Tužiteljstvo BiH priopćilo je da je nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, ova institucija zaprimila ukupno 29 prijava kršenja zakona.
S obzirom na to da su istrage u tijeku, iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine su priopćili kako ne mogu otkrivati detalje samih slučajeva, ali su naglasili kako je između ostalih zaprimljena i prijava protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
"Povodom više medijskih upita, informiramo javnost da je nakon odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i zakonom kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine do danas zaprimljeno 29 prijava, među kojima i prijave protiv Milorada Dodika", priopćeno je iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, sada već bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. srpnja ove godine donio je odluku o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Izmjenama zakona se između ostalog kažnjava svako negiranje i poricanje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti kao i genocida u Srebrenici.
"Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", navodi se u izmjenama Krivičnog zakona BiH.
Između ostalog se u izmjenama Zakona navodi i sljedeće:
"Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine", stoji u izmjenama Krivičnog zakona BiH.
Nakon odluke Valentina Inzka, uslijedio je niz reakcija političkog rukovodstva iz RS-a koje su odbile prihvatiti tzv. "Inzkove zakone" te su naglasili kako će do daljnjeg bojkotirati rad institucija Bosne i Hercegovine uključujući rad Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH kao i sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prenosi Klix.
S obzirom na to da su istrage u tijeku, iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine su priopćili kako ne mogu otkrivati detalje samih slučajeva, ali su naglasili kako je između ostalih zaprimljena i prijava protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
"Povodom više medijskih upita, informiramo javnost da je nakon odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i zakonom kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine do danas zaprimljeno 29 prijava, među kojima i prijave protiv Milorada Dodika", priopćeno je iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, sada već bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. srpnja ove godine donio je odluku o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Izmjenama zakona se između ostalog kažnjava svako negiranje i poricanje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti kao i genocida u Srebrenici.
"Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", navodi se u izmjenama Krivičnog zakona BiH.
Između ostalog se u izmjenama Zakona navodi i sljedeće:
"Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine", stoji u izmjenama Krivičnog zakona BiH.
Nakon odluke Valentina Inzka, uslijedio je niz reakcija političkog rukovodstva iz RS-a koje su odbile prihvatiti tzv. "Inzkove zakone" te su naglasili kako će do daljnjeg bojkotirati rad institucija Bosne i Hercegovine uključujući rad Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH kao i sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prenosi Klix.
