Dok su hrvatski hotelijeri i iznajmljivači zadovoljni prošlom sezonom i najavama za ovu, ugostitelji u Bosni i Hercegovini imaju velikih problema s pronalaskom radnika.
Naime, većina njih odlazi u Hrvatsku jer su tamo bolje plaće. Najviše muke imaju gradovi na granici, a najteže je u Trebinju. Nije neka vijest da mnogo Trebinjaca kruh zarađuje u Dubrovniku, pogotovo tijekom turističke sezone, ali je svakako zabrinjavajuće za trebinjske poslodavce da zbog tog višegodišnjeg trenda sada muku muče s nedostatkom radnika.
Trebinjski poslodavci hvataju se za glavu jer dobrih radnika nikada nije bilo manje.
Primamljive ponude
Nije mali broj onih koji olako daju otkaz na poslu u Trebinju i odlaze u susjedstvo. Ima i onih koji uzmu neplaćeno na državnom poslu i upute se u Dubrovnik. Trebinjaca u Dubrovniku ima od 2000 do 2500.
Već je odavno počela potraga za konobarima, kuharima, sobaricama i drugim sezoncima. Najmanje 35.000 sezonskih radnika tražit će se ove godine i dok bi pomak moglo donijeti najavljeno ubrzanje izdavanja dozvola za strance, mnoge kompanije dižu plaće i već sada se otimaju za radnike.
Kako navode hrvatski mediji, u Dubrovniku su već izdali dvostruko više dozvola za strane radnike nego lani. Policijska uprava dubrovačko-neretvanska samo je ove godine izdala već 1051 radnu dozvolu strancima, što je čak 100 posto više nego za isto razdoblje lani.
Najviše je državljana BiH, Nepala, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije, ali i Filipina. Radnicima nude i smještaj i hranu. Novinari RTL-a javili su se na nekoliko oglasa kako bi provjerili uvjete. Poslodavci su im kazali da traže radnike te da zaposlenicima nude smještaj, dva obroka, papire i prijavu te da imaju godišnji i slobodan dan.
Potvrdili su da je plaća tisuću eura te da se radi pet sati dnevno. Biti grill-majstor s plaćom od 3200 eura ili sobarica s 1000 eura za pet sati rada dnevno nije bajka, već realnost. Ondje i čistačice u sezoni zarađuju od 14 do 16 eura po satu, ali opet ih nema dovoljno.
U BiH je prosječna plaća ugostiteljskih radnika od 800 do 1200 maraka, dok u Dubrovniku ili na crnogorskom primorju mogu zaraditi i triput više. Stoga i ne čudi veliko zanimanje radnika iz BiH za sezonski posao u Hrvatskoj.
Zaprimaju prijave
Iz hrvatskih policijskih uprava potvrdili su da već zaprimaju prijave za izdavanje dozvola za boravak i rad sezonskim radnicima iz drugih zemalja. Dozvola za boravak i rad za sezonsko zapošljavanje izdaje se na rok do tri mjeseca ili do šest mjeseci.
Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Hrvatskoj najdulje šest mjeseci godišnje, nakon čega mora napustiti zemlju. Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produljiti trajanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.
Prošle je godine u Hrvatskoj izdano 16.836 dozvola za sezonske radnike, od kojih najviše radnicima iz Srbije (4975), Bosne i Hercegovine (4460), Sjeverne Makedonije (3638), Nepala (1061) te Filipina (507). Iz istarske policije kažu da su tijekom prošle godine ukupno podnesena 23.572 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a izdano njih 17.245, od čega se 3345 odnosi na sezonsko zapošljavanje.
Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske, kaže da u Hrvatskoj općenito nedostaje radne snage, a da je prošle godine nedostajalo između 15 i 20 tisuća sezonskih radnika te kako je izgledno da će se ove godine taj broj povećati.
Naime, većina njih odlazi u Hrvatsku jer su tamo bolje plaće. Najviše muke imaju gradovi na granici, a najteže je u Trebinju. Nije neka vijest da mnogo Trebinjaca kruh zarađuje u Dubrovniku, pogotovo tijekom turističke sezone, ali je svakako zabrinjavajuće za trebinjske poslodavce da zbog tog višegodišnjeg trenda sada muku muče s nedostatkom radnika.
Trebinjski poslodavci hvataju se za glavu jer dobrih radnika nikada nije bilo manje.
Primamljive ponude
Nije mali broj onih koji olako daju otkaz na poslu u Trebinju i odlaze u susjedstvo. Ima i onih koji uzmu neplaćeno na državnom poslu i upute se u Dubrovnik. Trebinjaca u Dubrovniku ima od 2000 do 2500.
Već je odavno počela potraga za konobarima, kuharima, sobaricama i drugim sezoncima. Najmanje 35.000 sezonskih radnika tražit će se ove godine i dok bi pomak moglo donijeti najavljeno ubrzanje izdavanja dozvola za strance, mnoge kompanije dižu plaće i već sada se otimaju za radnike.
Kako navode hrvatski mediji, u Dubrovniku su već izdali dvostruko više dozvola za strane radnike nego lani. Policijska uprava dubrovačko-neretvanska samo je ove godine izdala već 1051 radnu dozvolu strancima, što je čak 100 posto više nego za isto razdoblje lani.
Najviše je državljana BiH, Nepala, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije, ali i Filipina. Radnicima nude i smještaj i hranu. Novinari RTL-a javili su se na nekoliko oglasa kako bi provjerili uvjete. Poslodavci su im kazali da traže radnike te da zaposlenicima nude smještaj, dva obroka, papire i prijavu te da imaju godišnji i slobodan dan.
Potvrdili su da je plaća tisuću eura te da se radi pet sati dnevno. Biti grill-majstor s plaćom od 3200 eura ili sobarica s 1000 eura za pet sati rada dnevno nije bajka, već realnost. Ondje i čistačice u sezoni zarađuju od 14 do 16 eura po satu, ali opet ih nema dovoljno.
U BiH je prosječna plaća ugostiteljskih radnika od 800 do 1200 maraka, dok u Dubrovniku ili na crnogorskom primorju mogu zaraditi i triput više. Stoga i ne čudi veliko zanimanje radnika iz BiH za sezonski posao u Hrvatskoj.
Zaprimaju prijave
Iz hrvatskih policijskih uprava potvrdili su da već zaprimaju prijave za izdavanje dozvola za boravak i rad sezonskim radnicima iz drugih zemalja. Dozvola za boravak i rad za sezonsko zapošljavanje izdaje se na rok do tri mjeseca ili do šest mjeseci.
Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Hrvatskoj najdulje šest mjeseci godišnje, nakon čega mora napustiti zemlju. Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produljiti trajanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.
Prošle je godine u Hrvatskoj izdano 16.836 dozvola za sezonske radnike, od kojih najviše radnicima iz Srbije (4975), Bosne i Hercegovine (4460), Sjeverne Makedonije (3638), Nepala (1061) te Filipina (507). Iz istarske policije kažu da su tijekom prošle godine ukupno podnesena 23.572 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a izdano njih 17.245, od čega se 3345 odnosi na sezonsko zapošljavanje.
Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske, kaže da u Hrvatskoj općenito nedostaje radne snage, a da je prošle godine nedostajalo između 15 i 20 tisuća sezonskih radnika te kako je izgledno da će se ove godine taj broj povećati.
