Bosna i Hercegovina lani je iz Češke i Njemačke uvezla čak 65 litara krvi, što je plaćeno 43.548 maraka, podaci su Vanjskotrgovinske komore. To znači da litra dragocjene tečnosti košta skoro 670 KM.
Inače, u 2017. uvezli smo za sedam litara više i te godine smo, osim od čeških i njemačkih, uvozili i od francuskih izvoznika, piše Dnevni avaz.
Posebne dozvole
Prema odluci Vijeća ministara iz 2002. godine, krv se klasificira kao medicinski proizvod i dopušten je njen uvoz.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kazali su nam da se radi o uvozu krvi koja je potrebna za transfuziju primateljima, ali i krvi koja se nabavlja za laboratorije.
Uvoznici moraju imati posebne dozvole.
- Na spisku UIO-a su dvije kompanije sa posebnim dozvolama, koje prolaze specijalne provjere kako bi se time bavile – kazao nam je Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO-a BiH.
Riječ je uglavnom o privatnim kompanijama. No, i javne kompanije ili organizacije mogu biti uvoznici samo ako se radi o hitnom slučaju ili operaciji koja iziskuje veću količinu.
Jedan od uvoznika je farmaceutska kompanija “Hercegovinalijek” iz Mostara. Kako su nam kazali, krv uvoze za potrebe svoje klinike i koriste je isključivo za transfuziju.
U banjalučkom “BromaBelu” ističu da, zapravo, uvoze hematološke supstance na bazi krvi, koje se koriste za testiranje lijekova ili za određene reagense. Dodaju da koriste samo male količine, a neiskorištene dijelove skladište u specijalnim komorama.
Kontrolni materijali
- Naša kompanija uvozi hematološke (krvne) materijale na bazi ljudske krvi, koji sadrže krvne elemente, kao što su eritrociti, trombociti... Riječ je o kontrolnim materijalima za hematološko-biokemijske analize ili provjeru kontrole kvaliteta rada pojedinih aparata – kazali su nam iz “BromaBela”.
Uvezeni materijal ne koristi se za transfuziju.
Nepogoda ili tehnički kvar
Zavod za transfuziologiju FBiH ima pravo da uveze krv ukoliko se ispune svi zakonski uvjeti, odnosno u slučaju prirodne nepogode ili ako se zbog tehničkih ili fizičkih kvarova izgube zalihe krvi, koje je teško prikupiti redovitim putem.
Dnevnik.ba
Inače, u 2017. uvezli smo za sedam litara više i te godine smo, osim od čeških i njemačkih, uvozili i od francuskih izvoznika, piše Dnevni avaz.
Posebne dozvole
Prema odluci Vijeća ministara iz 2002. godine, krv se klasificira kao medicinski proizvod i dopušten je njen uvoz.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kazali su nam da se radi o uvozu krvi koja je potrebna za transfuziju primateljima, ali i krvi koja se nabavlja za laboratorije.
Uvoznici moraju imati posebne dozvole.
- Na spisku UIO-a su dvije kompanije sa posebnim dozvolama, koje prolaze specijalne provjere kako bi se time bavile – kazao nam je Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO-a BiH.
Riječ je uglavnom o privatnim kompanijama. No, i javne kompanije ili organizacije mogu biti uvoznici samo ako se radi o hitnom slučaju ili operaciji koja iziskuje veću količinu.
Jedan od uvoznika je farmaceutska kompanija “Hercegovinalijek” iz Mostara. Kako su nam kazali, krv uvoze za potrebe svoje klinike i koriste je isključivo za transfuziju.
U banjalučkom “BromaBelu” ističu da, zapravo, uvoze hematološke supstance na bazi krvi, koje se koriste za testiranje lijekova ili za određene reagense. Dodaju da koriste samo male količine, a neiskorištene dijelove skladište u specijalnim komorama.
Kontrolni materijali
- Naša kompanija uvozi hematološke (krvne) materijale na bazi ljudske krvi, koji sadrže krvne elemente, kao što su eritrociti, trombociti... Riječ je o kontrolnim materijalima za hematološko-biokemijske analize ili provjeru kontrole kvaliteta rada pojedinih aparata – kazali su nam iz “BromaBela”.
Uvezeni materijal ne koristi se za transfuziju.
Nepogoda ili tehnički kvar
Zavod za transfuziologiju FBiH ima pravo da uveze krv ukoliko se ispune svi zakonski uvjeti, odnosno u slučaju prirodne nepogode ili ako se zbog tehničkih ili fizičkih kvarova izgube zalihe krvi, koje je teško prikupiti redovitim putem.
Dnevnik.ba
