Gradnja najvećeg teleskopa na svijetu, Europskog ekstremno velikog teleskopa (ELT) počela je u petak u Čileu, a kada bude završen bit će to najveći na svijetu optički teleskop, pet puta veći od instrumenta za promatranja kakvi se danas koriste.
Veličina ELT-a ima potencijal transformirati naše razumijevanje svemira, kažu znanstvenici koji stoje iza projekta, a njegovo glavno zrcalo bit će promjera 39 metara.
Smješten na 3000 metra visokoj planini usred pustinje Atacama, instrument bi trebao biti operativan 2024. godine.
Istraživat će podrijetlo prvih zvijezda i galaksija, tragati za planetima koji su slični Zemlji i ispitivati tamnu tvar i tamnu energiju koje dominiraju svemirom.
"To što se ovdje gradi više je od teleskopa. Ovdje vidimo jedan od najvećih primjerka mogućnosti znanosti", rekla je čileanska predsjednica Michelle Bachelet u govoru kojim je obilježila početak gradnje.
Suha atmosfera Atacame osigurava gotovo savršene uvjete promatranja kakve je moguće naći na Zemlji. U tom području trebalo bi biti smješteno oko 70 posto svjetske astronomske infrastrukture do 2020-ih.
Projekt ELT financira Europski južni opservatorij, organizacija koju čine europske nacije, ali i one iz s južne hemisfere. ELT bi prema cijenama iza 2012. trebao stajati milijardu eura, a novi troškovi nisu objavljeni.
Veličina ELT-a ima potencijal transformirati naše razumijevanje svemira, kažu znanstvenici koji stoje iza projekta, a njegovo glavno zrcalo bit će promjera 39 metara.
Smješten na 3000 metra visokoj planini usred pustinje Atacama, instrument bi trebao biti operativan 2024. godine.
Istraživat će podrijetlo prvih zvijezda i galaksija, tragati za planetima koji su slični Zemlji i ispitivati tamnu tvar i tamnu energiju koje dominiraju svemirom.
"To što se ovdje gradi više je od teleskopa. Ovdje vidimo jedan od najvećih primjerka mogućnosti znanosti", rekla je čileanska predsjednica Michelle Bachelet u govoru kojim je obilježila početak gradnje.
Suha atmosfera Atacame osigurava gotovo savršene uvjete promatranja kakve je moguće naći na Zemlji. U tom području trebalo bi biti smješteno oko 70 posto svjetske astronomske infrastrukture do 2020-ih.
Projekt ELT financira Europski južni opservatorij, organizacija koju čine europske nacije, ali i one iz s južne hemisfere. ELT bi prema cijenama iza 2012. trebao stajati milijardu eura, a novi troškovi nisu objavljeni.
