Vrijeme je godišnjih odmora, onog razdoblja koje radnici iščekuju tijekom cijele godine, a koje im omogućuje bijeg od svakodnevice i poslovnih obveza. Stoga smo istražili u kojoj zemlji radnici imaju pravo na najviše dana godišnjeg odmora, a u kojoj su prava radnika na slobodno vrijeme minimalna. Prema podacima Pixsellove infografike o minimalnom broju dana godišnjeg odmora u europskim državama, radnici u dijelu Bosne i Hercegovine se, kada su u pitanju prava propisana na papiru, nalaze u nešto nepovoljnijem položaju od većine njihovih kolega u drugim zemljama, piše Večernji list BiH.
Usporedba s EU-om
Naime, prema Zakonu o radu FBiH, zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana. Maloljetni zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Zaposlenik koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Nadalje se navodi kako se trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraćeg propisanog ovim ili drugim zakonom uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Odsutnost s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, majčinstva, vojne službe i drugog izbivanja koje nije uvjetovano voljom zaposlenika ne smatra se prekidom rada. Prema Zakonu o radu Republike Srpske, u svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom općim aktom i ugovorom o radu najmanje četiri radna tjedna, odnosno najmanje 20 radnih dana, piše Večernji list BiH.
Bitno je znati da se godišnji odmor u ovom bh. entitetu uvećava na osnovi radnog staža i drugim osnovama u skladu s kolektivnim ugovorom. Minimalno 20 dana godišnjeg odmora imaju radnici u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj… Za ljubitelje većeg broja dana godišnjeg odmora idealna je Francuska, kao i Austrija, gdje radnici imaju pravo na minimalno 25 dana godišnjeg odmora. Ista pravila vrijede i u Švedskoj i Danskoj, dok u Portugalu i Španjolskoj radnici imaju pravo na najmanje 22 dana godišnjeg odmora u kalendarskoj godini. Kada je riječ o zemljama svijeta, najmanja prava imaju radnici u Kini. Ova zemlja svojim zaposlenicima daje svega pet radnih dana godišnjeg odmora, piše CDM.
Naime, kineski zakon o radu propisuje da svi oni koji imaju radno iskustvo kraće od deset godina ostvaruju pravo na svega pet radnih dana godišnjeg odmora. Broj dana godišnjeg odmora raste razmjerno trajanju karijere, pa se tako oni koji rade dulje od 10, a manje od 20 godina mogu odmarati 10 dana godišnje, a oni koji rade dulje od 20 godina imaju godišnji odmor u trajanju od 15 radnih dana. Uz to, u Kini radni tjedan traje šest dana, a osim slobodnih dana tijekom tjedna, radnici su slobodni i tijekom državnih praznika, kojih ima ukupno 11, piše Večernji list BiH.
Duljina odmora i staž
Kada je riječ o državama u kojima radnici imaju pravo na kraće odmore, na vrhu liste nalazi se Japan. Ova zemlja je druga nakon Kine po trajanju godišnjeg odmora. Naime, oni koji tek počinju radni odnos imaju pravo na deset dana godišnjeg odmora, a sa svakom idućom godinom staža, duljina njihova odmora povećava se za jedan dan dok ne dođe do krajnje granice od 20 dana. Mali broj dana godišnjeg odmora ima i Turska, u kojoj se broj slobodnih dana povećava po istom načelu. Oni koji rade manje od pet godina imaju pravo na odmor od 14 radnih dana, 20 radnih dana imaju oni koji rade do 15 godina i 26 dana oni koji imaju više od 15 godina staža.
Usporedba s EU-om
Naime, prema Zakonu o radu FBiH, zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana. Maloljetni zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Zaposlenik koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Nadalje se navodi kako se trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraćeg propisanog ovim ili drugim zakonom uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Odsutnost s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, majčinstva, vojne službe i drugog izbivanja koje nije uvjetovano voljom zaposlenika ne smatra se prekidom rada. Prema Zakonu o radu Republike Srpske, u svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom općim aktom i ugovorom o radu najmanje četiri radna tjedna, odnosno najmanje 20 radnih dana, piše Večernji list BiH.
Bitno je znati da se godišnji odmor u ovom bh. entitetu uvećava na osnovi radnog staža i drugim osnovama u skladu s kolektivnim ugovorom. Minimalno 20 dana godišnjeg odmora imaju radnici u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj… Za ljubitelje većeg broja dana godišnjeg odmora idealna je Francuska, kao i Austrija, gdje radnici imaju pravo na minimalno 25 dana godišnjeg odmora. Ista pravila vrijede i u Švedskoj i Danskoj, dok u Portugalu i Španjolskoj radnici imaju pravo na najmanje 22 dana godišnjeg odmora u kalendarskoj godini. Kada je riječ o zemljama svijeta, najmanja prava imaju radnici u Kini. Ova zemlja svojim zaposlenicima daje svega pet radnih dana godišnjeg odmora, piše CDM.
Naime, kineski zakon o radu propisuje da svi oni koji imaju radno iskustvo kraće od deset godina ostvaruju pravo na svega pet radnih dana godišnjeg odmora. Broj dana godišnjeg odmora raste razmjerno trajanju karijere, pa se tako oni koji rade dulje od 10, a manje od 20 godina mogu odmarati 10 dana godišnje, a oni koji rade dulje od 20 godina imaju godišnji odmor u trajanju od 15 radnih dana. Uz to, u Kini radni tjedan traje šest dana, a osim slobodnih dana tijekom tjedna, radnici su slobodni i tijekom državnih praznika, kojih ima ukupno 11, piše Večernji list BiH.
Duljina odmora i staž
Kada je riječ o državama u kojima radnici imaju pravo na kraće odmore, na vrhu liste nalazi se Japan. Ova zemlja je druga nakon Kine po trajanju godišnjeg odmora. Naime, oni koji tek počinju radni odnos imaju pravo na deset dana godišnjeg odmora, a sa svakom idućom godinom staža, duljina njihova odmora povećava se za jedan dan dok ne dođe do krajnje granice od 20 dana. Mali broj dana godišnjeg odmora ima i Turska, u kojoj se broj slobodnih dana povećava po istom načelu. Oni koji rade manje od pet godina imaju pravo na odmor od 14 radnih dana, 20 radnih dana imaju oni koji rade do 15 godina i 26 dana oni koji imaju više od 15 godina staža.
