Na biračkim mjestima u Mostaru, kojih je ukupno 19, birača je više nego u prvom krugu izbora za hrvatskog predsjednika, no glasovanje teče normalno, potvrdio je u nedjelju član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
Brojni birači na mostarska su birališta došli i prije njihova otvaranja, u nedjelju u 7 sati. Od 44 biračka mjesta, koliko ih ima u BiH, njih 19 je u Mostaru. Hrvatski državljani koji žive u toj državi mogu glasovati u gradovima sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava:. Građani glasovati mogu u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Livnu i Vitezu.
Kakav je bio odaziv na tim, ali i na svim ostalim biračkim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu, njih više od 6.500, DIP je objavio u podne.
Vesna Fabijančić – Križanić, potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, izjavila je u razgovoru za HRT da je izlaznost u BiH veća u drugom krugu za 3.500 birača.
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, do 11.30 sati je glasovalo 18,87 posto, za razliku od prvog kruga kada je izašlo 15,75 posto.
Gotovo 18,87 posto birača glasovalo je tijekom prijepodneva na hrvatskim predsjedničkim izborima, a izlaznost na birališta je veća nego u prvom krugu, objavilo je u nedjelju malo prije podne Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović uspjeli su značajno motivirati građane za odlazak na birališta. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je do 11.30 sati glasovalo 671.286 birača. To je 119.157 birača više nego u prvom krugu prije dva tjedna kada je na birališta do 11.30 izašlo 552.129 birača. Ipak, manja motivacija građana se pokazuje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina kada su izbor bili Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović. Tada je na birališta do 11.30 izašlo 778.155 građana, odnosno 106.869 manje nego danas. Tada je izlaznost bila skoro 22 posto.
U Zagrebu koji se smatra ključnim gradom za pobjedu u drugom krugu, na birališta je do 11.30 izašlo 127.465 birača, što je 20.000 birača više nego u prvom krugu predsjedničkih izbora. U inozemstvu koje također može biti odlučujuće u slučaju izjednačene borbe, na birališta je izašlo 14.693 birača, dok je u prvom krugu do 11.30 bilo njih 11.260, od čega najviše u BiH: 6211. U BiH je također zabilježena veća izlaznost danas: glasovalo je 9.725 birača.
Hojski kaže da DIP i u nedjelju dobiva dojave o kršenju izborne šutnje, ponajprije na društvenim mrežama. No, neki građani požalili su se i kako dobivaju telefonske i SMS poruke u kojima im se sugerira za koga od dvoje predsjedničkih kandidata trebaju glasovati.
DIP stoga ponovno poziva na poštivanje izborne šutnje, iako za njezino kršenje zakon na predsjedničkim izborima ne predviđa nikakve kazne. Za predsjednika države u drugom izbornom krugu natječu se sadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) i bivši premijer Zoran Milanović (SDP).
Brojni birači na mostarska su birališta došli i prije njihova otvaranja, u nedjelju u 7 sati. Od 44 biračka mjesta, koliko ih ima u BiH, njih 19 je u Mostaru. Hrvatski državljani koji žive u toj državi mogu glasovati u gradovima sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava:. Građani glasovati mogu u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Livnu i Vitezu.
Kakav je bio odaziv na tim, ali i na svim ostalim biračkim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu, njih više od 6.500, DIP je objavio u podne.
Vesna Fabijančić – Križanić, potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, izjavila je u razgovoru za HRT da je izlaznost u BiH veća u drugom krugu za 3.500 birača.
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, do 11.30 sati je glasovalo 18,87 posto, za razliku od prvog kruga kada je izašlo 15,75 posto.
Gotovo 18,87 posto birača glasovalo je tijekom prijepodneva na hrvatskim predsjedničkim izborima, a izlaznost na birališta je veća nego u prvom krugu, objavilo je u nedjelju malo prije podne Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović uspjeli su značajno motivirati građane za odlazak na birališta. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je do 11.30 sati glasovalo 671.286 birača. To je 119.157 birača više nego u prvom krugu prije dva tjedna kada je na birališta do 11.30 izašlo 552.129 birača. Ipak, manja motivacija građana se pokazuje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina kada su izbor bili Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović. Tada je na birališta do 11.30 izašlo 778.155 građana, odnosno 106.869 manje nego danas. Tada je izlaznost bila skoro 22 posto.
U Zagrebu koji se smatra ključnim gradom za pobjedu u drugom krugu, na birališta je do 11.30 izašlo 127.465 birača, što je 20.000 birača više nego u prvom krugu predsjedničkih izbora. U inozemstvu koje također može biti odlučujuće u slučaju izjednačene borbe, na birališta je izašlo 14.693 birača, dok je u prvom krugu do 11.30 bilo njih 11.260, od čega najviše u BiH: 6211. U BiH je također zabilježena veća izlaznost danas: glasovalo je 9.725 birača.
Hojski kaže da DIP i u nedjelju dobiva dojave o kršenju izborne šutnje, ponajprije na društvenim mrežama. No, neki građani požalili su se i kako dobivaju telefonske i SMS poruke u kojima im se sugerira za koga od dvoje predsjedničkih kandidata trebaju glasovati.
DIP stoga ponovno poziva na poštivanje izborne šutnje, iako za njezino kršenje zakon na predsjedničkim izborima ne predviđa nikakve kazne. Za predsjednika države u drugom izbornom krugu natječu se sadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) i bivši premijer Zoran Milanović (SDP).
