresiju, rak prostate, rak dojke, utječe na dijabetes i pretilost. Stoga ne zaboravite da ga zimi, zbog nedostatka sunčeve energije, može nedostajati. U prehranu uključite namirnice kao što je riba, goveđa jetra, žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi...
