Sati provedeni za računalom, mobilnim telefonom ili tabletom mnogima su postala redovita aktivnost, međutim, stručnjaci upozoravaju da takvo ponašanje dovodi do štetnih posljedica, prije svega ovisnosti, što može ozbiljno narušiti psihičko zdravlje djece i adolescenata.
Prvi pacijenti iz BiH kod kojih je dijagnozirana ovisnost o internetu i videoigrama stručnu pomoć već su potražili na Klinici za psihijatriju u Tuzli. Specijalista neuropsihijatar Mevludin Hasanović rekao je da su imali nekoliko težih slučajeva, osoba koje su hospitalizirane jer su došle do razine psihotičnosti.
“Jedan od njih je bio godinu dana u zatvorenom i samo na internetu te je došao do zaključka da ne može nikome vjerovati i sve je prijatelje obrisao s Facebooka, ali je ostao na internetu da prati što drugi rade kroz neku vrstu voajerstva”, naveo je Hasanović.
Kod odraslih osoba granica za pretjerano korištenje interneta je pet do šest sati dnevno, dok je kod adolescenata ta granica dva do tri sata. Kada krenu u školu, umjesto da se posvete učenju djeca ovisna o internetu sate provode za mobilnim telefonima igrajući videoigrice.
Negativne posljedice interneta prije četiri godine istraživala je grupa neuropsihijatara i podaci su još i tada bili alarmantni. Hasanović je istaknuo da su ustanovili da je 14,9 posto mladih koji su sudjelovali u istraživanju ovisno o internetu, po međunarodno priznatoj skali, te da je ta ovisnost o internetu izazvala depresiju i anksioznost.
I pedagozi u školama su svjesni te ovisnosti i upozoravaju roditelje na sve učestalije probleme koje ona izaziva.
Oni ističu da je neophodno da roditelji vrate svoju prirodnu ulogu u odgoju i obrazovanju djece, te da ne misle da će određeni uređaji i tehnologije moći zamijeniti tu ulogu. Istraživanja provedena u Tuzli pokazalu su da su ovisnici o videoigricama najčešće dječaci, koji na internetu provode dnevno tri do četiri sata, dok su djevojčice upola manje vremena provodile uglavnom na društvenim mrežama.
(Fena)
Prvi pacijenti iz BiH kod kojih je dijagnozirana ovisnost o internetu i videoigrama stručnu pomoć već su potražili na Klinici za psihijatriju u Tuzli. Specijalista neuropsihijatar Mevludin Hasanović rekao je da su imali nekoliko težih slučajeva, osoba koje su hospitalizirane jer su došle do razine psihotičnosti.
“Jedan od njih je bio godinu dana u zatvorenom i samo na internetu te je došao do zaključka da ne može nikome vjerovati i sve je prijatelje obrisao s Facebooka, ali je ostao na internetu da prati što drugi rade kroz neku vrstu voajerstva”, naveo je Hasanović.
Kod odraslih osoba granica za pretjerano korištenje interneta je pet do šest sati dnevno, dok je kod adolescenata ta granica dva do tri sata. Kada krenu u školu, umjesto da se posvete učenju djeca ovisna o internetu sate provode za mobilnim telefonima igrajući videoigrice.
Negativne posljedice interneta prije četiri godine istraživala je grupa neuropsihijatara i podaci su još i tada bili alarmantni. Hasanović je istaknuo da su ustanovili da je 14,9 posto mladih koji su sudjelovali u istraživanju ovisno o internetu, po međunarodno priznatoj skali, te da je ta ovisnost o internetu izazvala depresiju i anksioznost.
I pedagozi u školama su svjesni te ovisnosti i upozoravaju roditelje na sve učestalije probleme koje ona izaziva.
Oni ističu da je neophodno da roditelji vrate svoju prirodnu ulogu u odgoju i obrazovanju djece, te da ne misle da će određeni uređaji i tehnologije moći zamijeniti tu ulogu. Istraživanja provedena u Tuzli pokazalu su da su ovisnici o videoigricama najčešće dječaci, koji na internetu provode dnevno tri do četiri sata, dok su djevojčice upola manje vremena provodile uglavnom na društvenim mrežama.
(Fena)
