Prvi put nakon rata, štednja građana BiH u komercijalnim bankama premašila je iznos od 10 milijardi KM, a 525 građana BiH ima ušteđevinu veću od milijun KM. Dvije entitetske agencije za bankarstvo upravo pripremaju godišnje izvješće s preciznim podacima za 2015. godinu, a portal Slobodna Bosna došao je u posjed nekoliko najvažnijih pokazatelja koji se odnose na štednju i kreditnu zaduženost stanovništva BiH.
Štednja građana u Federaciji BiH, na kraju prosinca 2015. godine, premašila je iznos od 7,4 milijarde KM (odnosno 2.700 KM po glavi stanovnika), dok je štednja građana Republike Srpske na kraju protekle godine premašila iznos od 2,8 milijardi KM (odnosno 2.000 KM po glavi stanovnika).
Ukupni depoziti građana Bosne i Hercegovine u bankama, usprkos krizi, od kraja 2008. do kraja 2015. godine povećani su za nešto više od 5 milijardi KM, odnosno za oko 90 posto!
Posljednjih nekoliko godina štednja građana BiH ubrzano raste, po iznimno visokoj stopi od 10 posto na godišnjoj razini, što je pet puta više od realnog rasta bruto domaćeg proizvoda.
Taj se trend djelimično može objasniti višegodišnjom ekonomskom recesijom koja u pravilu rezultira kresanjem osobne potrošnje i rastom štednje („za crne dane“), ali ovdje se ne radi o standarnom rastu štednje od 3-4 posto, kao u drugim državama regije, nego o eksplozivnom rastu od 10 posto, koji se ne može objasniti i pripisati isključivo recesiji. Očito je riječ o nešto složenijem socijalno-ekonomskom fenomenu.
Bankari se slažu u ocjeni da štednju građana snažno privlači krajnje liberalni porezni sustav i osobito visoke kamate na oročenu štednju, koje su i do 50 posto veće od europskog prosjeka. Za razliku od većine ostalih europskih država, u BiH ne postoji porez na kapitalnu dobit, dakle štediša ne plaća porez na zaradu ostvarenu od kamata.
Osim toga, pasivne kamate, dakle one kamate koje banka isplaćuje štedišama, neuporedivo su veće od europskog prosjeka. Primjerice, štediša u Njemačkoj može računati na maksimalnu kamatu od 1,5 posto, dok se pasivne kamate u BiH na oročenu štednju kreću u rasponu od 2,5 do 3,5.
Snažan rast štednje građana svjedoči da je tržište vrijednosnih papira još u povoju - višak novca u pravilu se nosi u banku, a samo rijetki viškom novca kupuju vrijednosne papire, iako su kamate na obveznice neuporedivo veće od kamata na štednju.
Više od 50 posto ukupnih štednih depozita u rukama je relativno malog broja osoba - njih 34 tisuće - što čini svega 1,2 posto ukupnog stanovnišva BiH. No, ta šačica ljudi u bankama ima više novca nego ostalih 3,8 milijuna stanovnika zajedno!
Pri tome, svega 3.584 osobe raspoažu s ušteđevinom od 1,74 milijarde KM.
Prema informacijama Slobodne Bosne, trenutno u BiH živi 525 milijunaša, dakle osoba s depozitom većim od milijun KM, pri čemu svi milijunaši zajedno imaju na računu 650 milijuna KM.
Na drugoj strani, građani BiH trenutno duguju bankama 8,5 milijardi KM, što znači da je ukupna štednja građana za oko 1,5 milijardi KM veća od ukupne zaduženosti.
Građani Federacije BiH dužni su bankama 5,8 milijardi a građani RS 2,7 milijardi KM, a u prosjeku, svaki građanin BiH bankama duguje oko 2.000 KM.
Večernji List
Štednja građana u Federaciji BiH, na kraju prosinca 2015. godine, premašila je iznos od 7,4 milijarde KM (odnosno 2.700 KM po glavi stanovnika), dok je štednja građana Republike Srpske na kraju protekle godine premašila iznos od 2,8 milijardi KM (odnosno 2.000 KM po glavi stanovnika).
Ukupni depoziti građana Bosne i Hercegovine u bankama, usprkos krizi, od kraja 2008. do kraja 2015. godine povećani su za nešto više od 5 milijardi KM, odnosno za oko 90 posto!
Posljednjih nekoliko godina štednja građana BiH ubrzano raste, po iznimno visokoj stopi od 10 posto na godišnjoj razini, što je pet puta više od realnog rasta bruto domaćeg proizvoda.
Taj se trend djelimično može objasniti višegodišnjom ekonomskom recesijom koja u pravilu rezultira kresanjem osobne potrošnje i rastom štednje („za crne dane“), ali ovdje se ne radi o standarnom rastu štednje od 3-4 posto, kao u drugim državama regije, nego o eksplozivnom rastu od 10 posto, koji se ne može objasniti i pripisati isključivo recesiji. Očito je riječ o nešto složenijem socijalno-ekonomskom fenomenu.
Bankari se slažu u ocjeni da štednju građana snažno privlači krajnje liberalni porezni sustav i osobito visoke kamate na oročenu štednju, koje su i do 50 posto veće od europskog prosjeka. Za razliku od većine ostalih europskih država, u BiH ne postoji porez na kapitalnu dobit, dakle štediša ne plaća porez na zaradu ostvarenu od kamata.
Osim toga, pasivne kamate, dakle one kamate koje banka isplaćuje štedišama, neuporedivo su veće od europskog prosjeka. Primjerice, štediša u Njemačkoj može računati na maksimalnu kamatu od 1,5 posto, dok se pasivne kamate u BiH na oročenu štednju kreću u rasponu od 2,5 do 3,5.
Snažan rast štednje građana svjedoči da je tržište vrijednosnih papira još u povoju - višak novca u pravilu se nosi u banku, a samo rijetki viškom novca kupuju vrijednosne papire, iako su kamate na obveznice neuporedivo veće od kamata na štednju.
Više od 50 posto ukupnih štednih depozita u rukama je relativno malog broja osoba - njih 34 tisuće - što čini svega 1,2 posto ukupnog stanovnišva BiH. No, ta šačica ljudi u bankama ima više novca nego ostalih 3,8 milijuna stanovnika zajedno!
Pri tome, svega 3.584 osobe raspoažu s ušteđevinom od 1,74 milijarde KM.
Prema informacijama Slobodne Bosne, trenutno u BiH živi 525 milijunaša, dakle osoba s depozitom većim od milijun KM, pri čemu svi milijunaši zajedno imaju na računu 650 milijuna KM.
Na drugoj strani, građani BiH trenutno duguju bankama 8,5 milijardi KM, što znači da je ukupna štednja građana za oko 1,5 milijardi KM veća od ukupne zaduženosti.
Građani Federacije BiH dužni su bankama 5,8 milijardi a građani RS 2,7 milijardi KM, a u prosjeku, svaki građanin BiH bankama duguje oko 2.000 KM.
Večernji List
