Usprkos brojnim potencijalnim, ali rijetko zastupljenim načinima na koje se šljive mogu koristiti, najveći dio njih proizvedenih u Bosni i Hercegovini propadne. Manje je poznato da se od ovog voća može proizvesti gorivo, te da ponekad kilogram mesa šljive dostiže cijenu i do tisuću KM.
Prema podacima Agencije za unaprijeđenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA), BiH je 15. država po proizvodnji šljiva u svijetu.
˝Iako nema pravih podataka, FAO, odnosno Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu, donosi podatak da se godišnje u BiH proizvede od 120.000 do 150.000 tona šljive. Od toga većina propadne i to do 30 posto, dok se između 20 i 30 posto prerađuje u alkoholna pića, koja štete svima. Samo između 30 i 40 posto šljive prerađujemo u korisne proizvode poput: suhih šljiva, bestilja ili recelja, džemova, kompota i voćnih salata ili ih koristimo neprerađene za jelo. Nekad su se sokovi proizvodili industrijski, a danas se to radi samo na nivou pojedinih domaćinstava˝, navodi Midhat Jašić, redovni profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu u Tuzli.
Navodi da se iz Bosne i Hercegovine izvozi samo oko 10.000 tona.
Prof. Jašić smatra da je razlog što se vrlo malo izvoze šljive i to pretežno suhe, uglavnom u zemlje Zapadne Europe, u tome da njihov kvalitet još uvijek nije u rangu s proizvodima iz Čilea, Francuske i Kalifornije, koji su ovom bh. proizvodu najveći konkurenti.
Ove su godine vremenski uvjeti pogodovali uzgoju šljiva, pa su rodile i neke sorte koje rijetko uspijevaju. Ipak, sugovornik AA tvrdi da će ove, kao i prethodnih godina, desetine tisuća tona kvalitetne šljive propasti.
Šljiva ima veliki značaj za ljudski organizam u smislu poboljšavanja želučane probave hrane. Od višestrukog je značaja i za gospodarstvo, a malo je poznato, ističe prof. Jašić, na koje se sve načine šljive mogu koristiti.
Iako je šljivopita najčešća asocijacija kada se ovo voće spomene u kontekstu kolača, šljive se upotrebljavaju i za proizvodnju sastojaka koji se koriste prilikom pravljenja torti.
˝Osim standardne prerade, iz sjemenke šljive može se proizvesti marcipan koji se koristi za pravljenje torti i slastica, jer je po svom sastavu sjeme slično onom iz badema. Ljuska se može koristiti u proizvodnji šećera i aktivnog ugljena koji je značajan u medicini. Također, moguće je proizvesti i gorivo za grijanje koje je visoke kaloričnosti, a samim tim i kvaliteta i tona takvog goriva košta 100 KM. Košpica također sadrži i vitamin B12. Osim toga, pokožica šljive je posebno vrijedna, a iz mesa šljive mogu se izdvojiti ljekovita svojstva i tada kilogram košta i do 1.000 KM˝, naveo je prof. Jašić.
Prema podacima Agencije za unaprijeđenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA), BiH je 15. država po proizvodnji šljiva u svijetu.
˝Iako nema pravih podataka, FAO, odnosno Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu, donosi podatak da se godišnje u BiH proizvede od 120.000 do 150.000 tona šljive. Od toga većina propadne i to do 30 posto, dok se između 20 i 30 posto prerađuje u alkoholna pića, koja štete svima. Samo između 30 i 40 posto šljive prerađujemo u korisne proizvode poput: suhih šljiva, bestilja ili recelja, džemova, kompota i voćnih salata ili ih koristimo neprerađene za jelo. Nekad su se sokovi proizvodili industrijski, a danas se to radi samo na nivou pojedinih domaćinstava˝, navodi Midhat Jašić, redovni profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu u Tuzli.
Navodi da se iz Bosne i Hercegovine izvozi samo oko 10.000 tona.
Prof. Jašić smatra da je razlog što se vrlo malo izvoze šljive i to pretežno suhe, uglavnom u zemlje Zapadne Europe, u tome da njihov kvalitet još uvijek nije u rangu s proizvodima iz Čilea, Francuske i Kalifornije, koji su ovom bh. proizvodu najveći konkurenti.
Ove su godine vremenski uvjeti pogodovali uzgoju šljiva, pa su rodile i neke sorte koje rijetko uspijevaju. Ipak, sugovornik AA tvrdi da će ove, kao i prethodnih godina, desetine tisuća tona kvalitetne šljive propasti.
Šljiva ima veliki značaj za ljudski organizam u smislu poboljšavanja želučane probave hrane. Od višestrukog je značaja i za gospodarstvo, a malo je poznato, ističe prof. Jašić, na koje se sve načine šljive mogu koristiti.
Iako je šljivopita najčešća asocijacija kada se ovo voće spomene u kontekstu kolača, šljive se upotrebljavaju i za proizvodnju sastojaka koji se koriste prilikom pravljenja torti.
˝Osim standardne prerade, iz sjemenke šljive može se proizvesti marcipan koji se koristi za pravljenje torti i slastica, jer je po svom sastavu sjeme slično onom iz badema. Ljuska se može koristiti u proizvodnji šećera i aktivnog ugljena koji je značajan u medicini. Također, moguće je proizvesti i gorivo za grijanje koje je visoke kaloričnosti, a samim tim i kvaliteta i tona takvog goriva košta 100 KM. Košpica također sadrži i vitamin B12. Osim toga, pokožica šljive je posebno vrijedna, a iz mesa šljive mogu se izdvojiti ljekovita svojstva i tada kilogram košta i do 1.000 KM˝, naveo je prof. Jašić.
