Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je da bi mogao uvesti carine zemljama koje ne budu podržale njegov plan da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
"Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu išle uz Grenland, jer nam je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti", rekao je Trump na okruglom stolu o zdravstvu u ruralnim područjima u Bijeloj kući.
"Apsolutno moramo preuzeti Grenland"
Trump je u više navrata izjavio da SAD "apsolutno" mora preuzeti Grenland, čime je dodatno pojačao pritisak na Dansku, kojoj taj otok formalno pripada.
Njegova nova izjava dolazi nakon sastanka održanog u srijedu u Bijeloj kući, na kojem su sudjelovali danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt, zajedno s američkim ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom i potpredsjednikom SAD-a JD Vanceom.
Vrhovni sud odlučuje o zakonitosti Trumpovih carina
Istoga dana američki Vrhovni sud objavio je da u utorak očekuje donošenje dugo iščekivane odluke o zakonitosti Trumpovih carina. Pitanje je može li predsjednik samostalno uvoditi carine ili je za to potrebna suglasnost Kongresa.
Trump je govorio na sastanku koji je formalno bio posvećen ulaganjima u ruralna područja, no tijekom obraćanja, kao što mu je to i običaj, dotaknuo se i drugih političkih tema.
Trumpova opsesija Grenlandom
Trump je interes za preuzimanje Grenlanda prvi put javno iskazao još tijekom svog ranijeg mandata, kada je otvoreno govorio o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe taj teritorij. Danska je takvu ideju tada odlučno odbacila, istaknuvši da Grenland nije na prodaju. Grenland je autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, s vlastitom vladom i parlamentom, a i danski i grenlandski dužnosnici u više su navrata naglasili da odluke o budućnosti otoka mogu donositi isključivo njegovi stanovnici.
Pitanje Grenlanda posljednjih je godina stalno prisutno u odnosima između Washingtona i Kopenhagena, a dodatno je istaknuto i na spomenutom nedavnom sastanku u Bijeloj kući. Američka strana pritom je ponovno naglasila stratešku važnost Grenlanda za nacionalnu sigurnost, vojnu prisutnost SAD-a na Arktiku i širi geopolitički kontekst odnosa s Rusijom i Kinom, dok Danska i Grenland i dalje odbacuju svaku mogućnost promjene suvereniteta.
Zadnjih dana Njemačka, Francuska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo uputile su vojnike na Grenland kako bi pojačale prisutnost u arktičkoj regiji, dok je Danska dodatno ojačala vlastite snage i opremu na otoku. Europske vlade ističu da je riječ o obrambenim mjerama u okviru savezničkih obveza te naglašavaju da se politički status Grenlanda ne može mijenjati jednostranim pritiscima.
Trump je, istovremeno, rekao da ne isključuje mogućnost izlaska SAD-a iz NATO-a u kontekstu spora oko Grenlanda, što je dodatno zabrinulo američke saveznike u Europi.
"Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu išle uz Grenland, jer nam je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti", rekao je Trump na okruglom stolu o zdravstvu u ruralnim područjima u Bijeloj kući.
"Apsolutno moramo preuzeti Grenland"
Trump je u više navrata izjavio da SAD "apsolutno" mora preuzeti Grenland, čime je dodatno pojačao pritisak na Dansku, kojoj taj otok formalno pripada.
Njegova nova izjava dolazi nakon sastanka održanog u srijedu u Bijeloj kući, na kojem su sudjelovali danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt, zajedno s američkim ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom i potpredsjednikom SAD-a JD Vanceom.
Vrhovni sud odlučuje o zakonitosti Trumpovih carina
Istoga dana američki Vrhovni sud objavio je da u utorak očekuje donošenje dugo iščekivane odluke o zakonitosti Trumpovih carina. Pitanje je može li predsjednik samostalno uvoditi carine ili je za to potrebna suglasnost Kongresa.
Trump je govorio na sastanku koji je formalno bio posvećen ulaganjima u ruralna područja, no tijekom obraćanja, kao što mu je to i običaj, dotaknuo se i drugih političkih tema.
Trumpova opsesija Grenlandom
Trump je interes za preuzimanje Grenlanda prvi put javno iskazao još tijekom svog ranijeg mandata, kada je otvoreno govorio o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe taj teritorij. Danska je takvu ideju tada odlučno odbacila, istaknuvši da Grenland nije na prodaju. Grenland je autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, s vlastitom vladom i parlamentom, a i danski i grenlandski dužnosnici u više su navrata naglasili da odluke o budućnosti otoka mogu donositi isključivo njegovi stanovnici.
Pitanje Grenlanda posljednjih je godina stalno prisutno u odnosima između Washingtona i Kopenhagena, a dodatno je istaknuto i na spomenutom nedavnom sastanku u Bijeloj kući. Američka strana pritom je ponovno naglasila stratešku važnost Grenlanda za nacionalnu sigurnost, vojnu prisutnost SAD-a na Arktiku i širi geopolitički kontekst odnosa s Rusijom i Kinom, dok Danska i Grenland i dalje odbacuju svaku mogućnost promjene suvereniteta.
Zadnjih dana Njemačka, Francuska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo uputile su vojnike na Grenland kako bi pojačale prisutnost u arktičkoj regiji, dok je Danska dodatno ojačala vlastite snage i opremu na otoku. Europske vlade ističu da je riječ o obrambenim mjerama u okviru savezničkih obveza te naglašavaju da se politički status Grenlanda ne može mijenjati jednostranim pritiscima.
Trump je, istovremeno, rekao da ne isključuje mogućnost izlaska SAD-a iz NATO-a u kontekstu spora oko Grenlanda, što je dodatno zabrinulo američke saveznike u Europi.
