Europska komisija, iako to nije izričito napisano u izvještaju, preporučila je jučer državama članicama EU koje su 2013. uvele ograničenja za pristup državljana Hrvatske njihovu tržištu rada da od 1. srpnja, kada istječe prva dvogodišnja faza, ukinu ta ograničenja.
Komisija je u izvještaju usvojenom jučer zaključila da će, u slučaju ukidanja ograničenja, takva mjera imati samo mali utjecaj na priljev hrvatskih radnika u druge države Europske unije i da nije izgledno da bi to moglo prouzročiti poremećaj na tržištu rada.
Ovaj izvještaj Europske komisije trebao bi poslužiti državama članicama kao dokaz pri odluci o poštivanju prava hrvatskih građana na slobodan pristup njihovu tržištu rada, piše Jutarnji list.
Hrvatski građani koji dolaze u druge države EU uglavnom su mladi, dobro obrazovani i dolaze raditi te ne predstavlaju fiskalni teret za gospodarstva država domaćina. S druge strane, oni svojim doznakama od oko 700 milijuna eura godišnje značajno pridonose i hrvatskom gospidarstvu.
Hrvati su prvi u EU po doznakama, koje iznose gotovo 500 eura po stanovniku.
Povjerenica EU za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost Marianne Thyssen jučer je podsjetila na pozitivan učinak slobode kretanja radnika.
"Mobilnost može predstavljati priliku i za radnike i za gospodarstva zemalja domaćina. To se pokazalo i u prethodnim proširenjima. Komisija je u potpunosti predana promicanju radne mobilnosti i pritom želi osigurati da ona bude pravedna za sve", rekla je M. Thyssen.
Analiza Europske komisije zapravo pokazuje da ukidanje ograničenja ne dovodi do masovnog odlaska naših građana na rad u te države, dok s druge strane zadržavanje ograničenja ne sprječava povećanje tog broja. Dokaz za to je činjenica da je najveći broj hrvatskih građana koji su našli posao u drugim zemljama EU otišao u Njemačku i Austriji, države koje su do sada imale ograničenja.
Prema brojkama koje spominje Europska komisija, u drugim državama EU je 2013. godine živjelo 347.000 državljana Hrvatske, od kojih 68 posto (u brojkama 236.900) u Njemačkoj.
Prema podacima iz 2014., u EU izvan Hrvatske je živjelo 229.000 ekonomski aktivnih građana Hrvatske, što je oko 10 posto radnog stanovništva, ali predstavlja tek 0,1 posto radne snage u EU. Međutim, najveći broj tih građana se iselio prije 2000. godine. Čak 90 posto njih živi izvan Hrvatske dulje od deset godina, što dokazuje da se radi o onima koji su otišli davno prije stupanja u članstvo EU.
Ukupno, kada se uzme u obzir cijela brojka, Hrvati čine 2,8 posto ukupnog broja mobilnih radnika u EU, što je znatno više od udjela hrvatskog stanovništva u ukupnom stanovništvu EU (0,9 posto).
Iako se u izvještaju spominju razne brojke, jer se miješaju svi državljani RH koji rade i borave u EU, bez obzira na to kada su došli, jasno je da je broj onih koji su posao našli u EU nakon ulaska u članstvo znatno veći od broja onih koji su otišli iz Hrvatske u tom razdoblju, a koji daju hrvatske vlasti. U Austriji se od 2013. do 2014. broj zaposlenih hrvatskih državljana povećao za 2000, u Njemačkoj između 2014. i 2015. za 10.000.
U Irskoj je bilo najjasnije povećanje. Novoregistriranih radnika iz Hrvatske prošle je godine u toj državi koja nije imala ograničenja bilo 2091, a godinu dana ranije 486. U Švedskoj se po postotku broj zaposlenih Hrvata povećao za 52 posto, ali je izraženo u brojkama to samo 857 osoba.
Komisija spominje i podatak da su hrvatske vlasti samo u 2013. izdale 8700 formulara A1 za izaslane radnike, ali to su osobe koje imaju poslodavca u Hrvatskoj.
Komisijino izvješće, analizirajući stanje u Hrvatskoj i ankete koje su dostupne o spremnosti Hrvata za odlazak u druge države EU, navodi procjene da bi između 2013. i 2019. godine iz Hrvatske moglo otići 166.000 osoba u slučaju zadržavanja ograničenja i do 217.000 u slučaju njihova ukidanja. Dakle, za veličinu EU tržišta rada to bi bila zanemariva razlika. Bez obzira na to kakve će biti odluke država članica, procjenjuje se da će najveći broj ići u Njemačku, Austriji i Italiju.
U Komisiji kažu da je sada na državama članicama da odluče hoće li ukinuti ili zadržati ograničenje. Ako ograničenje žele zadržati još tri godine, moraju o tome obavijestiti Komisiju do zadnjeg dana lipnja. U slučaju da ne upute nikakvu obavijest, automatski znači da su ograničenja ukinuta.
Jutarnjem listu je još jednom iz diplomatskih izvora rečeno da Njemačka namjerava ukinuti restrikcije, a Slovenija i Austrija žele ih zadržati. Velika Britanija još nije odgovorila, a iz belgijske i nizozemske vlade su nam poručili da je "u tijeku procedura donošenja odluke". Neslužbeno se doznaje da bi Belgija i Nizozemska isto tako mogle ukinuti, a Velika Britanija zadržati restrikcije.
Komisija je u izvještaju usvojenom jučer zaključila da će, u slučaju ukidanja ograničenja, takva mjera imati samo mali utjecaj na priljev hrvatskih radnika u druge države Europske unije i da nije izgledno da bi to moglo prouzročiti poremećaj na tržištu rada.
Ovaj izvještaj Europske komisije trebao bi poslužiti državama članicama kao dokaz pri odluci o poštivanju prava hrvatskih građana na slobodan pristup njihovu tržištu rada, piše Jutarnji list.
Hrvatski građani koji dolaze u druge države EU uglavnom su mladi, dobro obrazovani i dolaze raditi te ne predstavlaju fiskalni teret za gospodarstva država domaćina. S druge strane, oni svojim doznakama od oko 700 milijuna eura godišnje značajno pridonose i hrvatskom gospidarstvu.
Hrvati su prvi u EU po doznakama, koje iznose gotovo 500 eura po stanovniku.
Povjerenica EU za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost Marianne Thyssen jučer je podsjetila na pozitivan učinak slobode kretanja radnika.
"Mobilnost može predstavljati priliku i za radnike i za gospodarstva zemalja domaćina. To se pokazalo i u prethodnim proširenjima. Komisija je u potpunosti predana promicanju radne mobilnosti i pritom želi osigurati da ona bude pravedna za sve", rekla je M. Thyssen.
Analiza Europske komisije zapravo pokazuje da ukidanje ograničenja ne dovodi do masovnog odlaska naših građana na rad u te države, dok s druge strane zadržavanje ograničenja ne sprječava povećanje tog broja. Dokaz za to je činjenica da je najveći broj hrvatskih građana koji su našli posao u drugim zemljama EU otišao u Njemačku i Austriji, države koje su do sada imale ograničenja.
Prema brojkama koje spominje Europska komisija, u drugim državama EU je 2013. godine živjelo 347.000 državljana Hrvatske, od kojih 68 posto (u brojkama 236.900) u Njemačkoj.
Prema podacima iz 2014., u EU izvan Hrvatske je živjelo 229.000 ekonomski aktivnih građana Hrvatske, što je oko 10 posto radnog stanovništva, ali predstavlja tek 0,1 posto radne snage u EU. Međutim, najveći broj tih građana se iselio prije 2000. godine. Čak 90 posto njih živi izvan Hrvatske dulje od deset godina, što dokazuje da se radi o onima koji su otišli davno prije stupanja u članstvo EU.
Ukupno, kada se uzme u obzir cijela brojka, Hrvati čine 2,8 posto ukupnog broja mobilnih radnika u EU, što je znatno više od udjela hrvatskog stanovništva u ukupnom stanovništvu EU (0,9 posto).
Iako se u izvještaju spominju razne brojke, jer se miješaju svi državljani RH koji rade i borave u EU, bez obzira na to kada su došli, jasno je da je broj onih koji su posao našli u EU nakon ulaska u članstvo znatno veći od broja onih koji su otišli iz Hrvatske u tom razdoblju, a koji daju hrvatske vlasti. U Austriji se od 2013. do 2014. broj zaposlenih hrvatskih državljana povećao za 2000, u Njemačkoj između 2014. i 2015. za 10.000.
U Irskoj je bilo najjasnije povećanje. Novoregistriranih radnika iz Hrvatske prošle je godine u toj državi koja nije imala ograničenja bilo 2091, a godinu dana ranije 486. U Švedskoj se po postotku broj zaposlenih Hrvata povećao za 52 posto, ali je izraženo u brojkama to samo 857 osoba.
Komisija spominje i podatak da su hrvatske vlasti samo u 2013. izdale 8700 formulara A1 za izaslane radnike, ali to su osobe koje imaju poslodavca u Hrvatskoj.
Komisijino izvješće, analizirajući stanje u Hrvatskoj i ankete koje su dostupne o spremnosti Hrvata za odlazak u druge države EU, navodi procjene da bi između 2013. i 2019. godine iz Hrvatske moglo otići 166.000 osoba u slučaju zadržavanja ograničenja i do 217.000 u slučaju njihova ukidanja. Dakle, za veličinu EU tržišta rada to bi bila zanemariva razlika. Bez obzira na to kakve će biti odluke država članica, procjenjuje se da će najveći broj ići u Njemačku, Austriji i Italiju.
U Komisiji kažu da je sada na državama članicama da odluče hoće li ukinuti ili zadržati ograničenje. Ako ograničenje žele zadržati još tri godine, moraju o tome obavijestiti Komisiju do zadnjeg dana lipnja. U slučaju da ne upute nikakvu obavijest, automatski znači da su ograničenja ukinuta.
Jutarnjem listu je još jednom iz diplomatskih izvora rečeno da Njemačka namjerava ukinuti restrikcije, a Slovenija i Austrija žele ih zadržati. Velika Britanija još nije odgovorila, a iz belgijske i nizozemske vlade su nam poručili da je "u tijeku procedura donošenja odluke". Neslužbeno se doznaje da bi Belgija i Nizozemska isto tako mogle ukinuti, a Velika Britanija zadržati restrikcije.
