U Sjedinjenim državama otkriveni su otisci stopala stari 23.000 godina, što ukazuje na to da su se ljudi naselili u Sjevernoj Americi mnogo prije kraja zadnjeg ledenog doba, pokazalo je istraživanje.
Ovo otkriće pomaknulo je za tisuće godina vrijeme kada su prvi stanovnici naselili taj kontinent.
Otisci su ostavljeni u blatu na obalama davno presušenog jezera, koje je danas dio pustinje u Novom Meksiku.
Talog je ispunio udubljenja koja su stvorila stopala i stvrdnuo se u stijenu, štiteći dokaze o našim precima i dajući znanstvenicima detaljan uvid u njihov život.
"Čini se da mnogi tragovi pripadaju tinejdžerima i djeci; veliki otisci odraslih su rjeđi", pišu autori studije objavljene u američkom časopisu Science.
Jedna od hipoteza znanstvenika za to je da je postojala podjela rada, u kojoj su odrasli uključeni u kvalificirane poslove, dok su" donošenje i nošenje" delegirani na tinejdžere.
"Djeca su pratila tinejdžere i zajedno su ostavljali veći broj tragova."
Znanstvenici su također pronašli tragove mamuta, prapovijesnih vukova, pa čak i divovskih ljenjivaca, za koje se čini da su bili prisutni u isto vrijeme kad su ljudi posjetili jezero.
Čini se da su puno prije ljudi naselili Ameriku nego što se zna
Amerika je bila posljednji kontinent do kojeg je došlo čovječanstvo.
Desetljećima je najčešće prihvaćena teorija bila da su doseljenici u Sjevernu Ameriku došli iz istočnog Sibira preko kopnenog mosta-današnjeg Beringova tjesnaca.
S Aljaske su krenuli prema jugu u ugodniju klimu.
Arheološki dokazi, uključujući vrhove koplja koji su korišteni za ubijanje mamuta, dugo su sugerirali da je naselje staro 13.500 godina bilo povezano s takozvanom pretpovijesnom kulturom Clovisa nazvanom po gradu u Novom Meksiku.
To se smatralo prvom civilizacijom na kontinentu i pretečom grupa koje su postale poznate kao Indijanci.
Međutim, ideja pretpovijesne kulture Clovisa poljuljana je u posljednjih 20 godina s novim otkrićima koja su pokazala da su prva naselja starija.
Čak ni ta pomaknuta procjena starosti prvih naselja nije premašila 16.000 godina, nakon završetka takozvanog "posljednjeg ledenjačkog maksimuma" - razdoblja kada su ledeni pokrivači bili najrasprostranjeniji.
Ovaj je događaj, koji je trajao do prije otprilike 20.000 godina, ključan jer se vjeruje da bi s ledom koji je tada prekrivao veći dio sjevernih dijelova kontinenta ljudska migracija iz Azije u Sjevernu Ameriku i šire bila vrlo teška.
Ovo otkriće pomaknulo je za tisuće godina vrijeme kada su prvi stanovnici naselili taj kontinent.
Otisci su ostavljeni u blatu na obalama davno presušenog jezera, koje je danas dio pustinje u Novom Meksiku.
Talog je ispunio udubljenja koja su stvorila stopala i stvrdnuo se u stijenu, štiteći dokaze o našim precima i dajući znanstvenicima detaljan uvid u njihov život.
"Čini se da mnogi tragovi pripadaju tinejdžerima i djeci; veliki otisci odraslih su rjeđi", pišu autori studije objavljene u američkom časopisu Science.
Jedna od hipoteza znanstvenika za to je da je postojala podjela rada, u kojoj su odrasli uključeni u kvalificirane poslove, dok su" donošenje i nošenje" delegirani na tinejdžere.
"Djeca su pratila tinejdžere i zajedno su ostavljali veći broj tragova."
Znanstvenici su također pronašli tragove mamuta, prapovijesnih vukova, pa čak i divovskih ljenjivaca, za koje se čini da su bili prisutni u isto vrijeme kad su ljudi posjetili jezero.
Čini se da su puno prije ljudi naselili Ameriku nego što se zna
Amerika je bila posljednji kontinent do kojeg je došlo čovječanstvo.
Desetljećima je najčešće prihvaćena teorija bila da su doseljenici u Sjevernu Ameriku došli iz istočnog Sibira preko kopnenog mosta-današnjeg Beringova tjesnaca.
S Aljaske su krenuli prema jugu u ugodniju klimu.
Arheološki dokazi, uključujući vrhove koplja koji su korišteni za ubijanje mamuta, dugo su sugerirali da je naselje staro 13.500 godina bilo povezano s takozvanom pretpovijesnom kulturom Clovisa nazvanom po gradu u Novom Meksiku.
To se smatralo prvom civilizacijom na kontinentu i pretečom grupa koje su postale poznate kao Indijanci.
Međutim, ideja pretpovijesne kulture Clovisa poljuljana je u posljednjih 20 godina s novim otkrićima koja su pokazala da su prva naselja starija.
Čak ni ta pomaknuta procjena starosti prvih naselja nije premašila 16.000 godina, nakon završetka takozvanog "posljednjeg ledenjačkog maksimuma" - razdoblja kada su ledeni pokrivači bili najrasprostranjeniji.
Ovaj je događaj, koji je trajao do prije otprilike 20.000 godina, ključan jer se vjeruje da bi s ledom koji je tada prekrivao veći dio sjevernih dijelova kontinenta ljudska migracija iz Azije u Sjevernu Ameriku i šire bila vrlo teška.
