U BiH 240.000 ljudi svake godine radi na crno, a tzv. siva ekonomija teška je skoro osam milijardi KM, pokazuju podaci entitetskih sindikata u BiH.
Da je stanje poražavajuće, navode i iz Centra civilnih inicijativa (CCI) te upozoravaju da siva ekonomija u BiH otima čak 25,5 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje. Izvješće “Stanje nacije” pokazuje da BiH ima najveći udio sive ekonomije u Europi. S obzirom na podatke da 7,3 milijarde KM nije u regularnim tokovima, a da je ukupno porezno opterećenje u odnosu na BDP skoro 40 posto, dođe se do zbroja da BiH godišnje gubi skoro 2,9 milijardi KM poreza, navodi CCI.
Da je rad na crno uzeo maha, upozoravaju i iz Sindikata BiH. Smatraju ako ima političke volje crno tržište se može ukinuti za kratko vrijeme. Dok se u EU bilježi pad sive ekonomije, u BiH je još prisutna. Zahvatila je skoro sve djelatnosti. Iz Sindikata navode da je angažiranje radnika na crno najčešće prisutno u manjim poduzećima u oblastima građevinarstva, ugostiteljstva, turizma, trgovine…
Službeni podaci o stanju u bh. ekonomiji otkrivaju kako je u BiH 435.000 nezaposlenih, skoro 40 posto. Ako je, prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (MOR), broj nezaposlenih 18 posto, onda ih 23 posto radi na crno.
Porezna uprava FBiH je u listopadu prošle godine na području FBiH izvršila ukupno 312 inspekcijskih nadzora kojima su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju građevinsku djelatnost, ugostiteljsku djelatnost, trgovinsku i djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem.
U kontrolama inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 83 neprijavljena radnika, 94 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 24 objekta u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja i 24 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.
Osim rada na crno, poslodavci sve češće prijavljuju radnike na minimalac, a ostatak daju na ruke. Prema podacima Sindikata, svaki treći radnik u BiH prijavljen je na minimalac.
Poslodavci se na to odlučuju zbog visokog poreza na plaće. U FBiH je to skoro 70 posto poreza i doprinosa na svakoga prijavljenog radnika. Ako radnik ima plaću, primjerice, 1000 KM, poslodavac mora izdvojiti još između 600 i 700 KM za davanja državi. Analitičari smatraju da siva ekonomija rezultira sprečavanjem ekonomskoga rasta i razvoja, gubitkom radnih mjesta i zatvaranjem poduzeća te manjim proračunima.
Među mjerama za njezino smanjenje navodi se bolja kontrola granica i uvoza, kvalitetnije mjere porezne politike i smanjenje gotovine u platnom prometu.
Da je stanje poražavajuće, navode i iz Centra civilnih inicijativa (CCI) te upozoravaju da siva ekonomija u BiH otima čak 25,5 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje. Izvješće “Stanje nacije” pokazuje da BiH ima najveći udio sive ekonomije u Europi. S obzirom na podatke da 7,3 milijarde KM nije u regularnim tokovima, a da je ukupno porezno opterećenje u odnosu na BDP skoro 40 posto, dođe se do zbroja da BiH godišnje gubi skoro 2,9 milijardi KM poreza, navodi CCI.
Da je rad na crno uzeo maha, upozoravaju i iz Sindikata BiH. Smatraju ako ima političke volje crno tržište se može ukinuti za kratko vrijeme. Dok se u EU bilježi pad sive ekonomije, u BiH je još prisutna. Zahvatila je skoro sve djelatnosti. Iz Sindikata navode da je angažiranje radnika na crno najčešće prisutno u manjim poduzećima u oblastima građevinarstva, ugostiteljstva, turizma, trgovine…
Službeni podaci o stanju u bh. ekonomiji otkrivaju kako je u BiH 435.000 nezaposlenih, skoro 40 posto. Ako je, prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (MOR), broj nezaposlenih 18 posto, onda ih 23 posto radi na crno.
Porezna uprava FBiH je u listopadu prošle godine na području FBiH izvršila ukupno 312 inspekcijskih nadzora kojima su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju građevinsku djelatnost, ugostiteljsku djelatnost, trgovinsku i djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem.
U kontrolama inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 83 neprijavljena radnika, 94 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 24 objekta u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja i 24 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.
Osim rada na crno, poslodavci sve češće prijavljuju radnike na minimalac, a ostatak daju na ruke. Prema podacima Sindikata, svaki treći radnik u BiH prijavljen je na minimalac.
Poslodavci se na to odlučuju zbog visokog poreza na plaće. U FBiH je to skoro 70 posto poreza i doprinosa na svakoga prijavljenog radnika. Ako radnik ima plaću, primjerice, 1000 KM, poslodavac mora izdvojiti još između 600 i 700 KM za davanja državi. Analitičari smatraju da siva ekonomija rezultira sprečavanjem ekonomskoga rasta i razvoja, gubitkom radnih mjesta i zatvaranjem poduzeća te manjim proračunima.
Među mjerama za njezino smanjenje navodi se bolja kontrola granica i uvoza, kvalitetnije mjere porezne politike i smanjenje gotovine u platnom prometu.
