Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, koja je trebala ubrzati rješavanje ovih slučajeva i unaprijediti pravosudni sustav Bosne i Hercegovine, umjesto toga je stvorila nove probleme u radu pravosudnih institucija.
Iako je cilj bio povratiti povjerenje u pravosuđe, rezultati pokazuju da su niža tužiteljstva preopterećena, a problemi poput nedostatka svjedoka i tužitelja postaju sve izraženiji.
Prema mišljenju pravnih stručnjaka, propusta ima mnogo, a očekivani rezultati izostaju.
Prema istraživanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, više od 200 predmeta iz nadležnosti Tužiteljstava BiH prebačeno je županijskim i okružnim sudovima.
No, kako navode iz tih tužiteljstava, veliki dio predmeta odnosi se na počinitelje koji su i dalje nepoznati, što dodatno otežava procesuiranje.
"Krivična djela koja su počinjena prije 30 i više godina, kao i manjak istražnih radnji koje postupajući tužitelj može poduzeti, predstavljaju ključne probleme," izjavio je za BHRT Jasmin Begić, novinar BIRN-a.
Pitanje vremena i njegov utjecaj na procesuiranje slučajeva posebno je izraženo u Tužiteljstvu Kantona Sarajevo, koje je u posljednje tri godine podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine.
Od 39 predmeta koji su im dostavljeni, čak 35 se odnosi na nepoznate počinitelje. Slični problemi zabilježeni su i u drugim županijskim tužiteljstvima.
Okružno javno tužiteljstvo Istočno Sarajevo posebno ističe loš kvalitet dokaza.
"Svjedoci su već davali izjave više puta za različite agencije, što otežava vjerodostojnost tih izjava," izjavio je za BHRT Neven Kramer iz Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.
Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog savjeta BiH, Halil Lagumdžija, potvrđuje da je protok vremena ključan problem.
"Nažalost, da smo ovaj proces pokrenuli prije deset ili 15 godina, vjerujem da bi mnogi slučajevi već bili zaključeni," izjavio je on za BHRT.
Pravni stručnjaci, poput odvjetnika Ifeta Ferageta, smatraju da su propusti napravljeni već pri revidiranju predmeta ratnih zločina.
"Najveći problem nastao je kada su određeni predmeti označeni kao manje složeni i prebačeni na niže sudske nivoe, dok su predmeti s mnogo žrtava ostali neriješeni," naglašava Feraget u izjavi za BHRT.
I udruženja žrtava dijele sličan stav. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Murat Tahirović, izjavio je BHRT-u da Tužiteljstvo BiH nije posvetilo dovoljno pažnje u procjeni složenosti predmeta.
"Županijski sudovi su zbog složenosti ili nadležnosti vraćali predmete Sudu BiH, a mnogi od njih su ostali bez optužnica ili odluka o neprovođenju istrage," dodaje Tahirović.
Iako je cilj bio povratiti povjerenje u pravosuđe, rezultati pokazuju da su niža tužiteljstva preopterećena, a problemi poput nedostatka svjedoka i tužitelja postaju sve izraženiji.
Prema mišljenju pravnih stručnjaka, propusta ima mnogo, a očekivani rezultati izostaju.
Prema istraživanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, više od 200 predmeta iz nadležnosti Tužiteljstava BiH prebačeno je županijskim i okružnim sudovima.
No, kako navode iz tih tužiteljstava, veliki dio predmeta odnosi se na počinitelje koji su i dalje nepoznati, što dodatno otežava procesuiranje.
"Krivična djela koja su počinjena prije 30 i više godina, kao i manjak istražnih radnji koje postupajući tužitelj može poduzeti, predstavljaju ključne probleme," izjavio je za BHRT Jasmin Begić, novinar BIRN-a.
Pitanje vremena i njegov utjecaj na procesuiranje slučajeva posebno je izraženo u Tužiteljstvu Kantona Sarajevo, koje je u posljednje tri godine podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine.
Od 39 predmeta koji su im dostavljeni, čak 35 se odnosi na nepoznate počinitelje. Slični problemi zabilježeni su i u drugim županijskim tužiteljstvima.
Okružno javno tužiteljstvo Istočno Sarajevo posebno ističe loš kvalitet dokaza.
"Svjedoci su već davali izjave više puta za različite agencije, što otežava vjerodostojnost tih izjava," izjavio je za BHRT Neven Kramer iz Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.
Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog savjeta BiH, Halil Lagumdžija, potvrđuje da je protok vremena ključan problem.
"Nažalost, da smo ovaj proces pokrenuli prije deset ili 15 godina, vjerujem da bi mnogi slučajevi već bili zaključeni," izjavio je on za BHRT.
Pravni stručnjaci, poput odvjetnika Ifeta Ferageta, smatraju da su propusti napravljeni već pri revidiranju predmeta ratnih zločina.
"Najveći problem nastao je kada su određeni predmeti označeni kao manje složeni i prebačeni na niže sudske nivoe, dok su predmeti s mnogo žrtava ostali neriješeni," naglašava Feraget u izjavi za BHRT.
I udruženja žrtava dijele sličan stav. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Murat Tahirović, izjavio je BHRT-u da Tužiteljstvo BiH nije posvetilo dovoljno pažnje u procjeni složenosti predmeta.
"Županijski sudovi su zbog složenosti ili nadležnosti vraćali predmete Sudu BiH, a mnogi od njih su ostali bez optužnica ili odluka o neprovođenju istrage," dodaje Tahirović.
