U sljedećih pet godina čak će 7,1 milijun ljudi u 15 najbogatijih zemalja svijeta ostati bez posla zbog razvoja robota i umjetne inteligencije, otkriva analiza objavljena ovaj ponedjeljak na svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Procjena posebno naglašava izazove s kojima će se susresti tržište rada uz dolazak novih tehnologija koje smanjuju potrebu za ljudskim radnicima u brojnim ekonomskim granama, od industrije do zdravstva.

Ovogodišnji forum najbogatijih svjetskih zemalja u švicarskom Davosu čak je i kao svoju službenu temu postavio ‘četvrtu industrijsku revoluciju’ - razvoj robotike, nanotehnologije, 3D printanja i biotehnologije, piše Jutarnji list.

Međunarodna organizacija rada već je ranije predvidjela kako će do 2020. godine na svijetu nestati čak 11 milijuna poslova, a taj trend postat će samo još više izražen kako će tehnologija nastaviti napredovati.

Ovo je tek zadnja u nizu analiza koje pokazuju jezivu sliku svijeta pred nama - svijeta u kojem su radnici nepotrebni za većinu poslova.

U iscrpnoj analizi koju je krajem prošle godine provela konzultantska tvrtka Merrill Lynch, trend je još izraženiji i pruža još više razloga za zabrinutost - prema njihovim brojkama gotovo pola čovječanstva moglo bi ostati bez posla u sljedećih 20 godina.

Robot koji može obavljati posao jednog čovjeka koštat će najviše kao njegova godišnja plaća, a zauzvrat će raditi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, bez odmora, čik-pauza, pauza za ručak ili slobodnih dana. U isto vrijeme neće se umarati, neće mu padati koncentracija, činit će manje pogrešaka od ljudskog radnika i imat će manje zdravstvenih (tehničkih) problema. Radi se o snu svakog poslodavca.

Najugroženiji su fizički radnici, prijevoznici i administratori, no ugrožena su i mnoga zanimanja za koja nikad ne bi rekli da bi ih mogli zamijeniti roboti.

Liječnici, zdravstveni radnici, farmaceuti, pravnici, novinari, prevoditelji, kompozitori, slikari... sve su to zanimanja kojima se već danas uspješno bave ‘umjetne inteligencije’ - pametne računalne skripte koje su se u stanju baviti i kreativnim radom.

Naravno da će uvijek biti posla za određeni postotak ljudi, one koji su najbolji u svojem poslu, ili umjetnike koji su najpopularniji. Najbogatiji će plaćati ljudske vozače, frizere, konobare i asistente jer će to biti statusni simbol, no za većinu ostalih koji se bave ‘svakodnevnim’ poslovima, posla jednostavno više neće biti.

Prema istraživanju tvrtke ICM Unlimited, gotovo polovica mladih ljudi u razvijenim ekonomijama i zemljama u razvoju svjesno je ovog problema, i boji se da će unutar 10 godina njihove poslove obavljati strojevi.

Koga će sve zamijeniti roboti?

Vozače

Robotski automobili danas su u svim medijima, a već unutar par godina bit će na svim cestama. Profesionalni vozači, taksisti, kamiondžije, vlakovođe, dostavljači, svi bi mogli uskoro biti zamijenjeni umjetnim inteligencijama koje se ne umaraju, ne šalju poruke za vrijeme vožnje, ne piju alkohol, uvijek gledaju mrtvi kut, i ne zahtijevaju mjesečnu plaću.

Radnike u tvornicama

Trend koji je počeo još u prošlom stoljeću nastavit će se sve većim intenzitetom. U japanskoj autoindustriji, na 10.000 ljudskih radnika već dolazi 1.520 robota, a ta brojka će rasti sve više u nadolazećim godinama. Prepreka uvođenju robota u sve industrije do sada je bila visoka cijena razvoja specijaliziranih robota za potrebe pojedinih industrija. No, odnedavno se razvijaju roboti za fizičke poslove ‘opće prakse’, koji mogu naučiti obavljati široku paletu poslova, od sastavljanja igračaka do izrade odjeće. Jedan takav robot mogao bi koštati kao godišnja plaća jednog radnika, no zauzvrat bi radio godinama, bez odmora, sna, pauza, padova koncentracije ili varijacija u kvaliteti posla. Merrill Lynch procjenjuje da bi uštede na takvim poslovima mogle doseći i 90% sadašnje cijene radne snage.

Radnike u ugostiteljstvu

Startup iz San Francisca dizajnirao je robota koji može obavljati sve radnje kao i djelatnici u restoranima brze hrane - oblikovanje hamburgera, pečenje mesa i peciva i dodavanje priloga. Otprije postoje robotski konobari, koje bi unutar 20 godina mogla imati većina restorana, osim najluksuznijih.

Financijske savjetnike

Složeni algoritmi u stanju su uzeti u obzir brojne faktore, proučiti vaše navike trošenja i štednje i izvrtiti tisuće kombinacija kako bi pronašli optimalne instrumente za vašu štednju ili kreditiranje.

Liječnike i dijagnostičare

Samo prošle godine obavljeno je oko 570.000 robotskih operacija. Onkolozi Sloan-Kettering centra za rak u New Yorku već godinama koriste usluge IBM-ovog ‘Watsona’, superračunala koje pomaže u dijagnosticiranju pacijenata. Iako neće u potpunosti eliminirati potrebu za ljudskim liječnicima, roboti bi mogli obavljati veći dio posla u zdravstvu za koji je trenutno potrebno mnogo stručnog osoblja.

Osobne asistente za starije i osobe s invaliditetom

Merrill Lynch procjenjuje da će globalno tržište robota ‘osobnih asistenata’ narasti na 17 milijardi dolara samo u sljedećih pet godina, potaknuto sve starijim stanovnicima u razvijenom svijetu.

Novinare

Pametne skripte već danas u stanju su kompilirati viralni sadržaj i prezentirati ga u formi vijesti. Sve udarne priče brže će i temeljitije pokrivati umjetne inteligencije, računajući vjerojatnosti i pouzdanosti pojedinih izvora na društvenim medijima, dok će malobrojnim ljudskim radnicima ostati samo posao komentiranja ili uređivanja vijesti.

Prevoditelje

Google Translate danas je još smiješan, ali za 20 godina neće biti, pogotovo kada se uzme u obzir koliko je napredovao u proteklih nekoliko godina. Ljudski prevoditelji vjerojatno će i dalje prevoditi umjetnička djela, poeziju i knjige, no većinu ostalih sadržaja prevodit će inteligentni algoritmi.